Naš kritičar detaljno je pregledao program Zagreb film festivala i kaže da bi mogao biti najbolji do sad
Boris Homovec o filmskom festivalu koji počinje 11. studenoga
I letimičan pogled na program 14. izdanja Zagreb film festivala, ostavlja dojam kako se radi o najkvalitetnijem festivalu, unazad posljednjih godina. Dok je od samog početka stekao imidž kao off festival prvih i drugih filmova nezavisnih svjetskih autora, na kojemu nema red carpeta i razvikanih zvijezda, ove godine filmoljupci će od 12. do 20. studenog imati prilike vidjeti i takve genijalne autore, kao što su Almodovar, Dolan, Ford, Puiu, Akin, Verhoeven i mnogi drugi, a povećan je i broj hrvatskih premijera s respektabilnom selekcijom dugometražnih i kratkometražnih igranih filmova.
No, krenimo redom. Glavni natjecateljski program sastavljen je od prvih i drugih filmova koji se natječu za glavnu festivalsku nagradu Zlatna kolica, vrijednu 4,000 eura, a dobiva je najbolji redatelj. Finski kandidat za Oscara Najsretniji dan u životu Ollija Makija, prikazan u kanskom programu. Izvjestan pogled, humorna je biografska storija o čuvenom istoimenom finskom boksaču, koji se početkom šezdesetih borio za titulu svjetskog šampiona u perolakoj kategoriji.
Hrvatsku premijeru imati će jedini regionalni film u konkurenciji, srpska drama Ime: Dobrica, Prezime: Nepoznato debitanta Srđe Penezića. Glavnu ulogu u ovoj bajki za odrasle tumači legenda yu filma Slavko Štimac (koji dolazi na festival), a partneri su mu Mirjana Joković, Bogdan Diklić i Renata Ulmanski. Zanimljivo je da je na glavnu žensku ulogu prostitutke i narkomanke pristala Zrinka Cvitešić (koja je tad živjela u Londonu), no pred snimanje morala je odustati i zamijenila ju je Hana Selimović, jedna od najboljih mlađih srpskih glumica, proslavljena u filmu Beli beli svet, u kojem joj je partner bio Uliks Fehmiu.
Impresivne filmske podjele
Kineski krimić Miran čovjek Johnnya Maa, dolazi s nagradom za najbolji prvijenac festivala u Torontu. Oslobođenje Skoplja, prvijenac oca i sina Šerbedžije i makedonski kandidat za Oscara, imati će zagrebačku premijeru. Film će zasigurno privući pozornost kao adaptacija drame Dušana Jovanovića, te zbog impresivne glumačke podjele u kojoj su Rade i Lucija Šerbedžija, Nebojša Glogovac i finski glumac Mikko Nousiainen. Hrvatsku premijeru imati će i dugo iščekivani film Hane Jušić Ne gledaj mi u pijat (o kojemu je već Telegram iscrpno izvjestio), za kojeg upravo saznajemo da je ušao u konkurenciju Tokijskog filmskog festivala.
A poslije Pule u Zagreb stiže i socijalna drama Trampolin debitantice Katarine Zrinke Matijević, koji je izazvao podijeljene reakcije u Areni, no mlada glumica Tena Nemet Branko osvojila je, navodno zasluženu, Zlatnu arenu za epizodu. Posebna poslastica biti će hrvatska premijera Noćnih životinja, trilera Toma Forda, nagrađenog u Veneciji, s Amy Adams i Jakeom Gyllenhaalom. Iz Cannesa stižu Psi Bogdana Mirice, rumunjska humorna kombinacija vesterna i trilera.
Egipatski kandidat za Oscara, Sukob Mohameda Diaba, napeta je priča koja se odvija u skučenom prostoru policijskog kombija, koji prevozi demonstrante. Flamansko nebo Petera Monsaerta, kontroverzna belgijska drama koja se zbiva u bordelu, stiže u Zagreb poslije festivala u Torontu i San Sebastianu. Zanimljivi su naslovi i francuska drama Okus tinte Morgana Simona, gruzijski kandidat za Oscara Kuća drugih Rusudana Glurjidzea, te izraelska ženska dramedija Dva svijeta Masysaloun Hamoud.
Zanimljive projekcije i izvan konkurencije
Filmofilima će biti zanimljiva i posljednje festivalske večeri projekcija, izvan konkurencije, Cronenbergova Sudara, koji u vrijeme premijere prije 20 godina nije osobito oduševio publiku, usprkos intrigantnoj temi o skupini ljudi koje povezuje seksualna opsesija automobilskim sudarima, a zagrebačkoj publici predstaviti će se i glumica Deborah Kara Under, koja je bila partnerica sjajnom Jamesu Spaderu.
Bogata je i konkurencija deset kratkometražnih igranih filmova, a vidjeti ćemo i redateljski debi Elme Tataragić, jedne od osnivačica i selektorica Sarajevo film festivala, koja u Zagreb dolazi s filmom Sjećam se, za koji potpisuje i scenarij. U Kockicama, natjecateljskom programu hrvatskih kratkometražnih filmova vidjeti ćemo: Morsku pjenu Igora Jelinovića, Med i mliko Marka Jukića, već nagrađivani film Zvir Miroslava Sikavice, Grimizno Dijane Mlađenović, s Nikšom Butijerom, Vilijem Matulom i Almom Pricom, Fabijan, debi Lovre Mrđena s Goranom Bogdanom i Jadrankom Đokić, 13+ Nikice Zdunića.
Prije mraka Bojana Radanovića, Po čovika Kristine Kumrić (hrvatska premijera poslije Toronta), Tanja Jasne Nanut, Kako je Iva otišla 16. rujna 2016. Tomislava Šobana, Mliječni zub Saše Bana, a posebno će biti zanimljiva premijera Transmanije, dugometražnog projekta koji potpisuje 15 redatelja (između ostalih Matanić, Jušićka, Jelčić, Šovagović…), svaki od njih snimio je petominutni nastavak priče nakon pogledane zadnje epizode prethodnog.
Selekcija Ponovno s nama
U selekciji Ponovno s nama u Zagreb se vraćaju autori, čiji su prvi filmovi već prikazani u povijesti festivala, a najatraktivniji naslov je hrvatska premijera francuskog filma Samo je kraj svijeta kultnog autora Xaviera Dolana, nagrađenog u Cannesu, intimistička obiteljska drama s vrhunskim castom: Gaspard Ulliel, Nathalie Baye, Vincent Cassel, Marion Cottilard i Lea Seydoux. Cristi Puiu vraća nam se s nagrađivanom rumunjskom dramom i hrvatskom manjinskom koprodukcijom Sieranevada, Jeff Nichols s britanskim filmom Loving, Taika Waititi s novozelandskom dramom Lov na divljake, a Rebecca Zlotowski s Planetarijem, pričom o dvije sestre u Parizu tridesetih godina prošlog stoljeća, s oskarovkom Natalie Portman.
Bračni redateljski par Peter Brosens i Jessica Woodworth dolazi s filmom ceste Kralj Belgijanaca, a jednu od glavnih uloga tumači beogradski glumac Goran Radaković. Nakon dugog iščekivanja zagrebačkoj publici pretpremijerno biti će prikazan i psihološki triler Goran Nevija Marasovića, koji će kino premijeru imati tek u siječnju 2017. U natjecateljskom program Plus, kojeg su odabrali srednjoškolci, biti će prikazani naslovi iz Francuske, Irske, Austrije, Finske i Bugarske.
Filmofilima je uvijek posebno atraktivna sekcija Velikih 5, u kojima će se borba za sjedalo u dvorani najviše tražiti za posljednji naslov Pedra Almodovara Julieta , novi film kultnog njemačkog sineasta Fatiha Akina Tschick, novi film britanske redateljice Andreje Arnold American honey s Shia LeBeoufom, te kontroverzni triler Paula Verhoevena Elle s ikonom europskog filma Isabelle Hupert.
Retrospektiva irskih naslova
Europski parlament za postignuća u kinematografiji već godinama dodjeljuje nagradu LUX, a tri finalista koja su ušla u finalni odabir, prikazujući se istovremeno u 28 država EU i na 24 jezika su: talijanski film Zovu me Jeeg Gabrielea Mainettia, švicarsko-francuski crtić Moj život kao Tikvica Claude Barrasa i vrhunska dramedija Toni Erdmann redateljice Maren Ade, njemački kandidat za Oscara i dobitnik FIPRESCI-ja za film godine. Klinci s roditeljima biti će oduševljeni Bibijadom, u kojem će moži vidjeti sedam dugih i kratkih filmova belgijske, luksemburške i nizozemske kinematografije.
U popratnom programu vidjeti ćemo retrospektivu irskih naslova koje potpisuju, između ostalih Neil Jordan i Jim Sheridan, dok će široj publici zasigurno biti primamljiva sekcija: Čemu smo se smijali u socijalizmu: komedije istoka Europe, u kojoj će se moći pogledati decenijama zabranjivanu hrvatsku komediju Ciguli miguli Branka Marjanovića iz 1952., kultni ruski mjuzikl Pastir Kostja Grigorija Aleksandrova, češku vestern parodiju Joe Limunada Oldricha Lipskya, istočononjemačku komediju Anton Čudotvorac Guntera Reischa, te kultni Balkanski špijun Kovačevića- Nikolića.
Kako publika ne bi uživala samo u igranim filmovima, selektori su se pobrinuli i za ljubitelje mockumentariesa s naslovima: Čovjek grize psa autorskog trojca Belvaux- Ponzel- Poelvoorde, Đavolja godina Petra Zelenke, Zaboravljeno srebro Petera Jacksona, Ime majke: Naranča Jasne Zastavniković, Sindrom 17 grupe hrvatskih redatelja, Naftožderi Jana Sveraka, Nesreća kod Loch Nessa Zaka Penna i Tito po drugi put među Srbima legendarnog Želimira Žilnika. U popratnim programima ZFF-a Goethe-Institut predstavlja naslove Andreasa Dresena, koji će biti i članom festivalskog žirija, slijedi odabir kratkih filmova iz selekcije 15 dana autora iz Cannesa, te dugih filmova s festivala iz Sofije, Sarajeva i Rotterdama.
Rast trenda writers rooma
Kako svaki dobar festival čine i masterclassovi, druženja s autorima i medijima, ZFF se pobrinuo za dodatne atrakcije: razgovore sa Steveom Matthewsom, izvršnim direktorom za razvoj dramskog programa HBO Europe i Gaborom Kriglerom, kreativnim direktorom HBO Mađarska o HBO-ovoj produkciji serija na regionalnom prostoru. Tony Grisoni, renomirani britanski i američki scenarist (jedan od autora iščekivane serije Mladi Papa Paola Sorrentina s Judeom Lawom i Diane Keaton, koja kreće u deset epizoda na HBO-u) prenijeti će svoja iskustva iz bogate 25-godišnje karijere.
Okrugli stol o rastu trenda writers rooma u regiji prenijeti će redatelji i scenaristi Srđan Koljević, Matevž Luzar i Stevan Filipović. Storytellingu u video igricama biti će posvećen jedan masterclass, a drugi Fredu Breinesdorferu, etabliranom njemačkom scenaristu, uz projekciju nagrađivanog njemačkog filma Sophie Scholl: posljednji dani.
U isto vrijeme i ljubljanski festival
Kako će se paralelno s ZFF-om u Ljubljani održavati 27. Life-Međunarodni filmski festival, sa sličnom koncepcijom, možemo jedino požaliti što ZFF nije u svoj program uvrstio i sljedeće naslove, koji se mogu vidjeti kod susjeda: Vlažnost/Humidity srpski nagrađivani triler Nikole Ljuce, francuski film Nicole Garcia Vrijeme bolesti, i, Daniel Blake kultnog Kena Loacha, posljednji film Wernera Herzoga Gledaj i čudi se, Personal shopper Oliviera Asayasa, iranski film Trgovački putnik Asghara Farhadija, te nagrađivani slovenski film Noćni život Damjana Kozolea, za kojeg se pretpostavljalo da ćemo ga napokon vidjeti u Zagrebu.
No, bez obzira i na ove programske manjkavosti, hrvatskim filmofilima (naime, festival se širi i u Rijeku, Split, Čakovec, Varaždin i Samobor) ne preostaje ništa drugo nego da se u osam dana studenog naoružaju vremenom, paketima ulaznica, vrećicama kokica i čašama pive, te uživaju u pokretnim slikama, koje im u kinima Europa, Tuškanac i MSU, novoj Akademijinoj sceni u Frankopanskoj, dokukinu KIC-a i Goethe-Institutu donosi do sada najambicioznije i najbogatije izdanje zagrebačkog filmskog festivala.