Po Zagrebu su postavljene nove, glomazne kante za smeće; zamolili smo stručnjake da ih analiziraju

Ne baš praktičan poklopac

Na prvi pogled, kante djeluju neobično glomazno, budući da ipak služe odlaganju sitnijeg otpada i nije posve jasno zašto su na, primjerice, Trgu bana Jelačića postavljene svakih nekoliko metara.

Nadalje, na otvoru konstrukcije čvrsto je zakačen poklopac koji građani, ako žele otvoriti kantu da bi u nju nešto bacili, moraju dirati rukom. Na kraju, neohrabrujuće zvuči činjenica kako se tako vidljiva i važna urbana oprema u Zagrebu ponovno postavlja bez javnog natječaja, jasnih kriterija i stručne rasprave.

Prevelike, pregusto postavljene i ne baš funkcionalne

O dizajnu novih kanti i načinu na koji su postavljene razgovarali smo s predsjednikom Društva arhitekata Zageb Reneom Liscem, analitičarem prostora Sašom Šimpragom i Nikolom Radeljkovićem iz Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD). Gospodin Radeljković inače je član grupe Numen / for Use koja je radila urbanu opremu za Beč pa je ujedno usporedio tamošnju praksu sa zagrebačkom.

“Nove su kante neugledne i predimenzionirane. Uopće nema potrebe za tolikim volumenom”, komentirao je Saša Šimpraga. “Pritom, pregusto su postavljene i često na potpuno pogrešnim lokacijama gdje bezobrazno sužavaju pješačke koridore i doslovno ometaju komunikaciju”, smatra. Kante za smeće postale su zapravo reklamni panoi, a ne primarno punktovi za odlaganje otpada.

‘Zašto smo micali reklame s krovova na glavnom trgu’

Da su novi koševi za smeće preveliki, slaže se i arhitekt Rene Lisac, predjednik DAZ-a. “Prostora za oglašavanje treba biti, i to mora funkcionirati, ali do neke granice”, rekao nam je Lisac. Po njemu je prvotna zelena boja kanti bila promašaj, sive okvire kanti nazvao je pozitivnim pomakom. “Ta klasična zelena boja koja se vidi po mobilijaru u Zagrebu zapravo je dosta neukusna”, kaže Lisac. Kante postavljene prije pet mjeseci bile su zelene, u posljednjih mjesec dana one se zamjenjuju sivim antracit inačicama.

“Bile su zelene zbog sugestije iz Čistoće koju smo dobili, a na kraju su Čistoća, Zavod za zaštitu spomenika i grad Zagreb zajednički odlučili da bi ipak trebale biti antracit sive. Ta boja je inače boja urbane opreme u gradu Zagrebu. Mi smo to prihvatili i izmjestili zelene”, rekao nam je Igor Maksimilijanović, direktor tvrtke Dobra reklama.

Zašto nema pretinaca za recikliranje?

“Definitivno ih ima više nego što je potrebno i one s tim komercijalnim sadržajem zagađuju vizuru gradskog prostora kojeg imamo”, rekao je Rene Lisac i pita se zašto smo onda uopće micali reklame s krovova na Trgu bana Jelačića. “Sada smo ih samo smjestili negdje drugdje”, kaže predsjednik DAZ-a.

Gospodin Lisac nije imao komentar na dizajn konstrukcije, osim što je napomenuo kako su nepotrebno prevelike. “Oblik je relativno neutralan i korektan. Predimenzionirane jesu i šteta što te velike kante nemaju poseban pretinac za plastiku, papir i ostali otpad, odnosno za razdvajanje”, tvrdi Rene Lisac. Da se toliki broj novih kanti za otpatke mogao više ekološki oblikovati slaže se i Šimpraga, voditelj platforme 1Postozagrad.

Problematično je i gdje su postavljene

“Kako je Zagreb jedan od najprimitivnijih gradova u EU po tretiranju otpada, zbog čega Zagrepčani plaćaju previsoke komunalije, tako je jednako primitivan po pitanju oblikovanja i upravljanja javnim prostirom čega je komunalna oprema jedan dio”, konstatirao je Šimpraga. Problematična je, nastavlja, i njihova pozicija u odnosu na javni prostor.

Gospodin Šimpraga smatra kako bi trebale bi biti postavljene uz rub pločnika, na osmišljenim mjestima koja ne remete korištenje javnog prostora. “Smeće je smeće, to je otpad. Nećemo si smeće stavljati usred dnevne sobe, moralo bi biti skriveno sa strane. Glavni trg je naš dnevni boravak i mi sad imamo kante za smeće posred našeg dnevnog boravka”, kaže Rene Lisac.

Loša kanta doživjela redizajn

Nove kante zamjenjuju stare, bitno manje, od poliranog inoksa koje je ista tvrtka postavljila 2013. godine. “Što se oblikovanja i funcionalnog i estetskog tiče, te stare kante su bile mnogo gore, ali su bile malo manje pa samim time i manje zamjetne”, objašnjava Nikola Radeljković, član upravnog odbora HDD-a.

Ovaj produkt dizajner član je kolektiva Numen / For Use i radio je na projektima urbane opreme za više gradova. Kaže kako su stare kante bile nefunkcionalne, jer nisu zadovoljavale osnovne kriterije heavy duty koncepcije koja je obvezna u javnim prostorima. Ubrzo je većina njih bila oštećena, istrošena i deformirana.

“U međuvremenu je kanta doživjela redizajn, ali s istom koncepcijom oglašavanja na njoj. Sam dizajn nije izrazito loš. No nije ni dobar jer nije adekvatan u potpunosti. Ovo nove kante su funkcionalne, no pomalo su generičke, predimenzionirane i pregusto su raspoređene”, rekao je Radeljković i dodao kako je, zapravo, najveći problem nedostatak javnih natječaja i diskusija.

Predstavnici četvrti diktirali sadržaj svojih ulica

Radeljković je prije nekoliko godina radio na uređenju Donaukanala u centru Beča. Tamo je, prepričava, proveden dizajnerski natječaj u dva kruga, a grad je strogo nadzirao sve parametre. “Kad smo pobijedili na natječaju, išli smo razgovarati s predstavnicima četvrti. S njima smo tek rješavali konkretne detalje – pozicije, gustoću postavljanja naše urbane opreme i tako dalje”, opisao je Radeljković.

Od ove godine, još 15 godina koliko traje koncesija, tvrtka Dobra reklama gradu će plaćati godišnju koncesiju za prostor za reklamu. Plaćanje je zadano Gradskim pravilnikom u kojem postoji cjenik. Visina naknade se računa po metru kvadratnom koji zauzima reklama i po zoni oglasnog prostora. “Po tom izračunu meni će za 700 prvih boksova godišnja naknada iznositi između 300 i 400 tisuća kuna. Još nije sve izračunato jer nisu sve ni postavljene”, kaže Maksimilijanović.