Cijene solarnih panela padaju, a nekretnina koje ih imaju rastu. Evo koliko će vas koštati instalacija

Trošak instalacije solarne elektrane pao je za 80 posto

FOTO: Adobe Stock

Popularnost solarnih elektrana nastavlja rasti na globalnoj razini, pa tako i u Europi. Samo u posljednje tri godine zabilježen je rast od 58 posto na razini Europske unije, pa je u 2023. godini proizvedeno 259,99 GW solarne energije.

U Hrvatskoj se također vidi porast proizvodnje energije iz obnovljivih izvora – u razdoblju od 2017. do 2022. godine zabilježen je rast od čak 70 posto.

Sve većoj popularnosti solarne energije prvenstveno doprinosi činjenica da je u posljednjem desetljeću znatno opala cijena postavljanja solara u Europi, za čak 82 posto. Istovremeno, nekretnine s postavljenim solarnim panelima postižu više tržišne cijene. Najveća dosadašnja studija pokazala je da, konkretno u SAD-u, govorimo o rastu od 4,1 posto.

Saznali smo kako to izgleda u praksi, odnosno, koliko košta postavljanje solarne elektrane u Hrvatskoj, kada se može očekivati povrat investicije i koje sve opcije postoje za samo financiranje.

Postavljanje solara u Hrvatskoj

Hrvatska ima dobre preduvjete za korištenje Sunčeve energije, a najpogodnije županije za postavljenje solarnih elektrana su Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska. Ta područja imaju oko 2500 sunčanih sati godišnje.

Međutim, prilikom postavljanja solarne elektrane glavnu ulogu ne igra sama geografska lokacija, već tip i orijentacija krova. Solarni paneli proizvodit će najviše energije kada Sunčeve zrake padaju okomito na same panele, zbog čega je u sjevernoj hemisferi poželjno orijentirati ih prema jugu.

Bitnu ulogu igra i nagib samih panela, a opće pravilo za to je postaviti kut nagiba solarne ploče na kut same zemljopisne širine. Primjerice, u Zagrebu bi taj kut iznosio oko 45 stupnjeva, dok bi u Dubrovniku to bilo oko 42 stupnja.

Samo vrijeme povrata investicije ovisit će o geografskoj lokaciji. Tako i u Hrvatskoj postoje četiri regije kada je u pitanju postavljanje solara – Kontinent, Dalmacija, Slavonija i Istra.

Povrat investicije

Cijena elektrane bit će viša ovisno o njezinoj snazi, što direktno utječe i na samo vrijeme povrata investicije. Tako će na Kontinentu elektrana snage 3,69 kWp biti ekvivalentna onoj snage 2,87 kWp u Dalmaciji.

Kada su u pitanju okvirne cijene za gore elektrane ovih snaga, za elektranu na Kontinentu morat ćete izdvojiti najviše, odnosno, skoro 5000 eura, dok ćete u Dalmaciji morati investirati oko 4000 eura. Za solarne elektrane koje će biti dostatne jednakim kućanskim potrebama u Istri i Slavoniji ukupni trošak bio bi bliži 4500 eura, prema okvirnim cijenama vodećih distributera u Hrvatskoj.

Povrat investicije najdulji će biti u kontinentalnoj regiji te će iznositi oko devet godina. U Istri i Slavoniji će biti oko osam godina, dok će se najbrže isplatiti stanovnicima Dalmacije, već za okvirno sedam godina.

Mjesečni anuitet kredita umjesto računa za struju

Zbog svega navedenoga isplati se podići i kredit s ciljem postavljanja solarne elektrane, a upravo to u svojoj ponudi ima Addiko banka. Njihovi gotovinski krediti za solarne panele dostupni su klijentima svih banaka, a predaja zahtjeva može se izvršiti online.

Maksimalan iznos kredita iznosi 40.000 eura, s rokom otplate do 10 godina uz fiksnu kamatnu stopu od 6,85 posto.

Uzimajući u obzir okvirne izračune, čak i bez ostvarivanja subvencije, uzimajući kredit na manje od 5.000 eura uz rok otplate od osam godina, možete imati mjesečni anuitet u iznosu koji inače izdvajate za plaćanje struje, odnosno, 60-ak eura.

Svi izračuni napravljeni su s pretpostavkom da mjesečni račun za struju iznosi 62 eura, a povrat investicije bit će još manji ako ostvarite pravo na neku od državnih subvencija.

Državne subvencije

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost redovito sufinancira izgradnju fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama. Prošle godine natječaj je objavljen u studenom, a za sufinanciranje su bile prihvatljive sve elektrane ugrađene i puštene u pogon nakon 1. siječnja 2023. godine.

Neki od uvjeta bili su da je zgrada legalizirana, da je više od 50 posto bruto površine namijenjeno za stanovanje i da ima, ili najviše tri stambene jedinice, ili građevinsku bruto površinu manju ili jednaku 600 m2.

Fond je prošle godine imao na raspolaganju 12.425.000 eura, a sredstava su se dodjeljivala u visini od 600 eura po kW nazivne snage ugrađene elektrane, a najviše do 50 posto opravdanih troškova projekta.

Do kraja veljače bit će objavljen i natječaj za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća za koji je planirani budžet 120 milijuna eura. Za ugradnju sustava za proizvodnju električne energije previđeno je sufinanciranje od čak 50 posto.

Izvanredan rast broja solara u 2023. godini

Potaknuti i brojnim subvencijama, na postavljanje solara u Hrvatskoj odlučuje se sve veći broj ljudi. O tome govori i statistika koju nam je dostavio HEP Ods.

Prema njihovim podacima, u 2018. godini na distribucijsku mrežu priključeno je tek 16 sunčanih elektrana. Usporedbe radi, samo u prvih mjesec dana 2024. godine priključeno je 380 sunčanih elektrana, odnosno čak tri puta više negoli u cijeloj 2019. kada su instalirana ukupno 103.

Zaključno s 31. siječnjem u Hrvatskoj je ukupno bilo priključeno 16.133 sunčanih elektrana, od čega 11.288 sunčanih elektrana u kućanstvima i 4845 elektrana na poslovnim subjektima. Najveći broj elektrana na kućanstvima instaliran je u 2023. godini, njih 6747.


Sadržaj nastao u suradnji s Addiko bankom.