Nova intendantica HNK Zagreb objavila kako će izgledati njezina prva sezona
Iva Hraste Sočo najavila je vrlo ambiciozan program
„U novoj sezoni čeka nas kanonski repertoar koji će se čitati na moderan i inovativan način, u dijalogu sa svijetom u kojem živimo, ali i suvremeni naslovi koji su se nametnuli svojom umjetničkom vrijednošću. Mjesto na sceni pronaći će velika imena, kao i mladi umjetnici.
Vjerujem da će spoj klasičnog i modernog, iskustva i mladosti rezultirati sjajnim i rado gledanim naslovima“, tako je Iva Hraste Sočo, imenovana intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, pred medijima najavila kazališnu sezonu 2022./23., prvu sezonu svoga intendantskog mandata na koji formalno stupa prvog dana rujna.
U tim njezinim riječima je zapravo sazdan pledoaje kojim se namjerava voditi u viziji i liderstvu središnje nacionalne teatarske kuće: osjetljivi i izazovni balans između željezne tradicije i ambivalentne suvremenosti.
Operni gala koncert
Elem, u 162. haenkaovskoj sezoni, prema onome što je najavila Iva Hraste Sočo, zaista neće faliti ni osviještenog eskapizma, ni rabijatne umjetničke analize izglobljenog pomahnitalog svijeta kojem pripadamo. Posebno raduje da će sa snažnim ansamblima žute kuće raditi i neka važna redateljska imena koja još nikada nisu kročila pod ovdašnje kupole.
Novu sezonu (18.09.) otvorit će Operni gala koncert pod ravnanjem maestra Ivana Repušića i sa gostom, proslavljenim poljskim tenorom Piotrom Beczalom kao glavnom zvijezdom. Opera, nakon gotovo četrdeset godina (još od one veličanstvene Selemove postavke) poseže za Verdijevim kanonističkim „Nabuccom“, u režiji Giancarla del Monaca i dirigiranju Pier Giorgia Morandija. Krešimir Dolenčić zasigurno će postbaroknim kodom režirati povratak Straussova „Šišmiša“ u dane božićnih i novogodišnjih blagdana, pod ravnanjem vrhunskog beogradskog i svjetskog umjetnika, maestra Srboljuba Dinića.
Nikada na ovoj sceni
Osim željeznog svjetskog soundtracka, nije se zaboravilo na opuse hrvatskih kompozitora 20. i 21. stoljeća, jer kako ističe Hraste Sočo: „Moramo njegovati svoju kulturnu baštinu i educirati, posebno mladu publiku, o sjajnim djelima domaće operne literature.“
Tako će u suradnji s Muzičkim biennaleom Zagreb, u aprilu biti praizvedana opera Ive Josipovića „Lennon“, na libreto Marine Biti, priča o kultnom ocu naše suvremenosti Johnu Lennonu. Gotovčev „Stanac“ povjeren je režiji britkog i energičnog Hrvoja Korbara, a Papandopulov „Amfitrion“ (prema Moliereu) izvrstan je primjer dramaturške poveznice između repertoara dviju umjetničkih produkcija.
Naime, Drama će sezonu u jesen započeti Moliereovim „Don Juanom“ a nevjerojatno zvuči podatak da ta neobuzdana žudnja za slobodom nikada nije postavljana na ovoj sceni! Sjajni makedonski redatelj Dejan Projkovski, kojega krase radikalne a pomno promišljene avanture s klasicima, poduhvatit će se fenomena Moleiereovog antijunaka. Praizvedba „Plodne vode“ Marine Vujčić (odličan tekst je s pravom nagrađen Marinom Držićem), u režiji Nenni Delmestre, također se promišljeno dramaturški nastavlja na naslijeđeni repertoar, konkretno na dramu Tene Štivičić „64“.
Režija lady Neve Rošić
Iz drugih žanrovskih pozicija, Marina Vujčić snažno progovara o tabu-temama neplodnosti i teroru na ženskim tijelom i umom. Drama „Ubojstvo“ izraelskog dramatičara Hanocha Levina oštra je priča o neprekinutom obnavljanju lanca osvete i mržnje, radit će ju izraelski redatelj Ido Rosenberg. Krležine „Lede“ nije bilo dvadesetak godina na ovoj sceni a sada joj se posvećuje osebujna redateljica Franka Perković. Lady Neva Rošić režirat će „Enigmatske varijacije“ Éric-Emmanuela Schmitta, u koprodukciji s riječkim HNK Ivana pl. Zajca.
Balet ove kuće prethodnih je godina dosegao blistave vrhunce. Očigledno namjera je da se standardi ne snižavaju. Sezonu otvara Baletna gala večer na kojem će, uz domicilni ansambl nastupiti internacionalno proslavljeni plesači: Roberto Bolle, Melissa Hamilton, Nicoletta Manni, Timofej Andrijashenko, Daniil Simkin i Tatiana Melnik.
Prva baletna premijera je koprodukcija s riječkim teatrom – balet „Spartak“ Arama Hačaturjana, u koreografiji Jirija Bubeničeka. Još jedan kuriozitet: u zagrebačkom Baletu „Spartak“ nikada nije izvođen kao cjelovito baletno djelo! Veliku ansambl predstavu (koprodukcija sa SNG Maribor) na moćnoj pozadini Griegovog „Peer Gynta“ postavit će koreograf Edward Clug. Još jedna koprodukcija s riječkim nacionalnim kazalištem suprotstavit će se i licemjerstvu progona ruske umjetnosti. Balet „Čajkovski“, o životnom putu ovog genija, donijet će mladi nagrađivani španjolski plesač i koreograf Cayetano Soto.