Nekad je nužno odabrati stranu

Jesu li nedavni mučni događaji označili konačni kraj legendarnog Jadran filma?

Državna agencija Hina objavila je tekst da slavni filmski studio odlazi u stečaj

Vijest da Jadran film, navodno, odlazi u ropotarnicu sjećanja, nakon što je Trgovački sud u Zagrebu objavio oglas u kojemu se pozivaju zastupnici Jadran filma da u roku petnaest dana podnesu ovjeren popis imovine i obveza tvrtke, kojoj je utvrđen dug od 294.000 kuna, prošla je bez ikakva odjeka u kulturnoj javnosti.

Nije se oglasio novi ministar kulture ni njegovo Ministarstvo, nije reagirao ni HAVC kao najveća strukovna udruga, ni Društvo profesionalnih filmskih djelatnika, filmskih redatelja, ili producenata, a nekolicina hrvatskih filmskih djelatnika koje smo kontaktirali ostala je zatečena ovom viješću i bez komentara.

U oglasu koji je osvanuo u javnosti obznanjeno je kako se pozivaju vjerovnici da u roku od 45 dana predlože otvaranje stečajnog postupka, a ne odazovu li se Vinko Grubišić i svi vjerovnici, sud će smatrati da je Jadran film produkcija nesposobna za plaćanje, te potom slijedi otvaranje i zatvaranje stečajnog postupka.

Jadran film proizveo 800 hrvatskih filmova

Bila bi to još jedna prolazna vijest o nesolventnosti još jednog hrvatskog poduzetnika, da iza tvrtke Jadran film produkcija d.o.o., o čijem se stečaju pisalo, ne stoji, zapravo, kompletan Jadran film, najveće hrvatsko poduzeće za proizvodnju i distribuciju filmova, koje je osnovano u Zagrebu odmah poslije Drugog svjetskog rata, dakle još prije sedamdeset godina.

Limeni bubanj, snima u Zagrebu, dobio je Oscara
Limeni bubanj, snima u Zagrebu, dobio je Oscara

Iza imena Jadran film proizvedeno je 800 hrvatskih filmova i koprodukcija, ali iza njega je i 110 tisuća metara kino kompleksa, 25.000 četvornih metara studijskog kompleksa i pripadajućih zgrada, te nekoliko velikih filmskih studija: studio 2, veličine 3000 četvornih metara, studio 3, veličine 800 četvornih metara, studio 4, veličine 1300 četvornih metara, studio 4a, veličine 1000 četvornih metara, te studio 5, kojeg iznajmljuje RTL produkcija za produkcijske potrebe svojih showova, tipa Big Brother.

Jadran film čine i hangari sa 40 tisuća arhivskih filmskih kostima, 120 trofejnih vozila, motora i motocikala iz raznih povijesnih razdoblja, dio za kameru, rasvjetu i sve potrebno za iznajmljivanje opreme filmskim ekipama.

Najavljivani projekti

O tome što će biti s istom, kako je dopušteno da on već 25 godina propada, da nitko o njemu sustavno ne vodi brigu, da je netko dopustio da se u njegove prostore useli trgovački lanac Garden Mall, a da laboratoriji i ostalo već godinama, navodno, propadaju.

Već godinama najavljivani megaprojekti Vinka Grubišića, poput televizijske ekranizacije kultnog Zagorkinog romana Grička vještica, ili nove televizijske verzije Marca Pola, ostao je još uvijek samo PR vlasnika, spektakularno najavljivan u medijima mnogo puta i na web stranicama Jadran filma.

Bakarićeva intervencija

Ako se okrenemo unazad, ukinućem Filmskog preduzeća tadašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije u srpnju 1946. godine, prvotno je osnovan Zvezda film u Beogradu, te tri republička filmska poduzeća: Jadran film u Zagrebu, Avala film u Beogradu i Triglav film u Ljubljani.

Najuspješnijeg doba Jadran filma, kad ga je vodio Sulejman Kapić, za Telegram se prisjeća slavni producent Ljubo Šikić

Bio je to postratni ambiciozni plan zamaha filmske produkcije, prema kojem je godišnje u Jugoslaviji trebalo biti snimljeno čak 40 igranih filmova, te 225 kratkometražnih filmova i žurnala, a kasnije se uspostavilo neostvarivim zbog realnih ekonomskih i kadrovskih mogućnosti.

Zahvaljujući intervenciji dr. Vladimira Bakarića, tadašnjeg predsjednika vlade, Jadran filmu je isprva dodijeljena zgrada škole na Jordanovcu, gdje je smještena uprava i tehničke službe, dok je ton hala bila u kinu u Vlaškoj ulici. No, kako spoj škole i filmske ustanove nije bio najbolje organiziran, pojavila se ideja o gradnji filmskog grada. I pronašlo se trajno rješenje, na lokaciji u Dubravi.

Gradnja filmskog grada

Prvim filmom Jadran filma i poslijeratne hrvatske kinematografije smatra se drama Živjet će ovaj narod Nikole Popovića, koji je imao većinom jugoslavensku ekipu: scenarist je bio Branko Čopić, glavne uloge igrali su srpski glumci, Vjekoslav Afrić igrao je epizodu Tita, snimatelj je bio Oktavijan Miletić, a skladatelj Frano Lhotka.

Samo jednom se ljubi, u produkciji Jadran filma
Samo jednom se ljubi, u produkciji Jadran filma

Slijedile su Zastave, film Branka Marjanovića, koje su u antologiju hrvatskog filma ušle prema scenariju Jože Horvata, a u njemu su debitirali snimatelj Nikola Tanhofer, scenograf Vladimir Tadej, dok je glavnu ulogu prvi put odigrala balerina HNK-a Sonja Kastl, a u epizodi ustaše prvi se put pojavio Antun Nalis, kasnije jedan od najznačajnijih hrvatskih filmskih glumaca.

Osamostaljenje Dubrava filma

Slijede prilično značajni naslovi za hrvatsku kinematografiju pedesetih: Plavi 9, komedija Kreše Golika, Bakonja fra Brne Fedora Hanžekovića, zatim Ciguli Miguli Branka Marjanovića (prvi hrvatski zabranjeni film), debitantska drama U oluji Vatroslava Mimice sa zanosnom Mijom Oremović, dječji filmski hit Sinji galeb Branka Bauera, Koncert Branka Belana (na listama najboljih hrvatskih filmova svih vremena ulazi u top 10), Djevojka i hrast Kreše Golika, ili komedija Jubilej gospodina Ikla Vatroslava Mimice, u kojoj se pamti debi femme fatale Lile Andres Vukotić.

Godine 1956. proizvodni pogon Jadran filma iz Dubrave izdvaja se iz poduzeća i djeluje samostalno kao Dubrava film. Iste godine Ivo Vrhovec zasjeda u fotelju Jadran filma, i ostaje na toj funkciji do 1969. godine. No, tek njegov nasljednik Sulejman Kapić ključna je figura u povijesti Jadran filma, za čijeg mandata postaje jednim od najznačajnijih europskih filmskih studija.

Suljo Kapić, najznačajnija osoba za Jadran film

O njemu progovara i Ljubo Šikić, jedan od najbližih suradnika na većini filmskih projekata, legendarni asistent režije, filmski organizator i doajen hrvatske kinematografije:

Suljo Kapić najznačajnija je osoba za Jadran film. Podsjećao me fizički na Jeana Gabina, malo je govorio, bio je mudar musliman, koji je imao nevjerojatnu intuiciju za ljude. Za svakoga tko je ušao u njegov ured znao je gdje mu je mjesto. Kad je nekoga volio, nije mu to izravno davao do znanja, ali imao je kod njega carte blanche. U vođenju financija bio je genij, kao Tesla za struju”, rekao je.

Nikako da se ostvare puno puta najavljivani megaprojekti poput serije o Zagorki

“Svaki scenarij bi prošao kroz njegove ruke, imao je precizne primjedbe za dramaturgiju ili savjete redatelju. Svi djelatnici u Jadran filmu su ga beskrajno poštovali. Bio je tada spreman suprotstaviti se jednom Stipi Šuvaru bez problema, kako bi odobrio snimanje koprodukcije o Papi. Skladišta Jadran filma bila su uređena kao apoteka. Nema nijedne koprodukcije A kategorije koju nije bio u stanju dovesti u Zagreb”, dodaje.

“Amerikanci bi svaki put pali u nesvijest kad bi došli u ovaj dio Jugoslavije, iza tzv. željezne zavjese. Odsjedali bi u Esplanadi, bili oduševljeni našom domaćom hranom i vinima, te profesionalnošću naših filmskih radnika, koji su svi govorili engleski, bili točni i neskloni alkoholu. Početkom devedesetih shvatio je kako njegovo vrijeme istječe, dolaze neki drugi ljudi i kako je vrijeme da se povuče. S Kapićem je to bilo zlatno doba jednog velikog poduzeća, koje je godinama bilo na vrhuncu i koje se više nikada neće ponoviti”, zaključuje Šikić.

Era koprodukcija

Potkraj pedesetih započinje era koprodukcija, isprva s Talijanima, da bi se nastavile s ekipama iz SAD-a, Češke, Njemačke, Rusije, Austrije i Švedske, a na brojnim lokacijama građene su kompleksne kulise Divljeg zapada ili starog Rima.

Amerikanci bi svaki put pali u nesvijest kad bi došli u ovaj dio Jugoslavije, iza tzv. željezne zavjese. Odsjedali bi u Esplanadi, bili oduševljeni našom domaćom hranom i vinima, te profesionalnošću naših filmskih radnika, koji su svi govorili engleski, bili točni i neskloni alkoholu

U to vrijeme i beogradski Avala film počeo je imitirati Jadran film, zahvaljujući agilnosti i vezama Ratka Draževića, direktora Avala filma, srpskog obavještajca i plejboja, koji je godinama bio u vezi s Oliverom Katarinom, a koji je u Beograd doveo Alaina Delona da tumači naslovnu ulogu u Marcu Polu, kao i druge megazvijezde.

Snimanje vrhunskih američkih produkcija

No, nikada nisu uspjeli biti al pari u rangu koprodukcija Jadran filma. Primjerice, 1962. godine u Zagrebu Jadran film snima Proces, adaptaciju Kafkina romana Orsona Wellesa, s Anthonyjem Perkinsom i Jeanne Moreau.

Sedamdesetih godina u hrvatskoj se metropoli snimaju vrhunske američke produkcije, serija Rat i sjećanja s Robertom Mitchumom, ili Oscarom nagrađeni Sofijin izbor Alana J. Pakule, u kojemu je Meryl Streep upravo u ateljeima Jadran filma snimala scene iz logora, te adaptacija kultnog Grassova romana Limeni bubanj Volkera Schlöndorffa s Danielom Olbrychskim.

Projekti koji su proslavili Jadran film u međunarodnim relacijama bili su i filmovi o Winnetouu, serije Dvanaestorica žigosanih ili Vjetrovi rata.

Kapitalni naslovi hrvatske kinematografije

Od domaćih naslova, Jadran film potpisuje neke od kapitalnih naslova hrvatske kinematografije: Vlak bez voznog reda Veljka Bulajića, Deveti krug Francea Štiglica, Licem u lice Branka Bauera, Prometej s otoka Viševice Vatroslava Mimice, Rondo Zvonimira Berkovića, Brezu Ante Babaje, Imam dvije mame i dva tate Kreše Golika, U gori raste zelen bor Antuna Vrdoljaka, Okupacija u 26 slika Lordana Zafranovića, Samo jednom se ljubi Rajka Grlića i druge.

Nekad su se ovdje snimali veliki hitovi poput Sofijinog izbora
Nekad su se ovdje snimali veliki hitovi poput Sofijinog izbora

No, zlatno doba Jadran filma početkom devedesetih zauvijek prestaje, a famoznom privatizacijom novim većinskim vlasnikom Jadran filma, predsjednikom Uprave i direktorom tvrtki Dubrava film i Jadran produkcija d.o.o postaje Vinko Grubišić.

Strane produkcije okreću se, u međuvremenu, drugim velikim europskim studijima, poput češkog Barrandova, koji nude znatno povoljnije financijske uvjete inozemnim filmskim ekipama.

Novi skandal

Bugarska, Mađarska, Poljska i Rumunjska također otimaju primat Jadran filmu te se najveće američke produkcije snimaju i dandanas u tim istočnim zemljama.

Tijekom devedesetih izbio je još jedan skandal, vezan za teren u Dubravi, koji je prodan investitorima za gradnju trgovačkog centra, a tadašnji predsjednik Nadzornog odbora Jadran filma bio je Denis Kuljiš.

Sve je to potpuno lažna priča. Tvrtka Jadran produkcija d o.o tvrtka je kći Jadran filma i posve normalno posluje. Ljetos smo bili u blokadi, no sada imamo na računu oko 30 tisuća eura

HRT je svojedobno obznanio kako imaju problem u poslovanju s Jadran filmom, koji za samo jedno emitiranje filma s njihovom produkcijskom etiketom traži priličnu svotu novca, kao da su njegovo privatno vlasništvo, a ne dio hrvatske filmske baštine.

Gubici nekadašnje jugoslavenskog Hollywooda

Proteklih godina u javnost su povremeno procurile informacije kako gubici Jadran filma, kojega su nekada zvali jugoslavenskim Hollywoodom, rapidno rastu i iz godine u godinu premašuju nekoliko milijuna kuna.

No, koliko u ovom trenutku uistinu realno vrijedi Jadran film, sa svim svojim studijima, arhivama, depoima kostima, automobila i rekvizita, laboratorijima i ostalim, nitko ne može točno procijeniti.

Grubišićev demantij

Prije zaključenja broja, javio nam se i Vinko Grubišić, koji demantira skandal oko navodnog pokretanja stečaja tvrtke Jadran produkcija d.o.o i tvrdi: “Sve je to potpuno lažna priča. Tvrtka Jadran produkcija d o.o tvrtka je kći Jadran filma i posve normalno posluje. Ljetos smo bili u blokadi, no sada imamo na računu oko 30 tisuća eura”, kaže.

“Sve mogu potvrditi pismenim dokazima, računima i potvrdom Fine, s izvješćem o tome kako na dan 11. veljače 2016. nemamo nepodmirenih obveza. Mislim kako iza ove medijske hajke stoji Hrvoje Hribar, čija je tvrtka nedavno otišla u stečaj, a isti oni koji dobivaju novčana sredstva na njegovim natječajima za scenarije plasiraju u medije ovakve dezinformacije o Jadran filmu”.


Ovaj tekst objavljen je 13. veljače u tiskanom izdanju Telegrama