Bliži se Dan ekološkog duga, ali Hrvatska je svoj odavno prešišala. Evo kako osigurati da nam jedna Zemlja bude dovoljna

Dan ekološkog duga – globalno poznatiji kao Earth Overshoot Day obilježava datum kada potražnja čovječanstva za ekološkim resursima i uslugama premašuje ono što Zemlja može regenerirati u toj godini.

Ove godine se na svjetskoj razini obilježava 2. kolovoza, no kada su u pitanju pojedinačne zemlje, Hrvatska je svoje resurse već odavno iskoristila jer je, kao i u mnogim drugim europskim zemljama, ekološki dug stupio na naplatu puno ranije, točnije već 29. svibnja.

Usporedbe radi, davne 1972. godine Dan ekološkog duga obilježavao se tek 27. prosinca, no iz godine u godinu sustiže nas sve prije. Procjenjuje se tako da je globalnom stanovništvu trenutno potrebna 1,7 Zemlja, no ako svake godine Dan ekološkog duga pomjerimo za šest dana unatrag, do 2050. godine ćemo ponovno osigurati da nam jedna Zemlja bude dovoljna.

Stoga smo u nastavku izdvojili konkretne aktivnosti i korake kojima možemo očuvati Zemljine resurse, iskazati pažnju prema prirodi i okolišu te pokrenuti promjene za koje je ključno da se na njima počne raditi već danas.

Smanjenje komunalnog otpada

Među najvećim zagađivačima okoliša ponajprije se ističe otpad – od plastike i stakla, preko neiskorištene hrane, pa sve do opasnog nerazgradivog otpada. U Hrvatskoj je tako tijekom prošle godine nastalo više od 1,8 milijuna tona komunalnog otpada, čime je ukupna količina dosegla najveću vrijednost u promatranom razdoblju od 1995. do 2022. godine.

U odnosu na prethodnu 2021. godinu to je povećanje od četiri posto, a ako se promatra godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku, ista je iznosila 474 kilograma. Kako bismo potaknuli pozitivne promjene, sustavno je potrebno raditi na recikliranju, prenamjeni i smanjenju svih vrsta otpada jer svaka reciklirana tona otpada smanjuje emisiju CO2 za otprilike dvije tone.

Primjerice, Hrvatski Telekom u svome je poslovanju tijekom samo tri godine sustavnog rada uspio smanjiti količinu otpada za 81 posto, prateći čvrsta načela predanosti klimatski neutralnim poslovnim praksama te osiguranju proizvoda i usluga kompatibilnih s načelom cirkularnosti.

Recikliranje e-otpada

U skladu s time, između ostaloga, tijekom 2023. godine HT je prikupio rekordnih 339.778 različitih elektroničkih uređaja koji su odgovorno zbrinuti. Naime, njihovo istraživanje pokazalo je da se pametni telefoni sastoje od materijala od kojih se više od 80 posto može ponovno upotrijebiti, od čega je 18 materijala uvršteno na popis gospodarski važnih za koje postoji visok rizik od nestašice.

Na razini Europske unije, u 2020. godini prikupljeno je oko 10,5 kilograma otpada od električne i elektroničke opreme po stanovniku. Hrvatska je po tom pitanju bila među vodećima, reciklirajući oko 65 posto e-otpada, no uvijek može bolje.

Stoga ako u ladicama imate stare telefone koje ne koristite, neispravne slušalice, tipkovnice, miševe ili računala, nemojte se libiti odnijeti ih u za to predviđena mjesta poput HT poslovnica, a iz kojih će otići dalje na ekološko zbrinjavanje i ponovno iskorištavanje.

Reduciranje CO2 emisija

Osim otpada, najveći zagađivači Zemlje i uzročnici globalnog zatopljenja su i emisije stakleničkih i drugih plinova. Od toga se posebno ističe CO2, a u EU u posljednjem je tromjesečju prošle godine emitirano čak 939 milijuna tona.

Usporedbe radi, tijekom 2020. godine samo u Hrvatskoj je svaki stanovnik emitirao oko 3,9 metričkih tona ugljikovog dioksida. Unatoč tome što smo na ljestvici Europske unije jedna od zemalja s najnižim emisijama, Hrvatska se obvezala do 2030. smanjiti emisije CO2 za 45 posto, što je ključno za odgodu Dana ekološkog duga.

Tomu u prilog idu i rezultati HT-a koji je u protekle tri godine smanjio svoje emisije CO2 za 55 posto. U usporedbi s baznom 2015. godinom, stopa ukupnih emisija stakleničkih plinova za izravnu i neizravnu potrošnju energije unutar organizacije smanjena je za 86 posto.

Poticanje e-mobilnosti

Najvećim izvorima štetnih emisija uglavnom se smatraju energetika, promet i poljoprivreda, no i brojne prerađivačke industrije. Stoga je važno poraditi na prelasku na obnovljive izvore energije, kao i poticati električnu mobilnost.

Krajem godine u Hrvatskoj je od ukupnog broja registriranih vozila iz kategorije osobnih vozila s maksimalno osam sjedišta, onih električnih bilo oko 4800. Iako su sve popularniji u svijetu, električni automobili i dalje nisu preferirani izbor na domaćem tržištu, a razlog tomu je, osim cijene, i nedovoljno izgrađena infrastruktura.

Hrvatska trenutno ima nešto više od 700 instaliranih javnih punionica diljem zemlje, no imajući na umu potrebe tehnologija e-mobilnosti, duža i češća punjenja te nužnost gušćih mreža punionica, što kao posljedicu ima i prilagodbu elektroenergetske mreže i kapaciteta, taj je broj daleko od dovoljnog.

Tijekom 2022. godine HT je zato nastavio razvoj na području e-mobilnosti, kako proširenjem mreže e-punionica, tako i unaprjeđenjem digitalne usluge punjenja. Tako danas s više od 250 e-punionica u više od 90 gradova, koje su omogućile da oko 1800 tona CO2 ne bude ispušteno u zrak, uvelike doprinosi povećanju kvalitete života, očuvanju okoliša i zelene mobilnosti.

Povećanje korištenja obnovljivih izvora energije

Velika prednost HT-a je i to što svoje potrebe za električnom energijom 100 posto zadovoljavaju iz obnovljivih izvora, čime su još 2021. ispunili jedan od vrijednih klimatskih ciljeva, a u protekle tri godine smanjili ukupnu potrošnju za gotovo osam posto.

U prošloj godini sklopili su i Sporazum o glavnim uvjetima za virtualni Ugovor o opskrbi energijom iz obnovljivih izvora energije (vPPA), podmirujući time znatnu količinu svojih potreba za električnom energijom u budućnosti sa 100 posto obnovljivom energijom.

Gledajući na cjelokupno stanje u Hrvatskoj, prošle je godine ukupna potrošnja električne energije samo u industriji iznosila 13,36 petadžula, što je rast od gotovo šest posto u odnosu na prethodnu godinu. Budući da potreba za električnom energijom ne opada, nužno je osigurati da se većina dobiva iz obnovljivih izvora poput solarnih panela, hidroelektrana i vjetroelektrana.

Viši udio obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji omogućit će smanjenje proizvodnje stakleničkih plinova, ali i manju ovisnost o uvozu električne energije.

Napredak prema održivoj budućnosti

Navedene aktivnosti samo su neki od prijedloga kako konkretno možemo odgoditi Dan ekološkog duga, a HT može poslužiti kao primjer poslovanja velikih korporacija koji je, između ostaloga, usmjeren na rad za bolju globalnu situaciju kada su u pitanju održivi razvoj i socijalni napredak.

Naime, HT je ponovno imao najveća ulaganja u digitalizaciju Hrvatske koja su u 2022. godini iznosila 231 milijun eura, a ukupno u protekle tri godine 708 milijuna eura. Nastavljeno je i s daljnjim razvojem 5G mreže koja pokriva 100 gradova i više od dva milijuna ljudi te sa širenjem optičke mreže, već sada daleko najveće u Hrvatskoj.

Digitalna uključivost važan je aspekt društvenog djelovanja, a putem programa Generacija NOW HT je do sada uložio gotovo 650 tisuća eura u STEM obrazovanje djece i mladih. U programu je dosad sudjelovalo više od 360 obrazovnih ustanova, dok je nacionalni program digitalne edukacije Generacije zajedno proširen te je krajem godine obuhvaćao 54 doma za starije i nemoćne osobe diljem Hrvatske.

Održivost je tako više od ostvarivanja isključivo okolišnih, socijalnih i upravljačkih ciljeva – ona je stvaranje mogućnosti za gospodarski razvoj i društveni napredak te naše opredjeljenje i doprinos u izgradnji održive budućnosti za sve.

Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom.