Imamo listu pet popularnih trokuta bez kojih svijet ne bi bio isti. Pogodite koja dva su nam favorit

Misteriozni nestanci brodova i aviona glavna su asocijacija koja se veže uz Bermudski trokut – jedan od najprometnijih brodskih puteva na svijetu. Područje Atlantskog oceana omeđeno obalom SAD-a, Bermudama i Otocima Velikih Antila poznato je po neobjašnjivim događajima koji se, prema sačuvanim izvještajima, prvi put pojavljuju tijekom 19. stoljeća. No, legendu Bermudskog trokuta ponajviše je popularizirao američki pisac i učitelj Charles Berlitz. Godine 1974. napisao je knjigu istoimenog naziva u kojoj je razradio nekoliko teorija o nestancima brodova i zrakoplova.

Njihov se točan broj ne zna, no smatra se da je riječ o oko 50 brodova i 20 zrakoplova te se navodi da i dalje nije poznato je li u tim slučajevima bila riječ o ljudskim pogreškama ili posljedicama nepovoljnih vremenskih pojava, s obzirom na to da većina olupina nikada nije pronađena. Osim po misterioznim nestancima, područje Bermudskog trokuta poznato je i po tome što ondje magnetni kompasi, umjesto magnetskog sjevera, pokazuju pravi geografski sjever, što nerijetko donosi probleme mnogim moreplovcima. A uz Bermudski trokut, postoje još brojne zanimljivosti kojima je osnovica upravo trokutasti oblik. Izdvojili smo još četiri njih bez kojih svijet ne bi bio isti.

Vrh planine bio je inspiracija za čokoladu

Kada se odmaknemo od svijeta ozbiljnih misterija, no i dalje razmišljamo o interesantnim trokutastim oblicima koji su nam bili izvor upitnika nad glavom, prisjećamo se i Toblerone čokoladnih piramida koje pamtimo kao najdraže trokute iz djetinjstva kada još nismo znali razliku između geometrijskih tijela i oblika. Na pamet nam pada i onaj trenutak zadovoljstva u kojem nam je netko pojasnio kako ih pravilno lomiti. Iako je mnogima skroz prirodno bilo jesti je kao i ostale čokolade te je lomiti prema dolje, ova popularna švicarska čokolada jede se drugačije. Svaka piramida najlakše se kida ako sljubite njihove vrhove, odnosno ako prvi vrh piramide gurnete prema sljedećem. Osim toga, iznenađenje se dogodilo i kada smo shvatili da je ovaj nesvakidašnji oblik čokolade inspiriran vrhom planine Matterhorn koja predstavlja i sam logo brenda, a u kojoj je skriven i medvjed – simbol švicarskog grada Berna.

Onaj ‘aha efekt’ doživjeli smo i saznavši odakle potječe ime Toblerone, o kojemu do tada nismo pretjerano razmišljali. Naime, ideja Toblerone brenda seže u daleku 1908. godinu, kada su ga u Švicarskoj utemeljili Theodor Tobler i Emil Baumann. Naziv mu proizlazi iz kombinacija riječi Tobler, prezimena obitelji osnivača i torrone, talijanske riječi za spoj nugata s medom i bademima. Proizvodnja čokolade u obliku piramide tako je početkom 20. stoljeća bila definitivno jedna inovativna ideja. Dokaz tomu je i činjenica da se Toblerone danas izvozi u više od 100 zemalja svijeta. Stoga, nije ni čudo da su upravo Toblerone čokolade jedne od onih koje su postale svojevrsni suvenir bez kojeg se ne odlazi iz Švicarske, ali i idealan slatki dar koji rado poklanjamo u raznim prigodama. Posebice tijekom Valentinova kada na savršen način želimo zasladiti svijet drage nam osobe.

Značaj trokuta u arhitekturi

Oblik trokuta posebno je poznat i u arhitekturi pa ga tako često možemo primijetiti na brojnim mostovima, u dizajnu visokih konstrukcija, zgrada, ali i na svjetski poznatim građevinama od kojih se ponajviše ističe Eiffelov toranj. Službeno otvoren 1889. godine, nakon dvogodišnje izgradnje, postao je najpoznatijim simbolom Pariza. Ono što mnogi ne znaju, jest to da, osim prepoznatljivog piramidalnog oblika, ovaj toranj na sebi sadržava još 186 trokuta pa se postavlja pitanje – zašto baš trokuti?

Upotreba ovog geometrijskog oblika u arhitekturi popularna je zahvaljujući takozvanoj truss strukturi, odnosno rešetkastom obliku koji služi kao savršeni potporanj određenoj građevini. Naime, konstrukcija trokuta smatra se najjačim oblikom kada je riječ o stabilnosti velikih građevina poput Eiffelovog tornja koji teži više od deset tisuća tona. Zahvaljujući trokutima koji spajaju razine tornja, sila koja opterećuje građevinu – brojni turisti ili teški materijali od kojih je izgrađena, raspoređuje se niz svaku stranicu trokuta, dok osnovica trokuta daje snagu i stabilnost. Fascinantna izgradnja Eiffelovog tornja koja i danas začuđuje svijet, bila je inspiracija i za mnoge filmove, a jedan od popularnijih je i francuska romantična drama ‘Eiffel’ iz 2021. godine. Film prati začetak ideje Gustava Eiffela, izgradnju tornja, ali i romansu između arhitekta i njegove ljubavi iz mladosti.

Pizza teorem poznat je u svijetu geometrije

Poznati trokutasti oblik koji povezujemo s hranom, osim Tobleronea, još je i famozni trokut pizze koja je bila inspiracija za nastanak pizza teorema popularnog među onima koji se bave matematikom, točnije geometrijom. Iako pizzu tradicionalno najlakše režemo u oblike trokuta kako bismo ravnomjerno rasporedili čitav krug te guštali u ovom, mnogima omiljenom jelu, neki su se time ipak odlučili poigrati te nam zakomplicirati život.

Naime, pizza teoremom, koji je ime dobio zato što oponaša tradicionalnu tehniku rezanja pizze, nastoji se objasniti da će dvije osobe uvijek dobiti jednaku količinu pizze ako se krug nareže na osam komada ili na bilo koji broj koji je višekratnik broja četiri. Bez obzira na oblik komada, način rezanja i središnju točku rezanja. Ovaj teorem svakako je inspiracija da se malo poigrate kada dođe do podjele pizze među ekipom, no nama se svejedno najjednostavnije čini da svatko naruči svoju i bez ikakvih matematičkih zagonetki uživa u njoj.

Zmajev trokut popraćen misterijama

Velike sličnosti s Bermudskim trokutom ima takozvani Zmajev trokut, poznatiji i kao Vražje more koje je dio područja Tihog oceana oko japanske obale, otoka Ogasawara i Filipinskog mora. Ovaj je trokut svoje ime dobio prema japanskim legendama u kojima se navodi da se ondje pod morem nalazio zmaj. On je gutao sve što se našlo na moru pa su tako bili objašnjavani i misteriozni nestanci brojnih pomorskih flota. Najveći broj njih, zabilježen je tijekom 40-ih i 50-ih godina prošlog stoljeća, a jedan od najpoznatijih je nestanak istraživačkog broda Kaio Manu No. 5 koji je japanska vlada poslala da istraži prethodne nestanke.

Međutim, i taj je brod, s više od 30 članova posade nestao bez objašnjenja, nakon čega je japanska vlada područje proglasila opasnim za plovidbu. Kako su mitovi o Zmajevom trokutu postajali sve učestaliji, pojavile su se i razne istraživačke hipoteze kojima se nastojao riješiti misterij. Neke od njih tvrde da su za nestanak plovila krive prejake morske struje koje dovode do elektromagnetskih poremećaja, dok druge sugeriraju da su uzrok nesrećama podmorski vulkani. Jedna od teorija je i da morsko dno tog područja obiluje metan hidratima čije podvodne eksplozije mogu uništiti plovila.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Mondelez International.