Legendarna Puccinijeva opera ovog vikenda premijerno u HNK-u Varaždin. 'Naša Madama Butterfly suvremena je žena'
Nova operna premijera varaždinskog HNK-a upriličit će se 16. ožujka s Anamarijom Knego u naslovnoj ulozi
Sudbina japanske mlade djevojke, gejše koja ne doživi ispunjenje svoje ljubavi unatoč silnoj vjeri u snagu i smisao međusobnih osjećaja opjevana je u operi “Madama Butterfly” Giacoma Puccinija i spada u skupinu najomiljenijih opera uopće. Kao jedna od najtrajnijih opernih tragedija, dio je tzv. željeznog opernog repertoara.
Otkako je praizvedena 1904. u milanskoj Scali, “Madama Butterfly”, nastala prema dramskom predlošku Davida Belasca čiji su motivi ljudskog nadanja i slomljenih snova duboko potresli i inspirirali Puccinija, ne prestaje se izvoditi na pozornicama diljem svijeta.
Tako će u subotu, 16. ožujka, premijerno biti uprizorena i u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu u režiji i dramaturgiji Marina Blaževića i pod dirigentskom palicom Ivana Huta.
Glazbena delikatnost
“Duše koje osjećaju kao mi, a sastoje se od nade i iluzije”, tvrdi umjetnička ravnateljica HNK-a Varaždin Vesna Đikanović, stvaraju scenski svijet Puccinijevih opera koji i danas toliko volimo i uranjamo u njega.
“Priča o mladom paru koji se strastveno zaljubljuje, a ne može ostati zajedno, u srži je bezvremenske recepcije i bliskosti koju s ovom pričom osjećamo, a Puccini glazbenom delikatnošću kreira s nježnošću i razumijevanjem sve likove, čineći ih opipljivim ljudskim bićima”, dodaje Đikanović.
U ovoj će opernoj predstavi, nastaloj kao koprodukcija varaždinskog HNK-a i Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika, u naslovnoj ulozi Cio-Cio-San, tj. Madame Butterfly zaigrati sopranistica Anamarija Knego, prvakinja Opere HNK-a Ivana pl. Zajca u Rijeci.
Uživanje u istraživanju likova
Knego nam je s oduševljenjem govorila o Varaždinu i tamošnjem HNK-u i njegovoj sceni. “Premda je rupa od orkestra u varaždinskom HNK-u manja, Blažević i intendantica Senka Bulić došli su do izvrsnih rješenja. Imamo manji orkestar, ali zvuči kao da ih je puno jer, između ostalog, imaju jako akustičnu rupu”, rekla je Knego.
Dodaje i kako Blažević u svakoj operi koju režira zadire u psihološki lik lica i to je ono zbog čega nikada ne propušta priliku raditi s njim.
“I sama uživam u istraživanju, nijedan mi lik, pa tako ni Cio-Cio-San, nije samo ono što piše u notama, nego nešto puno dublje, nevažno od toga je li komičan ili tragičan”, prepričava operna prvakinja kojoj ovo nije prvi susret s ovom Puccinijevom operom.
Nagrađivana umjetnica
Sopranistica Anamarija Knego ostvarila je niz zapaženih uloga kao što su, između ostalih, i Desdemona (“Otello”, Verdi), Julija (“Romeo i Julija”, Gounod), Violetta Valery (“La Traviata”, Verdi), Jelena (“Nikola Šubić Zrinjski”, Zajc), itd.
Ulogu Tatiane pjevala je i u Krakowu, kao partnerica Mariusza Kwieciena, jednog od vodećih baritona današnjice, koji je nastupio u ulozi Onjegina, a iza nje je i niz iznimnih koncertnih nastupa, kao i Nagrada hrvatskog glumišta za najbolje ostvarenu žensku opernu ulogu koju je dobila 2015. za ulogu Gospođice Jessel u “Okretaj zavrtnja” Benjamina Brittena.
Dobitnica je Nagrade publike HNK Ivana pl. Zajca “Štefanija Lenković” za najbolju žensku opernu ulogu kao Kleopatra u Händelovoj operi “Julije Cezar u Egiptu”; za ulogu Desdemone u Verdijevu “Otellu” te za ulogu Cio-Cio San u Puccinijevoj “Madami Butterfly”.
Psihološko i sociološko zadiranje
Osim što je prije nekoliko godina nastupila u nagrađivanoj ulozi Cio-Cio San u riječkoj produkciji, sve vrijeme nastupa i u onoj ljubljanskoj u režiji Vinka Möderndorfera. Ovo je, dakle, treća produkcija ove opere u kojoj će nastupiti u posljednje vrijeme, ali to je ne brine jer svaka je režija specifična.
“Postoje neki klasični elementi koji se moraju zadovoljiti, napose oni vezani uz tu egzotiku Japana, ali svaki put je zapravo drugačije. Naravno, kako starim i sazrijevam, tako mi se mijenjaju i mišljenja i stavovi, život nosi iznenađenja, a to uvijek utječe na građenje uloga”, objašnjava Knego.
Ova je produkcija, akcentira Knego, poradi redateljske zamisli Marina Blaževića otišla još dublje, u jednu sferu psihološkog i sociološkog zadiranja, što ide u prilog suvremenosti ovog opernog djela.
Opera nikad aktualnija
“Premda se pozicija žene u društvu jest promijenila nabolje, nije onoliko koliko bi bilo potrebno. Problemi Cio-Cio-San moderni su jer i danas imate jako puno nesretnih sudbina koje radi karijere završe na ružan način”, objašnjava umjetnica.
Redatelj Blažević, inače intendant riječkog HNK-a Zajc ističe suvremenost ovog Puccinijeva remek-djela, naglašujući kako je “Madama Butterfly” operna drama o ženi kojoj oduzimaju dijete i ženi koja si oduzima život nakon što joj oduzmu dijete.
“Kako uopće pristati takvu opernu dramu udaljiti od naše današnjice, odmaknuti u prošlost i otputiti na Daleki istok? Naša predstava naglašava uznemirujuću, upravo opasnu blizinu tragedije naslovnog ženskog lika. Naša Cio-Cio-San je suvremena žena. U Hrvatskoj, u Japanu, u Varaždinu, Dubrovniku, Tokiju, Nagasakiju, svugdje. Danas, oduvijek. Zar zauvijek?”, pita se Blažević.
Identitet i žrtvovanje
Đikanović napominje kako, uz Puccinijevu glazbu, iznimna otvorenost mnogim interpretacijama svakako čini trajni zalog za budućnost operne priče o Madame Butterfly.
“Njena ranjivost i bujica iskrenih emocija tako lijepo i istinski sugerira vječni sukob glave i tijela, snova i realnosti, magije trenutka sada i ograničenja ‘sutra’, identiteta i žrtvovanja. Otvarajući istovremeno i za nas prostore interpretacija naših vlastitih emotivnih povijesti i snova”, zaključuje Đikanović.
Pored Knego u naslovnoj ulozi zapjevat će i Bože Jurić Pešić kao Benjamin Franklin Pinkerton, Jurica Jurašić Kapun kao Sharpless/Bonzo/Il Commissario, Dora Jana Klarić u ulozi Suzuki, Mislav Lucić utjelovit će Goroa, a Gabriela Hrženjak Kate Pinkerton.
Scenograf i oblikovatelj svjetla je Alan Vukelić, kostimografiju potpisuje Sandra Dekanić, a inspicijent je Vedran Dervenkar.