Koji nas tehnološki trendovi očekuju ove godine? U pet najvažnijih su VR i AR šoping i inteligentna fotografija

Kada su u pitanju tehnološki trendovi koji bi mogli biti najbitniji ove godine, riječ je o tehnologijama koje su se u nekom obliku već ranije pojavljivale. Naime, tehnologiji općenito treba određeno vrijeme kako bi postala “odrasla”, odnosno dovoljno napredna i bez nekih početničkih problema da bi ju kupci zaista i htjeli posjedovati. Stoga su neki od trendova koji će biti velika stvar, zacijelo nešto za što se čuli barem jednom u prošlosti.

Odličan primjer je virtualna stvarnost, VR, o kojoj se priča godinama, s prvim pokušajima još 80-ih. I zaista, već dulji niz godina imamo priliku i iskusiti VR, čak i kod kuće, kroz niz naglavnih uređaja koji su često bili fokusirani na igre. No, virtualna stvarnost bi uskoro mogla poprimiti mass appeal, ponajviše zbog novih implementacija tehnologije i načina razmišljanja koji bi ju učinili atraktivnijom svim kupcima, a ne samo naprednim korisnicima.

Pametan dom postaje još pametnijim

Pametan dom

Prošlo je gotovo desetljeće otkako se ideja pametnog doma probila u mainstream, ponajviše zahvaljujući raznim glasovnim asistentima koji su se mogli povezati s raznim pametnim uređajima. Tako smo prije desetak godina glasom mogli paliti i gasiti svijetla, puštati glazbu, a možda i, ako smo baš imali za tadašnje vrijeme vrlo pametan dom, podesiti temperaturu klima uređaja.

Kućni robotski usisavači su također proizvodi koji postoje nekoliko godina, a svake godine postaju sve pametniji integriraniji s pametnom domom. No, nove generacije kućnih robota dobivaju nove zadaće. Tako smo posljednje vrijeme mogli vidjeti kućne robote koji svoje vlasnike slijede po domu, a sa svojom ugrađenom kamerom bi im omogućili vođenje video poziva. Kada vlasnik nije kod kuće ili kada spava, robot bi mogao patrolirati domom, kao spoj zaštitara i sigurnosne kamere. Sličnu zadaću mogao bi preuzeti i kućni leteći dron, koji bi letio domom umjesto da se vozi po stanu i radio bi kao mobilna sigurnosna kamera.

Kombinacijom raznih smarthome uređaja može se konfigurirati pametan dom koji zaustavlja pranje posuđa ili rublja u trenutku kada stigne poslovni video poziv, ako se radi od kuće. Ili ako se sluša neka glazba na pametnom zvučniku. Ili da vam se ugasi televizor ako vas šef zove video pozivom taman kada ste odlučili gledati seriju za radnog vremena, što naravno, i ne biste trebali. Zvoni alarm za posao? Zašto se ne bi upalila svjetla ili podignule rolete?

Odlazak u šoping od kuće s VR-om i AR-om

Vječni problem s online šopingiranjem je taj što je, online. S jedne strane nam se nudi golema praktičnost neodlaska u trgovine i gubljenja vremena s prometom i traženjem parkinga, a s druge nam nedostaje osjećaj da smo stvar koju želimo kupiti vidjeli uživo, pa smo time postali sigurni da ju zaista želimo ili da je pravi izbor za nas.

Svijet AR-a i VR-a posljednje vrijeme kreće se u smjeru odlaska na sljedeću stepenicu – stvaranju Metaverzuma, odnosno, mreže virtualnih svjetova koji se mogu spojiti u jednu golemu mrežu. Tako bi korištenjem AR i VR naočala mogli uroniti u jedan sasvim novi i razgranati virtualni svijet, u kojem bismo mogli raditi razne stvari iz pravog svijeta, no bez odlaska iz kuće.

Jedan od primjera koliko AR može već sada biti koristan je mobilna aplikacija koja omogućuje postavljanje pokućstva ili raznih drugih artikala unutar doma, kako bi si kupci mogli lakše predočiti kako bi taj artikl izgledao u stvarnom prostoru, prije kupnje. No, takav koncept je viđen prije nekoliko godina, a ideja bi se mogla podići na novu razinu AR naočalama, koje još bolje miješaju realni i virtualni svijet – u svijet miješane stvarnosti.

Sudeći po podacima analitičke tvrtke Statiste, očekuje se da će AR-VR tržište narasti na 209 milijardi dolara do kraja 2022. godine. Prema istraživanju irske IT kompanije Accenture, 61 posto ispitanika bi radije kupovalo od brendova koji koriste AR i VR tehnologije te 3D sadržaj. Gotovo polovica ispitanika spremna je i platiti više, ako im brend omogući personalizaciju artikla u virtualnoj stvarnosti.

Inteligentna fotografija nove razine

Posljednjih godina kamere na mobitelima nezaustavljivo vuku naprijed. Sve kompetentnija hardverska rješenja, s većim senzorima, boljim lećama i boljom stabilizacijom uparena su i sa sve boljim i inteligentnijim algoritmima za obradu slika. Rezultat toga je činjenica da su napredniji mobiteli današnjice zamijenili potrebu za kupovanjem DSLR fotoaparata nižeg i srednjeg ranga, posebice kada su u pitanju napredniji amateri, koji svoje fotografije najčešće objavljuju na društvenim mrežama.

Na europsko, pa tako i hrvatsko tržište, dolazi novi mobitel iz Huaweijeve P serije, P50 Pro. U ranijim iteracijama P serija bila je poznata po sposobnostima svoje kamere, a prva je tržištu ponudila inovacije poput kompetentnog noćnog snimanja. Huawei kaže da je P50 Pro upravo još jedan model koji pomiče granice fotografskih sposobnosti mobitela. Unaprijeđena je optika kamere, s XD i XD Fusion Pro Image mehanizmom za obradu fotografija, što korisnicima omogućuje stvaranje fotografije koje održavaju prave boje i zadržavaju detalje. Kamere su razvijane u partnerstvu s Leicom, jednim od najuglednijih brendova fotografskog svijeta.

Glavna kamera broji 50 megapiksela, a zoom kamera broji 64 megapiksela s optičkim uvećanjem od 3,5 puta. Ugrađena je i 13 megapikselna ultraširokokutna kamera, koja nudi fotografiranje znatno šireg kadra u usporedbi s glavnom kamerom. Time se, ako je potrebno uhvatiti više od kadra glavne kamere, može uhvatiti znatno širi kadar bez koračanja unazad. Četvrta kamera je monokromatska, odnosno, ona ne fotografira u boji, a služi se inteligentnim sustavima ugrađenim u kameru, koji potom bolje procjenjuju oštrinu i svjetlinu kadra. Ovo je definitivno kamera na koju se u bilo kojoj situaciji možemo osloniti, bez obzira na to je li riječ o dnevnom ili noćnom fotografiranju.

Uz P50 Pro, ističe se i P50 Pocket, sklopivi mobitel manjih dimenzija na kojem po pitanju kamera nije napravljen kompromis. Ugrađena je kamera s jednakim True-Chroma senzorom, koji je popraćen i ultraširokokutnom kamerom 13 megapiksela i Ultra Spectrum kamerom od 32 megapiksela.

Fitness gadgeti u svrhu zdravlja

Dobro je poznato kako fitness trackeri, kao što su pametne narukvice ili satovi, mogu biti dobri za naše zdravlje. Kako tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Johns Hopkins, nošenje uređaja koji nam prati kretanje može nam ukazati da se premalo krećemo te nam time promijeniti navike i potaknuti nas da, primjerice, radije koristimo stepenice nego dizalo. Može nas potaknuti i da nekuda odemo pješice, umjesto automobilom.

No, na tržištu se u posljednje vrijeme pojavljuju znatno napredniji uređaji za praćenje ne samo fitnessa, već i našeg zdravlja. Na ovogodišnjem sajmu CES se tako predstavilo nekoliko njih. Tako smo mogli vidjeti vage koje mjere sastav tijela koristeći se bioelektričnom impedancijom (BIA), no s dodatkom EKG-a. Iako možda i nisu toliko precizne kao pravi medicinski instrumenti, ovakve uređaji koji mogu pratiti sastav tijela i druge parametre mogu prepoznati kratkoročne i dugoročne trendove, o kojima nas mogu obavijestiti i savjetovati nam da posjetimo liječnika. Naravno, liječniku tada možemo predati i hrpu podataka s tih uređaja.

Iako još nije jasno hoće li se zaista pojaviti ove godine, već se dulje vrijeme spominje mogućnost mjerenja razine šećera u krvi. Implikacije bi mogle biti goleme, tvrdi Dr. Steven LeBoeuf, predsjednik i suosnivač Valencella, kompanije koja proizvodi senzore za nosive uređaje. LeBoeuf tvrdi kako bi se s mogućnostima neinvazivnog mjerenja razine šećera u krvi moglo u grubo procijeniti nalazi li se osoba u stanju niske, srednje ili visoke razine. Time bi nosioci takvog pametnog uređaja mogli procijeniti kako im na šećer u krvi utječu pojedina hrana ili vježbanje. No, dr. LeBoeuf tvrdi kako će se za precizna mjerenja i dalje trebati koristiti uređaji koji glukozu mjere iz krvi dobivene ubodom.

Cloud gaming za igrače pogođene nestašicom čipova

Posljednjih nekoliko godina teško je biti gamer. Pandemija je donijela niz problema u proizvodnji i opskrbnim lancima, pa je niz industrija suočen s nestašicom čipova koja im uzrokuje smanjen proizvodni kapacitet. S druge strane, potražnja za elektroničkim uređajima je od početka 2020. godine eksplodirala, budući da su ljudi bili primorani više vremena provoditi kod kuće. Rezultat toga je današnja situacija. Grafičke kartice dolaze u trgovine u poprilično malenim količinama, a rasprodaju se u kratkom roku. Slično je i s procesorima, kao i RAM memorijom. Nestašica novih igraćih konzola je tolika da se ponekad i zapitamo je li ikad i krenula prava prodaja next-gena.

Kao moguće rješenje tog problema nameću se Cloud gaming servisi, kojih ima sve više, a čiji su katalozi igara sve bogatiji. Dakle, umjesto da kupujemo konzole ili imamo turneju po gradu tražeći u trgovinama pokoju preostalu računalnu komponentu, za igranje nam trebaju isključivo kartica, brzi pristup internetu i nekakav uređaj s kojeg možemo igrati. Dakle, dovoljno je imati i mobitel, iako je praktičnije imati barem nekakav osnovni laptop i nekakav joystick.

Međutim, Cloud gaming je praktički još u povojima, iako neke usluge postoje već godinama. Problem je izgradnja infrastrukture, budući da se serveri za gaming moraju nalaziti prilično blizu igraču, kako bi latencije, odnosno kašnjenje slike, zvuka i komandi, bile što manje, a time igranje što bliže imanju vlastite konzole ili računala. To potvrđuju i podaci analitičke kompanije Global Data, koja tvrdi da će Cloud gaming industrije ove godine narasti na tri milijarde dolara, odnosno za 59 posto.

Sadržaj nastao u suradnji s Huaweijem