Tržište umjetnina već dugo nije bilo ovako uzbudljivo; u desetak dana prodano je slika za 2 milijarde dolara

Van Gogh prije par dana prodan za 81 milijun

Tako je, primjerice, 2012., slika bivšeg američkog predsjednika Jimmyja Cartera, Live Oak at Sunrise, prodana za 250.000 dolara, a jedan rad ruskog predsjednika Vladimira Putina 2008. dosegnuo je cijenu od 1,1 milijun dolara. Trump, međutim, ne smije biti previše nesretan, jer nije ni prvi ni zadnji umjetnik čije se stvaralaštvo nije cijenilo za njihova života.

Dio slikara čiji se radovi danas prodaju po desetine milijuna dolara, nisu bili za života priznati, mnogi su gladovali, živjeli i umrijeli u siromaštvu. Primjerice, Paul Gauguin umro je u neimaštini u 54. godini od predoziranja morfijem i srčanog udara. Slavni Henri de Toulouse-Lautrec, živio je u bordelima, a umro kao alkoholičar.

Jedan je takvih nesretnika bio je i Vincent van Gogh koji je za sobom ostavio oko 900 slika, a za života je prodao samo jednu – Crveni vinograd u Arlesu. Umro je u 37. godini života nakon što se upucao iz pištolja. Ovog ponedjeljka, njegov krajolik, Laboureur dans un champ, prodan je za 81,3 milijuna dolara na aukciji kuće Christie’s.

Neće se dogoditi slika od milijardu dolara

To međutim nije nikakva iznimka, budući da posljednjih godina radovi velikih slikara dostižu nevjerojatne cijene. Tako je, primjerice, slika Leonardo da Vincija Salvator Mundi s rekordnom cijenom od 450,3 milijuna dolara, pretekla na ranglisti najskupljih djela sliku Interchange Willema de Kooninga, koja je bila prodana za 300 milijuna dolara te rad Paula Cézannea Kad ćeš se udati koja je postigla na aukciji cijenu od 212 milijuna dolara.

Nakon aukcije je Brett Gorvy, trgovac umjetninama i bivši šef za poslijeratnu i suvremenu umjetnost u aukcijskoj kući Christie’s, kazao: “Sve više ljudi pita me kad ćemo vidjeti sliku od milijardu dolara? ” No, Gorvy objašnjava da se to neće dogoditi jer ovako visoka cijena nije postignuta zbog kvalitete slike već zbog toga što je riječ o posljednjoj slici umjetnika koja se nalazi u privatnim rukama i koji je legenda naše civilizacije.

“To je umjetničko djela bez presedana, pa je i cijena bila bez premca. Stoga neće biti slike od milijarde dolara jer više nema niti jednog umjetnika ravnog Leonardu da Vinciju niti ima slike kao što je Salvator Mundi koja prikazuje Krista kako drži kristalnu kuglu. Vi zapravo ne kupujete sliku, kupujete Leonarda, doslovce kupujete legendu”, zaključio je Gorvy.

Briljantna marketinška kampanja

On međutim smatra da bi van Goghov autoportret, koji je u savršenom stanju, mogao pobuditi veliku pozornost i uzdrmati tržište, ali vjerojatno ne bi prešao cijenu od 500 milijuna dolara. Pred kraj audicije na kojoj je prodan Leonardov Krist, nakon što je cijena podignuta na 260 milijuna dolara, jedan od kupaca nešto je duže razmišljao koliko da ponudi novca, pa je došlo i do poduže pauze.

Iskusni voditelj aukcije Jussi Pylkkänen tada je uzviknuo: “To je povijesni trenutak, čekat ćemo”. Premda su neki likovni stručnjaci upozoravali da je slika bila vrlo oštećena, pa su zbog toga što je bila preoblikovana i restaurirana, dvojili o njenoj autentičnosti, ništa nije pokolebalo nadmetanje šest potencijalnih kupaca. Pokazalo se ubrzo da nitko od njih nije štedio novac da se dokopa genijalne slike napravljene oko 1500. godine koja je otkrivena 2005.

Likovni eksperti suglasni su da je rekordna cijena postignuta i zbog toga što je Christie’sova marketinška kampanja bila bez presedana u umjetničkom svijetu. Naime, prvi put u povijesti jedna aukcijska kuća unajmila je marketinšku agenciju. Christie’s je potom objavio video koji je sliku predstavio klijentima kao “sveti gral našeg poslovanja” i usporedili su je s “otkrićem novog planeta”.

Jedina slika u privatnom vlasništvu

Christie’s je nazvao djelo “Posljednji da Vinci”, misleći pritom na činjenicu da je to još jedina slika u privatnom vlasništvu budući da se ostalih 15 nalazi u raznim muzejima. “Bila je to je briljantna marketinška kampanja koja najavljuje kako će aukcije izgledati u budućnosti”, zaključio je Alan Hobart, direktor galerije Pyms u Londonu.

Na aukciju u Christie’sovoj dvorani u Rockefeller centru došli su najveći kupci i prodavači umjetnina na svijetu, poput Larryja Gagosiana, Davida Zwirnera i Marca Payota iz Hauser & Wirth, Elija Broada i Michaela Ovitza iz Los Angelesa, Martina Marguliesa iz Miamija te Stefana Edlisa iz Chicaga. Prije njih, na predakcijskim predstavljanjima u Hong Kongu, Londonu, San Franciscu i New Yorku, sliku Krista kao spasitelja svijeta vidjelo je 27.000 potencijalnih kupaca.

Nicholas Hall, bivši direktor u Christie’su, koji sada vodi svoju galeriju na Manhattanu, rekao je kako je “Leonardo da Vinci najvažniji stari slikar koji je prodan na aukciji u mom životu”. Loïc Gouzer, jedan od direktora prodaje u Christie’su kazao je pak kako je slika sama sebe prodala, a ne marketing i njegova agencija.

Prekretnica u dosadašnjoj strategiji prodaje

Dok Alex Rotter, šef za poslijeratne i suvremene umjetnosti u Christie’su, smatra kako Leonardo da Vinci mora biti najskuplji slikar na svijetu, Philippe de Montebello, bivši šef MOME u New Yorku, priznaje da je njemu cijena da Vincijeva Krista “izvan njegova shvaćanja”.

Nema sumnje da je ta aukcija postala prekretnica u dosadašnjoj strategiji prodaje umjetnina. Sada će se, uz usredotočenost na kvalitetu, autentičnost i ime autora, posebna pozornost posvećivati marketingu i reklami. S obzirom na to da galeristi koji prodaju slike ne objavljuju cijene, aukcije su jedina mjesta gdje se one mogu saznati.

Uz pokušaje da se otkrije tko je kupio sliku, umjetnički svijet fasciniran je i načinom na koji se natjecalo na aukciji. Licitiranje je započelo sa šest kupaca, a nadmetanje je trajalo jedva dvadesetak minuta. Umjesto da se kao do sada cijena podiže za milijun ili dva dolara, za Leonardovo remek djelo cijene su poludjele i skakale su po desetak milijuna dolara.

U desetak dana prodano slika za 2 milijarde dolara

Na toj aukciji prodano je slika za ukupno 786 milijuna dolara. Među ostalim, slika Andyja Warhola Šezdeset posljednjih večera prodana je za 60,9 milijuna dolara, a djela Cy Twomblyja, Marka Rothkoa, Franza Klinea, Kerryja Jamesa Marshalla i Lee Krasner prešla su cijenu od 20 milijuna dolara po komadu. Time je Christie’sova aukcija na najbolji način demonstrirala neograničenu snagu umjetničkog tržišta te je potvrdila da se uz ulaganja u nekretnine i dionice, najviše isplati investirati novac u djela velikih likovnih umjetnika.

Danas ulagači u umjetnost upravljaju svojim zbirkama umjetnina kao da su nekretnine ili dionice. Uostalom samo u nekoliko dana, na četiri aukcije u Christie’su i Sothebyju prodano je umjetničkih djela u vrijednosti većoj od dvije milijarde dolara. Na Christie’sovoj prodaji impresionističke i moderne umjetnosti 14. studenoga u Londonu prodano je slika u vrijednosti od 246,3 milijuna dolara.

Slika Claude Moneta, Meule iz 1891, dostigla je cijenu od 81,4 milijuna dolara, premda je početna cijena iznosila 35 milijuna dolara. Christie’s je pak na aukciji u New Yorku uspio prodati djela impresionista i moderne umjetnosti za čak 479,3 milijuna dolara. Najveću cijenu, 81,3 milijuna dolara, postigla je slika Van Gogha Farmer in a Field, Saint Rémy, premda je isklična cijena bila 42 milijuna dolara.

Trenutačna snaga tržišta

Cijelu noć, kolekcionari i galeristi iz Kine, Indonezije, Tajvana i Japana kupovali su djela Pabla Picassa, Pierrea-Augusta Renoira, Henrija Matissea i Francisa Picabia. Slika Matissea Regate Nice, koja je naslikana 1921. godine, prodana je za 16,6 milijuna dolara. Crveni apstrakt Fernanda Légera iz 1913. godine, Contrast of Forms, prodan je za 70 milijuna dolara, a rad Moneta, Jutro na Seini, prodan je za 23,4 milijuna dolara.

Od 68 ponuđenih umjetnina, kupca je pronašlo njih 60. Nakon prodaje, Christie’sova viša stručnjakinja Jessica Fertig kazala je kako je prodaja pokazala trenutačnu snagu tržišta i povjerenje kupaca. Unatoč uspjehu svoje najveće zvijezde – slike Djevojke na mostu iz 1902. Edvarda Muncha koja je prodana za 54,2 milijuna dolara – Sothebyjeva aukcija impresionista, održana 13. studenoga, napravila je relativno mali promet od 157 milijuna dolara.

Veću cijenu nisu uspjele postići čak ni djela Henrija Matissea i Wassilyja Kandinskyja, premda je ne tako davno uspio prodati sliku grafita Jean-Michela Basquiata za nevjerojatnih 65 milijuna dolara. Patti Wong, predsjednica tvrtke Sotheby’s Asia, te je večeri za istoga klijenta kupila pet umjetnina. Za Monetov Les Glaçons, Bennecourt platila je 23,4 milijuna dolara, a za Les arceaux de roses, Giverny 19,4 milijuna dolara.