FOTO: Saša Ćetković
Posljednja edukacija ove školske godine održala se u Zagrebu

Genijalna inicijativa u hrvatskim školama: Napokon rješavamo vodeći izazov među mladima

Program "Alati za moderno doba" namijenjen je za učenike sedmih i osmih razreda

Genijalna inicijativa u hrvatskim školama: Napokon rješavamo vodeći izazov među mladima

Program "Alati za moderno doba" namijenjen je za učenike sedmih i osmih razreda

Posljednja edukacija ove školske godine održala se u Zagrebu
FOTO: Saša Ćetković

U Zagrebu smo bili na otvorenju posljednje od šest ovogodišnjih edukativnih radionica u sklopu programa “Alati za moderno doba“. Riječ je o preventivnom programu čiji je cilj osnaživanje socijalnih vještina djece u modernom, digitalnom okruženju.

U posljednjih 20 godina došlo je do velikog napretka kad je u pitanju tehnologija, a jedna od najvećih i najutjecajnijih je dolazak društvenih mreža. Upravo na njima djeca provode velik dio svoga dana. Na samom otvorenju bila je i pravobraniteljica za djecu, Helenca Pirnat Dragičević.

“Prije 14 godina je televizija bila primaran medij, a danas djeca provode od tri do pet sati dnevno u digitalnom okruženju. Ono što me potaknulo na razmišljanje je činjenica da su djeca sama izrazila zabrinutost vezano uz ovisnost o internetu, odnosno, društvenim mrežama”, rekla je Pirnat Dragičević u pozdravnom govoru.

Edukativni program koji će se proširiti po cijeloj Hrvatskoj

Posebno je istaknula i da je tehnologija prisutna u svim segmentima djece još od najranijeg djetinjstva – kroz učenje, druženja i slobodno vrijeme. Pozvala je sve prisutne na osvješćivanje činjenice da je djecu potrebno naučiti kako se snalaziti u digitalnom svijetu i koje alate mogu koristiti na način da za njih bude što manje štete.

“Alati za moderno doba” program je koji je dobio pozitivno stručno mišljenje i suglasnost za provedbu od Agencije za odgoj i obrazovanje te Ministarstva znanosti i obrazovanja. U školskoj godini 2023./2024. program je održan u 90-ak škola i obuhvatio je oko 2700 djece. Cilj je ambiciozan – pokriti sve škole u Hrvatskoj i biti uvršten u školski kurikulum.

Program je pripremao tim s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u suradnji s Hrvatskim Telekomom, a sam razvoj programa započeo je 2018. godine. Od tada su provedene tri pilot provedbe u Zagrebu i Velikoj Gorici, u pet različitih škola. Odlučili su educirati stručne suradnike i nastavnike kako bi mogli obuhvatiti što veći dio ciljane populacije, a to su učenici sedmih i osmih razreda.

Posljednja edukacija ove školske godine održana je u Zagrebu Saša Ćetković

Izazovi s kojima se susreću djeca

Sama edukacija traje tri dana, a na kraju svi sudionici dobiju certifikat Centra za cjeloživotno učenje ERF-a. Ove je školske godine održano šest edukacija – u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Varaždinu, Dubrovnik i, na kraju, ponovno u Zagrebu.

Daniel Hajden iz Hrvatskog Telekoma istaknuo je da kad su prošle godine krenuli u edukaciju, nisu znali da će zainteresiranost učenika i učitelja biti toliko velika. Napomenuo je da je već i sam proces registracije premašio njihova očekivanja.

“Kao tehnološkoj kompaniji izuzetno nam je bitno, uz sve prednosti koje tehnologija nosi, ukazati i na sve one izazove s kojima se djeca mogu susresti tijekom korištenja tehnologije, kao što su cyberbullying i online kockanje.”

Kroz sam razgovor s Hajdenom doznajemo i da su povratne informacije koje dobivaju od nastavnika i stručnih suradnika izrazito pozitivne. Hrvatski Telekom dio je projekta od samih začetaka, a uz organizaciju i logistiku, pružili su i financijsku podršku.

Stvaranje bolje budućnosti

“Kao društveno odgovorna kompanija, jedno od područja našeg djelovanja usmjereno je i prema digitalnoj uključivosti i stvaranje bolje budućnosti za sve. Digitalna uključivost pritom posebno odražava naše uvjerenje u snagu digitalne tehnologije da poboljša kvalitetu života svima i da bude nositelj pozitivnih promjena”, istaknuo je Hajden.

Također, objašnjava nam da je trenutno 1685 učenika u procesu provedbe programa te da je odaziv stručnih suradnika i nastavnika bio izniman.

Program je posebno i ciljano osmišljen za sve učenike sedmih i osmih razreda, u dobi kada djeca i mladi često eksperimentiraju s rizičnim ponašanjem, pogotovo kad je riječ o online aktivnostima, naglašava Hajden.

“Znanost i praktično iskustvo nam govore kako adolescenti razumiju rizike, ali to ne znači da se uvijek ponašaju u skladu s tim procijenjenim rizicima. Zbog toga je važno raditi na razvoju socijalno-emocionalnih vještina. S ovim programom ćemo i dalje biti usmjereni na ovu dobnu skupinu.”

Ponašajne ovisnosti

Program su razvijali suradnici s ERF-a, točnije, Sanja Radić Bursać, Ana Rakić, Dora Dodig Hundrić, Sabina Mandić, Lucija Lamešić, Martina Lotar Rihtarić i Neven Ricijaš, koji je i voditelj projekta.

“Tim ljudi s kojima surađujem u istraživanjima i na nastavi usmjeren je na rizična ponašanja djece i adolescenata. Posljednjih 15 godina naglasak smo stavili na digitalno okruženje, odnosno, na ponašajne ovisnosti. Pod to spadaju ovisnost o društvenim mrežama, ovisnost o videoigrama te ovisnost o kockanju i klađenju.”

Program provode dvije osobe – glavni nositelj je tako stručni suradnik, a suvoditelj može biti bilo koji predmetni nastavnik. Ricijaš naglašava da je to slučaj jer “Alati za moderno doba” je psihoedukativni i psihosocijalni program.

“Jedan model je educiranje zaposlenika škole, a drugi je rad s vanjskim suradnicima. Ako se odlučite za drugu opciju, u pitanju su udruge čija aktivnost ovisi o projektima i financiranju. Zaposlenicima škole je to u opisu posla i tako osiguravamo održivost programa.”

Polaznicima edukacije u Zagrebu obratila se i Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu Saša Ćetković

Aktivnost zanimljiva današnjoj djeci

Osim što je bitan dobar sadržaj programa, Ricijaš ističe da je najizazovnije napraviti aktivnosti koje će biti zanimljive djeci, jer ona su danas zahtjevna.

“Izložena su izuzetno velikom broju atraktivnih sadržaja i zato smo se dosta bavili time da im aktivnosti budu atraktivne, a da pritom zadrže edukativnu formu.”

Dodao je i da su se posvetili vizualu. “Jedan učenik koji i ne voli baš školu, rekao mi je ‘ajde napokon nešto što ću možda i slušati’. Nešto ga je privuklo kad je vidio priručnik”, ističe Ricijaš.

Digitalno nasilje je najčešće među djecom

Mlađe generacije odrastaju uz društvene mreže i moderne tehnologije te su navikli na to da u svakom trenutku mogu doći do bilo koje informacije uz par klikova. Starije generacije, pa tako i roditelji, nisu toliko vični novim tehnologijama.

Upravo je zbog toga i pravobraniteljica Pirnat Dragičević istaknula da je potrebno stvoriti okruženje u kojemu će se djeca obratiti roditeljima u trenucima kad dođe do opasnosti.

“Digitalno nasilje je danas, nažalost, najčešće nasilje koje se događa među djecom”, otkrila nam je Pirnat Dragičević. Upravo je zbog toga jačanje i osnaživanje socijalnih vještina mladih u digitalnom prostoru neophodno.


Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom.