Preminuo Albert Speer mlađi, sin notornog arhitekta Trećeg Reicha

Speer se čitavog života borio s očevom sjenom u ulogom u nacizmu

ZADNJA IZMJENA: Sep 18, 2017

Arhitekt Albert Speer mlađi, sin notornog arhitekta nacističke Njemačke, preminuo je u 83. godini u Frankfurtu. Zbog očeve reputacije i bliskosti s Hitlerom, Albert Speer mlađi karijeru je gradio sporo i teško – u Berlinu je tek 1999. uspio dobiti ozbiljniji projekt, a i tada su ga tabloidi napadali zbog očevih berlinskih eksperimenata.

No, tijekom desetljeća izgradio je uspješnu tvrtku Speer & partneri, koja je, između ostalog, projektirala čuveni sajam Expo 2000 u Hannoveru, sudjelovala u dizajnu nove zgrade Europske središnje banke, te je bila ključna u projektiranju osporavanog Svjetskog prvenstva u Kataru 2022., s devet novih stadiona.

‘Hitler mi je bio poput dobrog ujaka’

U rijetkim medijskim istupima i intervjuima, Speer mlađi, rođen 1934. godine, iskreno je pričao o djetinjstvu u nacističkoj Njemačkoj. “Hitler mi je bio poput dobrog ujaka”, prepričavao je posjete bavarskoj vikendici nacističkog diktatora. “Mogao sam se igrati s psima i dobio bih nešto slatkiša”.

Projekt stadiona u Kataru, za potrebe Svjetskog prvenstva

Albert Speer stariji bio je ključni urbanist i arhitekt nacističkog režima; njegova su zaduženja i ovlasti uključivala znatno više od projektiranja ulica i zgrada. Speer je bio ideolog svake fizičke manifestacije nacističke ideologije, od dizajna i provedbe masovnih stranačkih skupova do redizajna ključnih gradova.

Hitlerov i Speerov radikalni redizajn Berlina

Ključni projekt na kojem su Hitler i Speer radili bilo je pretvaranje Berlina u novu globalnu prijestolnicu, Germaniju. Planirali su srušiti hrpe starih kvartova kako bi napravili mjesta za dvije gradske osi, Sjever-Jug i Istok-Zapad, odnosno dva velika bulevara s gigantskim građevinama, no nepovoljni tijek 2. svjetskog rata za naciste zaustavili su provedbu:

Tijekom suđenja nakon rata i u svojim memoarima, Speer stariji tvrdio je kako, kao arhitekt, nije znao za nacističke zločine i Holokaust, zbog čega je dobio nadimak “Dobri nacist”; kasnija istraživanja ustvrdila su da je bestidno lagao, u svrhu izbjegavanja smrtne kazne (dobio je 20 godina robije). Pisma otkrivena 2007. pokazuju kako je Speer bio detaljno upoznat s Holokaustom.

‘Možete li prezirati vlastitog oca? Ne’

Tijekom služenja zatvorske kazne nakon rata, Speer je rekao da se najviše grozio posjeta svoje djece. “Nismo imali o čemu razgovarati”, kazao je. I nakon što su ga pustili iz zatvora, odnos Alberta starijeg i Alberta mlađeg bio je krajnje kompliciran. Upitan o očevoj ulozi u Trećem Reichu, Albert u intervju Der Spiegelu kazao je: “Možete li prezirati vlastitog oca? Ne”.

Albert Speer stariji s Hitlerom

Albert Speer mlađi nije se planirao baviti arhitektom, no nakon očeva odlaska u zatvor, bio je izgubljen, počeo je mucati i generalno je teško komunicirao s okolinom. “Odjednom ostanete bez oca”, prepričao je. Mrzio je školu i planirao je postati stolar ili građevinar. Na kraju se 1955. ipak odlučio za arhitekturu, između ostalog jer nije morao puno govoriti. “Imao sam ideje, mogao sam se izražavati, dobro sam crtao”.

Mukotrpno izgrađena karijera i društveni status

Nakon što stariji Speer pušten iz zatvora, Albert ga je, sav ponosan, odveo na obalu jezera pored Minhena i pokazao mu drvenu kućicu koju je sam projektirao i izgradio. “Bačen novac”, kazao mu je otac. Albert je ipak bio uporan i dogurao je do statusa jednog od priznatijih njemačkih arhitekata.

Osim za katarsku vladu, radio je za druge brojne nedemokratske zemlje poput Saudijske Arabije i Libije, što ga je izložilo brojnim medijskim napadima – s obzirom na obiteljsku prošlost, je li baš mudro surađivati s autokratima i diktatorima. “Nema to veze s politikom. Mi želimo pomoći običnim ljudima da žive bolje živote”, odgovorio je.

Projekt Europske četvrti u Frankfurtu

U nedavnom članku u New Yorkeru, novinar Thomas Rogers napisao je: “Ako su vrijednosti Speera starijeg bile vrijednosti Trećeg Reicha, vrijednosti Speera mlađeg manifestacija su poratne Njemačke, zemlje koja se za prošlost pokušava iskupiti međunarodnim angažmanom i ekološkom svijesti, zemlje koja pogreške pokušava ispraviti humanijim i promišljenijim pristupom”.