U Parizu od posljedica korone preminuo povjesničar umjetnosti Ante Glibota

Vio je ugledni galerist, povjesničar umjetnosti, teoretičar arhitekture i kolekcionar

19.01.2017., Zagreb - Ante Glibota u  posjeti bolesnom Marku Veselici.  Photo: Igor Soban/PIXSELL
FOTO: Igor Soban/PIXSELL

Istaknuti povjesničar umjetnosti, ekonomist, publicist i hrvatski emigrantski intelektualac Ante Glibota preminuo je u subotu u Parizu, u 76. godini od posljedica zaraze koronavirusom, potvrdila je Hrvatska matica iseljenika.

Ante Glibota (Slivno kraj Imotskog, 15. lipnja 1945. – Pariz, 29. kolovoza 2020.) bio je ugledni galerist, povjesničar umjetnosti, teoretičar arhitekture i kolekcionar, član Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti te Američkoga instituta za arhitekturu. Bavio se izdavaštvom i spada među Hrvate s najvećim brojem objavljenih naslova na stranim jezicima.

Uhićen je 1972. pod optužbom kontrarevolucionarne aktivnosti

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1969.. Bio je tajnik Društva ekonomista Zagreba i Društva ekonomista Hrvatske, a s ekonomistom Vladimirom Veselicom pokrenuo je Hrvatski gospodarski glasnik, koji je postao jedno od najvažnijih glasila Hrvatskog proljeća.

Hrvatski gospodarski glasnik je zabranjen, a on je s nizom uglednih kolumnista 1972. godine uhićen pod optužbom kontrarevolucionarne aktivnosti. Po izlasku iz zatvora 1974. emigrira u Pariz, gdje je studirao civilizaciju, ekonomiju, estetiku i povijest umjetnosti na Sorbonni i Collège de France. U Parizu 1978., te potom 1981. u SAD-u u Chicagu, otvara umjetničku galeriju te uspostavlja suradnju s umjetničkim galerijama i muzejima u Italiji, Japanu, Koreji, Americi i drugdje.

Bio je glavni ravnatelj Paris Art Centera

Suradnju s američko-švicarskom zakladom Open End Theater započeo je 1978. Za umjetničkog ravnatelja Paris Art Center imenovan je 1979.. Napredujući u karijeri imenovan je za glavnog ravnatelja Paris Art Center, a tu je funkciju obnašao dulje od desetljeća. Međunarodni Olimpijski odbor imenovao ga je 1986. tajnikom umjetničkog programa Olimpijskih igara u Seulu.

Bio je kustos izložbe Sport u umjetnosti na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. Autor je više od 500 međunarodnih izložbi u najznačajnijim svjetskim muzejima i galerijama, četrdesetak dokumentarnih filmova, te niza audiovizualnih zapisa s istaknutim umjetnicima i znanstvenicima s kojima je blisko surađivao na umjetničkim projektima diljem Europe i svijeta.

Izdao je više od 220 knjiga i kataloga

Glibota je autor i izdavač više od 220 knjiga i kataloga te izdavač više od 150 glazbenih albuma, antologija i kompilacija. Pariški Le Monde u broju Le Siècle 1900 – 1999 njegovu je autorsku izložbu 150 godina čikaške arhitekture izabrao za izložbu 20. stoljeća, proglasivši je najznačajnijim tadašnjim umjetničkim događajem.

U egzilu u Francuskoj aktivno sudjeluje u aktivnostima hrvatske kulturne emigracije na Zapadu. Od 1990. aktivno je uključen u aktivnosti za neovisnost i promociju Hrvatske u svijetu.

Član brojnih međunarodnih institucija

Član je brojnih prestižnih znanstvenih i umjetničkih institucija i udruga poput Znanstvenog vijeća Europske akademije znanosti, umjetnosti i literature iz Pariza, American Institut of Architect te američke Akademije političkih znanosti.

Ante Glibota bio je i član Nacionalne akademije za znanost i visoku tehnologiju u Shenzhenu u Kini, savjetnik Kineskog nacionalnog centra za međunarodnu kulturnu razmjenu te umjetnički savjetnik Huaxie Cultural Development Co. iz Pekinga ali i počasni profesor Sveučilišta Shijiazhuanga u Kini. Kao renomirani povjesničar umjetnosti bio je potpredsjednik i glavni konzervator Muzeja umjetnosti i urbaniteta – MAUS iz Shanghaja u Kina od 2010.

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među kojima su Povelja grada Chicaga, Povelja grada Versaillesa, priznanje Vitez reda umjetnosti i literature Republike Francuske, Povelja grada Seula, Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića, Red Hrvatskog trolista. L’International Biographical Centre iz Cambridgea zbog njegovih ga je znanstvenih i umjetničkih zasluga s naglaskom na izvanrednom doprinosu povijesnim studijima u domeni umjetnosti i arhitekture uvrstio u izbor edicije Tisuću velikih intelektualaca svijeta.