Putinov omiljeni maestro, s kojim sam se imao prilike družiti, opet je prilično skandalizirao svijet

Glazbenici u ruskim vojnim transporterima

Koncert je održan u čast oslobođenja tog čarobnog spomenika svjetske kulturne baštine koji su okupirali islamski teroristi prije godinu dana, a nedavno su ga zajednički oslobodile ruske i sirijske vojne snage. U Palmiri, koju je godišnje posjećivalo više od 150.000 turista, po ljepoti se ističu ostaci Baalova rimskog hrama, kršćanske bazilike, palače, trga, amfiteatra, Hadrijanov slavoluk…

Na prostoru amfiteatra gdje je održana svečanost, pripadnici ISIL-a su samo nekoliko mjeseci ranije javno pogubili desetine sirijskih vojnika. Svijet je mjesecima sa zgražanjem promatrao televizijske snimke islamskih terorista koji su sustavno uništavali neprocjenjive vrijednosti Palmire, koja se nalazi dvjestotinjak kilometara od Damaska, a u blizini su naftna i plinska polja koje je Ina svojedobno dobila u koncesiju. Neposredno prije dolaska glazbenika koji su u Siriju stigli ruskim vojnim transportnim zrakoplovima, pripadnici sirijske antiterorističke jedinice još su pretraživali amfiteatar ne bi li otkrili poneku zaostalu minu.

Koncert kao vrhunski duhovni odgovor

Prije početka koncerta, koji je bio pažljivo koordiniran s proslavom Dana pobjede nad fašizmom u Moskvi, nazočnima se preko videolinka obratio ruski predsjednik Vladimir Putin. Kazao je kako je koncert u Palmiri vrhunski duhovni odgovor svima onima koji žele podijeliti Siriju duž nacionalnih i vjerskih granica te je izrazio nadu u obnovu 4000 godina stare Palmire, ali i u “spas moderne civilizacije od strašne prijetnje modernoj civilizaciji – međunarodnog terorizma”.

Nakon Putina govorio je i maestro Gergijev koji je pozvao svijet “da se ujedini u borbi protiv vraga, protiv terorizma”. Objasnio je da je odabrao Bachovu melankoličnu glazbu jer ona najbolje izražava veličinu ljudskog duha te da je zbog toga najprikladnija da se izvodi na tom mjestu. Gergijev je zaključio kako mu je na ovom mjestu zlatnog sjaja i pred ovakvom publikom vrlo teško govoriti o emocijama. “U glazbi koju ćete čuti danas vi ćete osjetiti našu bol i naša sjećanja”.

Nakon toga uslijedio je koncert u najboljoj maniri tog vrhunskog svjetskog ansambla. Pod lepršavom desnom rukom maestra Gergijeva, dogodio se, prema ocjenama ruskih kritičara, jedinstven glazbeni događaj: glazba prepuna energije, osjećaja, strastvena i precizna, nikoga nije ostavila ravnodušnim.

Opasnost od islamista

Govor i nastup Valerija Gergijeva u čarobnom rimskom kazalištu u antičkom gradu Palmiri, potaknuli su neke njegove štovatelje da postave pitanje zašto se tako ugledan, međunarodno priznati umjetnik na taj način izložio opasnosti da postane meta islamskih terorista. S druge strane, bilo je i onih koji su osudili njegov nastup, optužujući ga da podržava rusku vojnu intervenciju u Siriji.

Potpisnik ovih redova više je puta razgovarao s njim i, kao svi oni koji bolje poznaju dirigenta koji kreira svjetske glazbene trendove, nije iznenađen njegovim koncertom, a još manje govorom u Palmiri. U vrlo sličnom ambijentu, među ruševinama u Chinvaliju, glavnom gradu Južne Osetije, maestro Gergijev je, također nakon ruske vojne intervencije, 20. kolovoza 2008. održao koncert s petrogradskim filharmoničarima u čast “velike Rusije”. U prigodnom govoru zahvalio je Rusiji što je u ključnom povijesnom trenutku priskočila u pomoć njegovu narodu. Gergijev je, naime, osetskog podrijetla.

Oba ta njegova nastupa, bez svake sumnje politički inspirirana, bila su povod dijelu svjetskih medija da podsjete na bliskost Gergijeva i Putina te na bezrezervnu potporu koju u svakoj prigodi veliki dirigent pruža ruskom predsjedniku. Stoga nije teško zaključiti da su sve žešće političke packe Gergijevu izravno povezane s rastom animoziteta prema Vladimiru Putinu u Europi i SAD-u. Ide se čak tako daleko da mu se predbacuje što je bio veleposlanik te voditelj glazbenog dijela otvorenja i zatvaranja zimskih Olimpijskih igara u Sočiju.

Prijateljstvo s Putinom je posao, a ne politika

Nekadašnji šef dirigenata Londonskog simfonijskog orkestra i Rotterdamske filharmonije, glavni gostujući dirigent Metropolitan opere u New Yorku, a sada umjetnički vođa simfonijskog orkestra u Münchenu te neupitni vladar ruskog glazbenog i opernog svetišta, Marijinskog teatra u Sankt Peterburgu, nikada nije krio svoje prijateljstvo s ruskim predsjednikom. Za posljednjeg razgovora s Gergijevim, prije nešto više od godinu dana, objasnio je:

“Na čelu sam važne kulturne institucije pa zbog toga moram razgovarati s ministrima, šefom države. I to je sve, ali zbog toga mnogi, pogotovo na Zapadu, tvrde da se bavim politikom. A to nije politika, to je posao. Znate, muzeji, operne kuće ili velike galerije u Rusiji nisu u privatnom vlasništvu, njihov je vlasnik država i zbog toga direktori i umjetnički voditelji moraju razgovarati s predstavnicima države. Oni su odgovorni za uredno funkcioniranje i poslovanje svojih institucija i da bi uspješno obavljali svoj posao, moraju se sastajati s gradonačelnicima, ministrima, lokalnim političarima. I to je sve. Ako to netko naziva bavljenjem politikom, što ja tu mogu.

Ali ja se ne želim baviti politikom, ja samo zastupam i branim interese svog Marijinskog teatra. Što se, pak, predsjednika Putina tiče, poznajem ga više od dvadesetak godina. Uvjerio sam se da on najbolje razumije važnost Marijinskog teatra i njegov značaj za rusku kulturu. Stoga je spreman, u granicama svojih mogućnosti, pomoći, uvijek pomoći. I to je sve, to je moja politika, i u tomu se iscrpljuje moj interes za politiku”.

Napadi svjetskih medija

Zahvaljujući pomoći države, odnosno Putina, Gergijev je, od kada je 1996. došao na čelo Marijinskog teatra, sagradio dvije prekrasne koncertne dvorane te novu zgradu opere. To čudo moderne arhitekture stajalo je više od 700 milijuna dolara.

Dio svjetskih medija napao ga je 2012., jer je, baš u vrijeme kada su uhićene članice benda Pussy Riot, koje su izvele antiputinovski performans u katedrali u Moskvi, zajedno s 475 ruskih uglednika podržao kandidaturu Putina za predsjednika države. Nakon što je u ruskom parlamentu Dumi donesen zakon koji je na Zapadu ocijenjen kao antigay i antidemokratski, na njega se svalio silan gnjev nevladinih udruga u SAD-u koje su zatražile zabranu njegova nastupa u Metropolitan operi u New Yorku. Gergijev mi je baš u to vrijeme objašnjavao kako ne zna zašto ga napadaju: on, naime, tvrdio je, nema veze s tim zakonom.

Prosvjed u Carnegie Hallu

“To je izglasano u Dumi koja ne ovisi ni o meni ni o predsjedniku države. Koliko ja razumijem, Putin je samo tražio da se zaštite djeca. Odrasli mogu raditi što hoće: riječ je o punoljetnim osobama, ali djecu se mora zaštititi. To, uostalom, zahtijeva većina ljudi u Rusiji. Radi se samo o zaštiti djece…
Zbog takvog njegovog stajališta prosvjedovalo se na otvorenju sezone Londonskog simfonijskog orkestra te u Carnegie Hallu u New Yorku.

Ipak, najžešće negativne reakcije izazvali su razlozi koje je naveo kao povod za rusku intervenciju u Ukrajini te odcjepljenje Krima. Zbog toga se nije prosvjedovalo samo ispred zgrade Metopolitan opere nego i u njoj tijekom jednog njegovog nastupa. “Krim nije problem od prije pet godina: da biste ga razumjeli morate se vratiti 100 ili 200 godina unatrag, posebice u vrijeme nacističke Njemačke. Tu leži ključ razumijevanja problema. Sjene Drugog svjetskog rata ostaju bolan, razarajući faktor u ukrajinskom društvu. Kada su nacisti napali Ukrajinu, većina ljudi se priključila saveznicima, ali se dio pridružio fašistima. Možete li to potpuno zaboraviti?”

Gergijev nije krio da su ga ti prosvjedi pogodili, pa je zamjerio upravi opere što je dopustila da do njih dođe. “Ljudi dolaze u teatar slušati glazbu, a ne dernjavu protiv mene. Kada bi netko prosvjedovao protiv Amerikanaca u Marijinskom teatru, bio bi to moj veliki propust i odgovornost.”

Promotor ruske glazbe i kulture

Unatoč svim tim napadima i predbacivanju, neusporedivo je više onih koji ga brane, koji zahtijevaju da se razlikuje njegovo glazbeno djelovanje od političkog. Nerijetko se upozorava kako je veliki dio optužbi protiv Gergijeva isforsiran, da nema utemeljenja te da je zapravo posljedica netrpeljivosti prema ruskom predsjedniku Putinu. Primjerice, optužuju ga je podržao antigay zakone, a on redovito izvodi glazbu Petra Iljiča Čajkovskog koji je bio homoseksualac. Na njegovu su repertoaru obvezno djela Igora Stravinskog i Dmitrija Šostakoviča koji su bili terorizirani u doba Staljina kao neprijatelji države, a izvodio je Wagnerovu glazbu kada to baš nije bilo dobro prihvaćeno u Rusiji.

Svijet priznaje da je Valerij Gergijev veliki promotor ruske glazbe i kulture: godišnje ima i do 150 nastupa u najuglednijim glazbenim institucijama svijeta: od opera u Sydneyu, Parizu, Berlinu, Beču, Milanu do koncertnih dvorana u Los Angelesu, Meksiku, Rio De Janeiru, Pekingu, Seulu… Otkrio je svijetu manje poznata djela velikih ruskih kompozitora – Prokofjeva, Šostakoviča, Modesta Petroviča Musorgskog, Nikolaja Rimski-Korsakova, Čajkovskog… I što je najvažnije, zbog njegovog političkog angažmana još nikada nije otkazan niti jedan njegov nastup u svijetu.