Za koji dan počinje Festival svjetske književnosti, a mi smo malo porazgovarali s organizatorom
FSK od ove godine dio programa seli u Split
Za nekoliko dana, točnije 4. rujna, u Zagrebu započinje jedna od relevantnijih književnih manifestacija u gradu, Festival svjetske književnosti. Bit će to četvrti put da naša nakladnička kuća Fraktura predstavlja neka od najznačajnijih imena europske i domaće književne scene.
Organizator se i ove godine planira držati isprobane forme pa ćemo brojne književnike i književnice ponovno upoznati kroz različite tribine, okrugle stolove te razgovore koje će, poglavito, moderirati naši priznati autori. Pa ipak, valja naglasiti kako je ove godine uveden i jedan prilično značajan novitet koji se odnosi na mjesto održavanja festivala. Dio bogatog programa FSK odvijat će se i u Splitu.
O svemu tome porazgovarali smo s osnivačem Festivala svjetske književnosti, Seidom Serdarevićem, koji nam je ispričao sve što treba znati o ovogodišnjem izdanju.
1. Program Festivala svjetske književnosti
“Ovogodišnju priču, zapravo, započinjemo sutra, 1. rujna kad u Talijanskom institutu za kulturu otvaramo izložbu crteža i slika s početkom u 20 sati koja, usput, ostaje otvorena do samog kraja Festivala, dakle 11. rujna”, govori Serdarević.
Što se, pak, samog programa tiče tu treba naglasiti nekoliko stvari. “Festival će ove godine posebnu pažnju obratiti na Italiju, odnosno na talijanske autore i stripaše. Druga važna novost je ta kako ćemo ove godine dio programa paraleno uz Zagreb odrađivati i u Splitu”, poručio je Serdarević dodajući kako je do te suradnje došlo prilično spontano.
“Nebojša Lujanović, inače naš poznati pisac i jedan od budućih organizatora poznatog splitskog književnog festivala Pričigin, prvi je pokazao interes za suradnju. Zatim se u priču uključili Gradska knjižnica Marka Marulića i Filozofski fakultet u Splitu, a i sami autori koje ćemo ove godine ugostiti bili su oduševljeni tom idejom pa će neki od njih, tako, sudjelovati u programima u oba grada”, otkriva poznati izdavač.
Festivalski program ove godine broji preko 65 sastavnica uključujući brojne tribine, razgovore jedan na jedan, okrugle stolove, filmske projekcije te maločas spomenutu izložbu. “Ugostit ćemo autore iz 15 zemalja”, kaže Serdarević naglašavajući kako će na četvrtom izdanju FSK sudjelovati stotinjak domaćih i stranih pisaca.
2. Gosti Festivala svjetske književnosti
“Ove nam godine u goste dolaze doista svjetske književne zvijezde”, kaže. Od talijanskih autora tako ćemo, između ostalih, imati prilike slušati nagrađivane autore poput Paola Cognettija, Claudija Magrisa, Antonija Pennacchija te ozbiljno popularnog talijanskog stripaša Zerocalcarea na čiju su promociju i potpisivanje stripa ljudi jednom u redu čekali gotovo 13 sati.
“Što se ostalih stranih gostiju tiče, tu bih svakako izvojio trenutačno najvažnijeg irskog esejista Chrisa Ageea, a gostovat će i cijenjena izraelska književnica i znanstvenica Fania Oz-Salzberger“, nabraja Serdarević. “Ugostit ćemo i trenutačno najvažnijeg austrijskog autora Karla-Marcusa Gaussa kao i njegovog flamanskog kolegu Stefana Hertmansa kojeg je kritika proglasila najrelevantnijim suvremenim belgijskim piscem.”
Bit će, jasno, i domaćih te regionalnih književnih zvijezda koje će se, kako nam Serdarević objašnjava, uglavnom predstavljati kroz tribine te program Dvostruki potret. “Radi se o programskoj jedinici kroz koju ćemo publici predstaviti autore sličnih poetika”, priča naš sugovornik koji je gostovanja Gorana Vojnovića, Ivane Šojat, Dragana Velikića, Ivana Lovrenovića i Daše Drndić izdvojio kao najvažnija kad je u pitanju domaća književna scena. “Uglavnom, okupili smo reprezentativan izbor domaćih autora”, zaključuje Serdarević.
Cijeli popis gostiju je, dakako, predugačak da bismo ga u cijelosti prenosili ovdje pa vas stoga upućujemo na službenu stranicu FSK gdje u miru možete proučiti ovogodišnji program.
3. Organizacija Festivala svjetske književnosti
“Prijašnjih godina Festival je posjećivalo oko 6.000 ljudi pa se nadamo da će i ove godine ponovno doći barem toliki broj posjetitelja”, kaže naš sugovornik otkrivajući kako se na organizaciji Festivala radi cijele godine. “Na Festivalu svjetske književnosti radi relativno malen broj ljudi, nas troje ili četvero, a sam je Festival vrijedan otprilike 100.000 eura”, dodaje Serdarević podsjećajući kako mu je Ministarstvo kulture ove godine smanjilo dotacije podržavši njegov Festival sa samo 50.000 kuna.
“Imamo, naravno, i sponzore koji nas već godinama podržavaju.” Serdarević u nastavku spominje priličan broj uglednih stranih kulturnih centara i veleposlanstava te zahvaljuje svim onim manjim sponzorima koji realizaciju festivala omogućuju doprinosima u naturi, kako kaže Serdarević. “S financiranjem, nažalost, imamo istih problema kao i sve druge kulturne manifestacije, a to će tako i ostati sve dok se ne promijeni zakon na način da donatorima omogući značajan porezni odbitak od ulaganja u kulturu”, žali se.
Provjerili smo i imali li Serdarevićeva nakladnička kuća Fraktura izravne koristi od FSK-a. “Korist je višestruka, ali ne može se smatrati materijalnom”, tvrdi. “Mi kao nakladnička kuća u Festival ulažemo vlastiti novac kako bismo održali prepoznatljivo visoki nivo produkcije. Oživljavamo, takoreći, tekstove pred čitateljima, što je i smisao književnih manifestacija ovakvog tipa.”
4. Nekoliko važnih stvari za kraj
Za kraj treba naglasiti još nekoliko stvari: ulaz na sva događanja FSK-a je slobodan, no organizatori preporučuju posjetiteljima da pravovremeno pokupe svoje ulaznice na blagajni Kina Europa kako zbog velike navale ne bi propustili predstavljanje nekog od gostiju.
Razgovori, izlaganja te predstavljanja koja će se voditi sa stranim gostima simultano će se prevoditi, a najavljen je i bogat filmski program koji uključuje hrvatske premijere čak četiriju filmova.
Prvi u nizu je irski dokumentarac o Hubertu Butleru Svjedok budućnosti, kratkometražni film Dušana Šarotara Mario je gledao more zaljubljenim očima, i dva igrana filma mađarski kino hit Petera Gardosa Grozinica u zoru i film Iza mraka kojem su svoj dopirnos dala čak dva autora ovogodišnjeg Festivala Giorgio Pressburger kao redatelj i Claudio Magris kao scenarist.