Prihodi rastu, stres se smanjuje, a radnici su sretniji. Dokazane prednosti novog načina rada
Ovaj koncept sve više postaje stvarnost u zemljama diljem svijeta
Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija, Španjolska, Švedska, Nizozemska i Japan samo su neke od zemalja koje već neko vrijeme provode pilot projekte ili su u potpunosti prihvatile format četverodnevnog radnog tjedna.
Osim zemalja, ovaj su koncept objeručki prigrlile i svjetski poznate tvrtke i organizacije poput Amazona, Samsunga, Shopifyja, Buffera, Toshibe, Microsofta i mnogih drugih. Aktualnost četverodnevnog radnog tjedna porasla je ponajviše nakon razdoblja pandemije kada se više nego ikada raspravljalo o mentalnom zdravlju te ravnoteži između poslovnog i privatnog života.
Uz mogućnost rada od kuće, pojedini poslodavci otišli su korak dalje s beneficijama za svoje zaposlenike, a upravo je četverodnevni radni tjedan jedna od onih za koju većina kaže da je se nikada ne bi odreklo. Naime, ove promjene u radnom okruženju privukle su i brojne istraživače da provedu ankete i istraživanja kako bi uvidjeli konkretne utiske zaposlenika, ali i pojedine prednosti ili nedostatke takvog koncepta.
Osnovana neprofitna organizacija za promicanje ideje
Globalni predvodnik zagovornika smanjenja radnih dana u tjednu je neprofitna organizacija 4 Day Week Global ili 4DWG. Prva je započela s pilot programima na svjetskoj razini s tvrtkama koje su usvojile model četverodnevnog rada bez smanjenja plaće ili su bili zainteresirani za to.
Tako je sveukupno više od 60 tvrtki u Sjedinjenim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu, Australiji, Kanadi i Irskoj sudjelovalo i u nizu ispitivanja, radionicama, edukacijama i raznim aktivnostima koje su im trebale olakšati uvođenje novog koncepta u vlastito radno okruženje.
Poželjna promjena za zauvijek
Dobivene rezultate i otkrića organizacija 4DWG objavila je u sveobuhvatnom izvješću, a mi smo izdvojili samo neke od glavnih zaključaka. Svaka tvrtka mogla je model smanjenog obujma rada prilagoditi ovisno o svojim potrebama – neke su svojim zaposlenicima dale slobodan petak, neke su smanjile broj dnevnih radnih sati i slično.
No, ono što je gotovo svima bilo jednako jest to da je, od 61 tvrtke, čak njih 56 izjavilo da će nastaviti s takvim modelom i nakon pilot projekta, a 18 ih je potvrdilo da će im ta politika biti ‘promjena za zauvijek’.
Poboljšano fizičko i psihičko zdravlje zaposlenika
Najznačajnije prednosti kraćeg radnog vremena zabilježene su u kategoriji dobrobiti zaposlenika. Rezultati ‘prije i poslije’ pokazuju kako je 39 posto zaposlenika bilo pod manjim stresom, a više od 70 posto njih rjeđe se susretalo s burnoutom, odnosno izgaranjem na poslu.
Psihičko i fizičko zdravlje zaposlenika se izrazito poboljšalo – razine tjeskobe, umora i problemi sa spavanjem su se smanjili, a ravnotežu između poslovnog i privatnog života bilo im je lakše uspostaviti.
Jednostavnije balansiranje privatnog i poslovnog
Više od polovice sudionika potvrdilo je da im je, uz četverodnevni radni tjedan, puno jednostavnije ukladiti kućanske poslove i druge privatne obaveze, a ujedno im je porasla i mogućnost kvalitetnijeg upravljanja osobnim vremenom.
Oko 62 posto zaposlenika kazalo je da su lakše kombinirali posao s društvenim i obiteljskim životom. A 15 posto njih izjavilo je da nema tog novca koji bi ih potaknuo da se vrate petodnevnom radnom tjednu nakon što su iskusili prednosti skraćenog rada.
Smanjuju se troškovi, prihodi rastu
Osim za zaposlenike, istraživanja su pokazala prednosti i za samo poslovanje tvrtki. Broj otkaza i napuštanje radnih mjesta u razdoblju provođenja ispitivanja smanjio se za 57 posto, a prihodi su ostali isti ili su čak i rasli.
Iako mnogi smatraju da će im smanjen postotak tjednog rada negativno utjecati na financijsko stanje tvrtke, britansko istraživanje Henley Business Schoola dokazalo je upravo suprotno.
Provedeno na 2000 zaposlenika i oko 500 organizacija, došlo je do zaključka da četverodnevni radni tjedan štedi novac tvrtkama.
Razlog uspješnijeg privlačenja talenata
Dvije trećine poslodavaca u anketi prijavilo je smanjenje troškova, a tvrtke koje su sudjelovale u istraživanju okvirno su izračunale da bi godišnje svaka od njih uštedjela oko 18.000 funti – radnici bi bili sretniji i produktivniji, a troškovi zapošljavanja novih ljudi i njihovog zadržavanja u poduzeću bi se smanjili.
Više od 60 posto poslodavaca izjavilo je i da im takav fleksibilan format rada pomaže u privlačenju talenata te u suočavanju s problemima nedostatka radne snage koji su sve češći na današnjem tržištu.
Zahtjevnije upravljanje poslovanjem
Međutim, kao i u realizaciji gotovo svake nove ideje, i u ovom slučaju postoje određene prepreke i nedoumice.
Tako, primjerice, poduzeća koja nisu uvela četverodnevni radni tjedan kažu da im je (ne)dostupnost kupcima i klijentima najveća prepreka, dok 70 posto njih smatra da bi četverodnevnim radnim tjednom bilo teže upravljati.
Većina njih strahuje i od porasta troškova koje bi morali izdvojiti za radnu snagu, smatrajući da bi smanjenjem radnih sati morali zaposliti više zaposlenika kako bi se efikasnost i produktivnost održale na željenoj razini.
Neprilagođenost svim sektorima
Također, ovo se rješenje ne smatra optimalnim za tvrtke koje se, na primjer, bave proizvodnjom hrane, poljoprivredom ili uzgojem stoke budući da takva vrsta posla zahtijeva kontinuiranu posvećenost.
To su samo neki od razloga zašto je tradicionalni 40-satni tjedan i dalje većinski zastupljen u mnogim društvima, no smatra se da će o njegovim potencijalnim alternativama razmišljati sve više tvrtki u vremenu koje dolazi.