Inovacije - temelj održivosti i prelaska na kružno gospodarstvo

Održivi rast i razvoj izravno su povezani sa sposobnostima gospodarstava za inovacije, preobrazbu i prilagodbu sve konkurentnijem okruženju koje se stalno mijenja, ali i okolišnim imperativima koje pred nas stavlja Europski zeleni plan. Promicanje inovacija bilo je u središtu kohezijske politike u prošloj financijskoj perspektivi EU, a u ovoj novoj zadržale su poziciju uz još snažniji naglasak i poveznicu na održivost.

No, pogledajmo statistiku. U EU se u prosjeku za inovacije izdvaja 2,32% BDP-a i taj iznos je stabilan zadnjih desetak godina. Hrvatska je pokazala napredak, dobrim dijelom zahvaljujući upravo fondovima EU, međutim i dalje izdvajamo gotovo duplo manje od prosjeka EU. Na 1,25 posto smo, a trebali bismo se približiti tri posto BDP-a kroz sinergiju različitih instrumenata i komercijalizaciju rezultata istraživanja, odnosno njihova prijenosa na industriju uz djelovanje unutar zajedničkih vrijednosti EU.

Jedan od ključnih mehanizama zelene tranzicije, koji uz čvrstu suradnju u lancu vrijednosti, poticaje i dobar regulatorni okvir ovisi upravo o inovacijama, prelazak je s modela linearnog na kružno gospodarstvo. Trenutačno se samo 12% sekundarnih materijala i resursa vraća u gospodarstvo EU, dok je u Hrvatskoj taj prosjek tek 5%. Ovi podaci istovremeno upućuju na izniman ekološki i ekonomski potencijal prelaska na kružni model, ali i na očigledno postojanje prepreka u praktičnoj primjeni naoko jednostavno zamišljene teorije.

Hrvatska gospodarska komora, najveća poslovna mreža u Hrvatskoj, u sklopu međunarodne konferencije “Podržimo održivo 2022.: Zajedno za otporniju budućnost” 27. rujna u zagrebačku Laubu dovodi neke od vodećih svjetskih autoriteta na temu izazova, prilika i financiranja održivog poslovanja u uvjetima krize, koja je temu održivosti učinila aktualnijom nego ikada prije.

Jedan od fokusa konferencije bit će upravo prilike i nove poslovne niše, ali i izazovi i rizici kružnog gospodarstva jer zbog spore primjene u praksi možda trebamo preispitati način na koji smo uopće dizajnirali ideju. Trebaju li neki ideali popustiti kako bi sustavi koji će se pojaviti bili lakši i brži za implementaciju? Što učiniti kada nam politike puno bolje funkcioniraju na papiru, nego u praksi?

“Najveći rizik je da ne uspijemo pronaći odgovarajuće poslovne modele koji su prihvatljivi različitim sektorima i akterima jer bez toga nema ni kružnog gospodarstva. Također, postoji bojazan da na kraju provedemo nedovoljno dobra rješenja koja mogu imati negativan neto učinak na većoj skali. Na kraju, ali ne i najmanje važno, postoji rizik da, zaokupljeni donošenjem politika i propisa, propustimo tehnološka rješenja i inovacije koje bi mogle riješiti neka od ključnih pitanja i izazova s kojima smo suočeni”, poručuje Daria (Dasha) Krivonos, izvršna direktorica Instituta za studije o budućnosti u Kopenhagenu s iskustvom u strateškom upravljanju rizicima koja će na samoj konferenciji održati predavanje na temu održivog planiranja i kružnog gospodarstva.

Daria će moderirati i panel o najboljim praksama u kružnom planiranju u Europi, s fokusom na Sloveniju i Hrvatsku, na kojem će sudjelovati Ladeja Godina Košir, osnivačica i izvršna direktorica Circular Changea i supredsjedateljica Europske platforme dionika kružnog gospodarstva (ECESP) te Anđelko Švaljek, direktor tvrtke “Regeneracija” koja poslovanje zasniva na recikliranju po modelu kružnog gospodarstva. Sudionicima će približiti zašto Akcijski plan EU za kružno gospodarstvo inovacije prepoznaje kao ključni faktor, što u praksi funkcionira, što ne, te koji su potencijali kružnog modela, posebno u smislu izvoza.

Koliki je potencijal hrvatskog gospodarstva, koliko smo spremni na prelazak na novi model gospodarstva i što to sa sobom nosi, saznajte na konferenciji HGK, središnjem događaju ove vrste u Hrvatskoj koji okuplja sudionike iz svih sektora i industrija. Više informacija o kotizacijama i sudjelovanju možete pronaći ovdje, dok informacije o samim predavačima i programu pronađite ovdje.