Izgleda da je situacija na tržištu umjetninama postala dosta lošija
Sve manje ljudi ulaže u umjetnine i to jako zabrinjava aukcijske kuće
Posljednje dvije velike aukcije moderne i suvremene umjetnosti koje su se odražale u Londonu pokazale su da je tržište umjetninama investitorima prestalo biti zanimljivo (barem onoliko koliko im je bilo zanimljivo dosad). Aukcijske kuće u ovogodišnjem su prvom prodajnom ciklusu, naime, zaradile i do upola manje nego prošle godine.
Prva aukcija moderne i suvremene umjetnosti održala se pred manje od tjedan u aukcijskoj kući Phillips i tamo je 65 posto umjetnina prodano ispod ili tik iznad donje predviđene granice.
Kupci zadovoljni negativnim trendom prodaje
Ravnatelj Phillipsa Ed Dolman nakon zaključivanja prodaje svojski se potrudio umanjiti taj neuspjeh. “Ne mislim da je ovo neuspjeh, uvjeren sam da se radi tek o sumnjičavom tržištu”, poručio je premda je njegova aukcijska kuća uprihodila gotovo 5 milijuna funti manje od očekivanog.
Te vijesti možda jesu loše za aukcijske kuće, ali kupci su im se itekako obradovali. Milanski trgovac umjetninama Nicolo Cardi kupio je jednu sliku Piera Paula Calzolarija za njenu najnižu procijenjenu vrijednost. “Dobro sam prošao. Preprodajna cijena te slike daleko je viša”, rekao je kad pri izlasku iz Phillipsa.
Prodajom nezadovoljni i u Sotheby’su
Vijesti slične onima iz Phillipsa dolaze i iz aukcijske kuće Sotheby’s. Oni su svoju aukciju moderne i suvremene umjetnosti održali dan kasnije, ali sa sličnim rezultatima. Sotheby’s je zbog manjka interesa kupaca otprilike polovicu ponuđenih djela morao dati za najnižu cijenu, dok više od 20 posto djela nije čak niti prodano.
Jedino djelo koje je na Sotheby’sovoj aukciji uspjelo premašiti najvišu procijenjenu vrijednost bilo je platno rumunjskog slikara Adriana Ghenieja. Na kraju je prodano nepoznatom kupcu za 2.65 milijuna funti (procijenjena vrijednost kretala se između 400.000 i 600.000 funti).
Zdrava prilagodba tržišta
Sotheby’sova savjetnica Lisa Schriff nakon aukcije izjavila je da loša prodaja nije indikator propadanja tržišta umjetninama, nego znak da tržište pronalazi zdrav način prilagodne novim uvjetima.
“Djela čija vrijednost nije bila prenapuhana prodavala su se bez problema. No, prodavači koji su precijenili vrijednosti svojih umjetnina ispaštali su na kraju zbog toga”, rekla je i dodala da se to osobito odnosi na djela mladih autora.