Ministarstvo kulture odbilo je otkupiti knjige poznatih autora, recimo Tomića i Dežulovića. Izdavač tvrdi zbog ideologije
Razgovarali smo direktorom i urednikom izdavačke kuće Adamić
Komisija ministarstva kulture neće otkupiti nove knjige priznatih domaćih autora među kojima su, recimo, Predrag Lucić, Boris Dežulović i Ante Tomića, što znači da njihovi naslovi neće biti uvršteni u hrvatske knjižnice. Zbog te je odluke izdavačka kuća Adamić, inače iz Rijeke, uputila žalbu Ministarstvu, tvrdeći da se radi o ideološkoj odluci.
Pozivaju se na djela Ante Tomića i Rajka Grlića Ustav Republike Hrvatske, Lucićevu zbirku pjesama Step by Step – Stepinac & još mnoge popularne pjesme, obnovljeno izdanje Pasjih novela Miljenka Smoje koje su priredili Dežulović, Lucić i Dragan Ogurlić, Dežulovićevu zbirku Pjesme iz Lore te Zovem u vezi posla Bobe Đuderije.
Nakon objave odluke ministarstva kulture, kratko smo razgovarali s Draganom Ogurlićem.
TELEGRAM: Kako komentirate odluku komisije Ministarstva kulture da ne otkupi šest od sedam vaših prijavljenih naslova?
OGURLIĆ: Mislim da je to neprijateljski čin prema našoj izdavačkoj kući.
TELEGRAM: Koji su, prema vašem mišljenju, razlozi ministarstva
OGURLIĆ: Razlozi za neotkup autora Izdavačke kuće Adamić i drugih srodnih autora i izdavača isključivo su ideološke prirode. Obračun s neistomišljenicima započeo je pod čizmom bivšeg ministra-osvetnika Hasanbegovića, uz ode i pokliče svrstanih promatrača i navijača. Već je tu učinjena velika šteta, koja će se popravljati godinama. Kod nas je interesantno to što smo u vrlo kratkom vremenu, nekih 14 mjeseci, prošli put od izdavača s kojim se Ministarstvo kulture ponosilo, do izdavača kojem to isto Ministarstvo kulture ne otkupljuje knjige. U strukturi tog ministarstva su i dalje isti službenici. Promijenila se vlast. A oni su vjerojatno bili u smrtnom strahu tijekom te tranzicije.
TELEGRAM: Rekli ste u jednom razgovoru da postoji krug proskribiranih autora. Što mislite, zašto su ti autori proskribirani?
OGURLIĆ: Da, sada postoji taj krug. U njemu su Ante Tomić, Vitomira Lončar, Predrag Lucić, Boris Dežulović, Boba Đuderija, Daša Drndić i mnogi drugi. Zato je ovaj neotkup Ministarstva kulture kulturološki i sociološki važan kao dokaz da je u Hrvatskoj nastupilo doba zabranjenih autora. U modernoj Europi 21. stoljeća naša se država junači nad „opasnim“ autorima, satiričarima, prozaistima, umjesto da potiče čitanje i razvoj knjižarske mreže. Potpuno retrogradno.
A za one koji ne znaju ili su zaboravili, proskribirati znači staviti van zakona, lišiti zaštite zakona, osuditi bez sudskih formalnosti; goniti i progoniti, isključiti i istjerati iz društva, zabraniti, ukinuti, žigosati ili bojkotirati. Iznad ovog neotkupa bilo bi gore još samo knjige označiti šundom i nabiti im „porez na šund“ kao u doba pokušaja uništavanja Ferala. Porez na šund je dobra ideja za nepoželjne knjige. Njime možemo plašiti našu djecu koja ionako ne čitaju.
TELEGRAM: Što ovakva odluka znači za vas kao izdavača i hrvatsku kulturu u širem kontekstu?
OGURLIĆ: Ova odluka za mene kao izdavača znači još teže preživljavanje na tržištu, u kontekstu već postojećeg rasula knjižarske mreže, koja sebi dozvoljava višemjesečna kašnjenja s isplatama i time ugrožava opstanak malih i srednjih izdavača koji nemaju knjižare.
Naša je situacija pogotovo teška obzirom da smo mi izdavač iz ne-Zagreba, daleko od očiju i srca metropole, institucija i klijentelističke pozicije koja se nagrađuje stotinama tisuća kuna, ali istovremeno izdavač iz buduće Europske prijestolnice kulture, pa ovaj nasrtaj shvaćamo i kao nasrtaj na projekt EPK obzirom da kao vodeći lokalni izdavač usko surađujemo s Gradom Rijeka i Primorsko-goranskom županijom te svim gradovima i općinama riječkog prstena.
Uz ovakvu politiku difamiranja, jer podsjećam, odbačene su i naše višejezične monografije o Rijeci i Opatiji, ugrožava se opstanak izdavača koji opslužuje projekte vezane uz EPK. Ja sam o ovoj situaciji već obavijestio riječkoga gradonačelnika koji će, sasvim sigurno, imati priliku sastati se s ministricom, kao i relevantne strukture u našem kraju. A ovdje je, znate, jako popularno kad vas Zagreb ne voli. Onda će vam svatko pomoći.
Prije objave teksta pokušali smo doći do komentara i iz kuće Hena Com koja je izdala Ustav Republike Hrvatske. Gospodin Uzeir Husković, koji ne smatra da je odluka Ministarstva ideološka, javio nam se naknadno, izjavom koju prenosimo:
Iako bi nam bilo drago da je i „Ustav Republike Hrvatske“ otkupljen jer je jedna od naših najprodavanijih knjiga u 2016. pa vjerujemo da ga čitatelji rado posuđuju i u knjižnicama, držimo da djelo nije otkupljeno zbog toga što se radi o scenariju.