Kako je Cannes nagradio Matanića i njegovu hrabrost da bude drugačiji

‘Zvizdan’ još uvijek nije prikazan u Hrvatskoj. Premijeru će imati na filmskom festivalu u Puli, nakon čega će ga moći vidjeti i ostatak domaće publike. Dok čekamo da se film pojavi u kinima, ovo je nekoliko stvari koje za sada znamo o prestižnoj nagradi koju je osvojio i samom filmu.

1. Koja je to nagrada

Un Certain Regard je legendarna selekcija filma koja se odvija u sklopu službene selekcije filmskog festivala u Cannesu. Gilles Jacob, legendarni francuski kritičar i režiser, 1978. uveo je ovaj program kao dio službene selekcije kako bi gosti festivala imali prilike vidjeti nešto ‘originalno i drugačije’, filmove koji iskaču od standardnog i filmovi za koje se smatra da bi morali doprijeti do što šire internacionalne publike.

Tek 1998. je uvedena Nagrada Un Certain Regard i odmah je postala druga najvažnija nagrada koja se dodjeljuje na festivalu u Cannesu, uz Zlatnu palmu. Nagrada je uvedena kako bi se nagradio mladi talent i motivirao rad na inovativnim i provokativnim filmovima, a pobjedniku bi bila dodjeljena i novčana nagrada kako bi mu pomogli pri distribuciji.

2005. godine uvedene su neke promjene u ovu nagradu. Osim što je uspostavljena novčana nagrada od 30 tisuća eura, uvedene su i bitne potkategorije. Osim što se od tada dodjeljuje Nagrada Un Certain Regard, dodjeljuju se i Nagrada žirija, nagrada za režiju, a povremeno se uvode i posebne nagrade, kao ona za žensku ulogu, za posebni talent ili za glumački ansambl.

Dalibor Matanić svojim je filmom ‘Zvizdan’ osvojio prestižnu Nagradu žirija u selekciji Un Certain Regard, dok je glavna nagrada otišla filmu ‘Hrútar’ islandskog režisera Grímura Hákonarsona.

2. Nagrada koju su osvajali najbolji svjetski režiseri

Riječ je o relativno mladoj nagradi, no svejedno su se ovdje našla neka od najboljih imena svjetske kinematografije. Glavnu nagradu Prix un certain regard do sada su osvajali Cristi Puiu sa svojim legendarnim filmom ‘Smrt gospodina Lazarescua’, jednim od najuspješnijih Rumunjskih filmova svih vremena, Kim Ki-duk s filmom ‘Arirang’, Christian Nemescu s filmom ‘California Dreamin’. Zanimljivo je da je drugu po redu nagradu Prix un certain regard koja je dodjeljena 1999. godine osvojio bosanskohercegovački režiser Jasmin Dizdar za film ‘Divni Ljudi’.

Nagrada žirija, onu koju je osvojio Matanić, do sada ima još prestižniji predznak. Ona se ne dodjeljuje svake godine, već samo kada žiri ocijeni da postoji film koji moraju izrazito istaknuti. Uglavnom je riječ o filmovima redatelja koji su nakon osvajanja napravili velike karijere na svjetskoj sceni. prije Matanića, ovu je nagradu osvojio Kiyoshi Kurosawa za film ‘Tokyo Sonata’, Corneliu Porumboiu za film ‘Police, Adjective’ koji je također bio nominiran za Oscara i Andrey Zvyagintsev (koji je također kasnije konkurirao za Oscara s drugim radom) za film ‘Elena’.

3. Čini se da je kritika potpuno oduševljena

Dva su bitna časopisa u svijetu komercijalnog filmskog svijeta – Hollywood Reporter i Variety. To su magazini koji se bave filmskom industrijom, prate sve filmske festivale i poslovni svijet filmske produkcije. Oba magazina su, naravno, bila prisutna na festivalu u Cannesu i oba su posvetila značajan prostor filmu ‘Zvizdan’.

Variety je za novi film Dalibora Matanića rekao da je ovo njegov dosad najbolji film, ali su ih još više oduševili Tihana Lazović i Goran Marković u glavnim ulogama. Predviđaju da će to definitivno biti njegov najpopularniji film do sada, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu.

Hollywood Reporter se složio s tim ocjenama i daje možda i još više pohvala. ‘Zvizdan’ su nazvali ‘sjajnom dramom koja sa strašću i suosjećanjem prikazuje početak i kraj okrutnih ratova u Jugoslaviji’

4. A publika je još sretnija

Svi svjetski mediji prenijeli su reakcije publike u sali Debussy nakon projekcije ‘Zvizdana’. Kako su svi potvrdili, takva atmosfera dugo nije viđena na festivalu. Matanić je nagrađen gromoglasnim ovacijama. ‘Jako je lijepo među najutjecajnijim ljudima svjetskog filma vidjeti reakcije koje su bile krajnje emotivne, bilo je čak i suza među publikom, ljude je očito pogodio film’, rekao je Matanić nakon projekcije i još jednom naglasio poruku filma. ‘Gdje god u svijetu živimo, život je prekratak da bismo ga potrošili na mržnju i netoleranciju. Ovo je naš način da se borimo za ljubav’.

5. Svi se slažu da je ovo vrhunac karijere

Matanić je za RTL iz Cannesa poručio da je presretan što se našao u konkurenciji u Cannesu. ‘Pa ovo je najveći centar svjetskog autorskog filma’, ispričao je tada. ‘Naći se u konkurenciji s autorima filmova čije filmove obožavam najveći mi je kompliment. Ako postoji najbolje mjesto na svijetu gdje vam film može dospjeti, to je Cannes.’

Podjednako su bili oduševljeni i iz produkcijske kuće Kinorama. Kada su saznali da idu na Cannes, producentica filma Ankica Jurić Tilić je ustvrdila ‘kako je za one koji rade u europskoj sredini taj francuski festival najviše što se može dogoditi u profesionalnom životu’, a još joj je nevjerojatnije bilo da je “Zvizdan” uvršten s obzirom da se u Europi svake godine proizvede nekoliko tisuća filmova koji ciljaju upravo na Cannes.

Ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar ocijenio je da “Zvizdan” ponajprije danas treba hrvatskoj publici. “To nije neki od onih filmova koji tematiziraju velike teme da bi se svidjeli žiriju u Cannesu i Berlinu, to je naš film i silno sam ponosan jer nam je trebao”, naglasio je.

6. Što je zapravo ‘Zvizdan’?

Priča “Zvizdana” je smještena u tri različita desetljeća, u dva susjedna sela opterećena povijesnim naslijeđem. U njemu pratimo tri ljubavne priče od kojih je svaka zapravo priča o zabranjenoj ljubavi.

“Iako to jest ljubavni film i tako ga nazivamo, on postavlja pitanje mogu li se oni s ljubavnim principom izdignuti naspram onoga što u ovoj regiji ukopano. To je moj osobni stav prema ovim krajevima, ovo će uvijek biti močvara s netrpeljivošću i mržnjom zbog povijesnih i religijskih razloga”, rekao je Matanić na konferenciji za novinare kada su objavljivali da su ušli u službeni program festivala u Cannesu.

Prema njegovim riječima, kao autora ga dugo intrigira tema sveprisutne međunacionalne mržnje na ovim prostorima i oduvijek je želio napraviti film koji će biti vrsta filmskog ogledala, “koje bi nas suočilo s momentima gdje smo pustili da ne djelujemo kao ljudi i ne funkcioniramo po najplemenitijim porivima, već da krenemo nekim mračnim, uvjetovanim stazama ljudskog ponašanja koje u kratkotrajnoj euforiji mogu izazvati toliko nesreće drugim ljudskim bićima”.

7. Ovo je prva velika pobjeda hrvatskog filma

‘Zvizdan’ je prvi film snimljen u samostalnoj Hrvatskoj koji je osvojio ovako važnu nagradu u Cannesu. Iako su hrvatski filmovi često znali biti uvršteni u neke od manjih programa ili bi bili prikazivani van selekcije, ovo je prvi put da domaći odnosi jednu od tri najvažnije nagrade festivala.

Prije toga, Jugoslavija je osvojila dvije bitne nagrade. Emir Kusturica osvojio je Zlatnu palmu 1985. s filmom ‘Otac na službenom putu’, a Aleksandar Petrović je 1967. osvojio Grand Prix filmom ‘Sakupljači perja’.

8. Iako, tehnički, ovo nije prvi put da je Matanić osvojio u Cannesu

2002. godine Dalibor Matanić snimio je kratki film ‘Suša’, priču o djevojci na udaljenom Jadranskom otoku. Ona je jedina osoba na otoku koja može hodati. Film je bio dovoljno interesantan da ga se prikaže na Quinzaine des Realisateurs de Cannes, gdje je i osvojio glavnu nagradu.

Quinzaine des Realisateurs je tehnički nezavisni festival koji se odvija paralelno s festivalom u Cannesu, no on je ipak nešto puno više od običnog festivala. Pokrenut je 1969. godine u znak solidarnosti prema filmskim radnicima koji su štrajkom u Francuskoj doveli do otkazivanja festivala u Cannesu. Od tada se tamo prikazuju prestižni kratki i dokumentarni filmovi iz cijelog svijeta i usko je povezan s službenom selekcijom Cannesa.

9. A ni prvi put da osvaja nagrade

Matanić ima zaista impresivnu filmografiju. Do sada je snimio 8 dugometražnih filmova i pamtimo svaki od njih. Prvi, ‘Blagajnica hoće ići na more’, bio je iznenađujući komercijalni hit za mladog redatelja, dok je drugi ‘Fine mrtve djevojke’ pokazao da je Matanić jedan ozbiljan redatelj od kojeg se očekuje još dosta toga. ‘Fine mrtve djevojke’ osvojio je sedam nagrada na Pulskom festivalu 2002., uključujući i Veliku zlatnu arenu za najbolji film. Za film ‘Ćaća’ osvojio je Zlatnu arenu za režiju, a dobitnik je i pet nagrada Oktavijan Hrvatskog društva kritičara.