Nekad je nužno odabrati stranu

U nedjelju se otvara iznimna izložba Orašar; otišli smo u MUO i provjerili zašto joj se svi živi toliko vesele

Bazira se na predstavama Orašara koje se od 20-ih izvode u HNK-u

Izložba Orašar
FOTO: Vjekoslav Skledar

U Muzeju za umjetnosti i obrt u nedjelju 27. studenoga otvara se dugoočekivana izložba Orašar. Radi se o, kako nam je rekao ravnatelj Miroslav Gašparović, pionirskom podvigu koji prvi put u povijesti hrvatske muzeologije prikazuje jedan balet u ovolikom opsegu.

Balet Orašar ili Ščelkunčik, kako se dugo zvao, jedan je od najpoznatijih baleta na svijetu, a temelji se na bajci Orašar i kralj miševa Ernsta Hoffmanna. Riječ je o oholom princu koji za kaznu biva pretvoren u drvenu lutku te se potom daje u avanturu kako bi na kraju opet postao čovjek. Glazbu za balet napisao je Petar Iljič Čajkovski, a sama je predstava prvi put izvedena u Sankt Peterburgu 1892. godine.

“Naša izložba bazira se na predstavama Orašara koje su se od 20-ih godina naovamo izvodile u zagrebačkom HNK-u, odnosno na fundusu te kuće koji smo mi detaljno istražili”, rekla nam je Arijana Koprčina, jedna od autorica izložbe. Izložba je, inače, nastala na inicijativu Vesne Ledić dok se dizajna postava uhvatio Saša Šekoranja.

Izložba Orašar
Izložba Orašar Vjekoslav Skledar

Vrijedne lutke orašara i baletni kostimi

Orašar je podijeljen u nekoliko tematskih cjelina iz kojih se posebno ističe ona ručno izrađenih drvenih lutki prikupljenih iz zagrebačkih privatnih zbirki. “Povijesni razvoj orašara seže u Njemačku u 18. stoljeće, a posebno je zanimljivo što je njihov nastanak povezan s rudarima koji su se propadanjem rudarstva počeli okretati manufakturi ovih prepoznatljivih lutki”, istaknula je Koprčina.

Izložba Orašar
Izložba Orašar Vjekoslav Skledar

Dodala je i kako je, uz orašare, zasigurno najatraktivniji dio izložbe onaj s prekrasnim kostimima posuđenima iz glasovite talijanske kazališne kuće Teatro alla Scala. A artefakt koji se izdvaja iz niza vrijednih kostimografskih rješenja poznatih kostimografa, kao što su Nicholas Georgiadis i Jelko Yuresha, pripadao je možda najčuvenijem baletanu na svijetu – Rudolfu Nureyevu.

Izložba Orašar
Izložba Orašar Vjekoslav Skledar
Izložba Orašar
Izložba Orašar Vjekoslav Skledar
Izložba Orašar
Izložba Orašar Vjekoslav Skledar

Za Tita je napravljeno sasvim novo čitanje

Koliko je ova poznata božićna priča bila zanimljiva i bivšem režimu pokazuje i pomalo bizarni kuriozitet. Naime, Tito je 50-ih godina poželio pogledati Orašara zbog čega je došlo do određenih intervencija u scenarij. Tako se umjesto Božića slavio dječji rođendan dok se sama predstava iz adventskog doba preselila u svibanj. Naime, premijerno je izvedena na Titov rođendan, 25. svibnja 1953. godine.

Izložba Orašar
Izložba Orašar Vjekoslav Skledar

Izložba, inače, ostaje otvorena do kraja veljače, a bit će popraćena raznim radionicama za djecu i odrasle te nizom predavanja na temu baleta. “Muzej je ovom izložbom zakoračio u jednu teatrološku temu što ćemo pokazati nizom stučnih predavanja. Posebno mi se zanimljivim čini razgovor na temu baleta koji će voditi Dinko Bogdanić i Mirna Šporiš, zagrebačka primabalerina koja je i sama sudjelovala u kreiranju ove prilično kompleksne izložbe”, zaključila je Koprčina.

Izložba Orašar
Izložba Orašar Vjekoslav Skledar
Izložba Orašar
Izložba Orašar Vjekoslav Skledar
Izložba Orašar
Izložba Orašar Vjekoslav Skledar