Robert Young živi je dokaz da čaša dobrog vina može promijeniti život. Kad je sjedio u jednom od poznatih splitskih restorana uživajući u večeri sa svojom suprugom, nije mu bilo ni na kraj pameti da će njegov idući poslovni pothvat biti ulazak u svijet vinarstva. I to u Hrvatskoj.

Young je u Hrvatsku došao zbog sina Jordana koji se bavio atletikom u Kanadi, a trener mu je bio Splićanin. Sve se posložilo tako da je Younga i suprugu njihov sin pozvao u Split baš dok su oni tražili vikendicu na Mediteranu kako bi se skrasili u mirovini.

“Inzistirao je da dođemo, uvjeren da će nam se svidjeti, a tako je i bilo. Dočekalo nas je toplo i lijepo vrijeme, čisto more i uredna sredina s vrhunskom gastronomijom, srdačnim ljudima i antičkim ljepotama. Kad smo prošetali Splitom, više nije bilo dileme gdje vidimo svoju budućnost”, prisjetio se Young.

Njihova budućnost u Hrvatskoj ubrzo je dobila i poslovnu podlogu, kada ih je splet okolnosti spojio s poznatim hrvatskim enologom, Slavenom Jeličićem. Zajedničkim snagama otkupili su vinariju Markus čije je vino Young kušao u restoranu, prebacili poslovanje u Kaštela i Split te izgradili iz temelja novu vinariju s najmodernijom opremom.

Eminentni stručnjaci

Young je odlučio okupiti tim stručnjaka te se okružio eminentnim agronomima i enolozima koji su u Hrvatskoj prepoznati kao najveći znalci, baš kao što su Slaven i njegova supruga Ivona Jeličić koja je i ranije radila u Markusu.

“Na noge smo postavili mnoga vina s izuzetnim uspjesima. Međutim, tek u ovoj novoj priči osjetili smo potpunu slobodu i kreaciju koju možemo realizirati neopterećeno i koristeći potpuno novu filozofiju stvaranja vina”, kaže nam bračni par Jeličić.

U tom kontekstu posebno se ističe podizanje novog vinograda na Šolti, što je ujedno i jedna od najvećih investicija u hrvatsku vinarsku scenu. Na južnim padinama Šolte zasadili su zasad oko 50.000 loza na 7,7 hektara vinograda od ukupno 13, stavljajući naglasak na autohtone dalmatinske i hrvatske sorte poput Pošipa, Grka, Dobričića, Babića i Crljenka.

Jeličići nam govore da je u pitanju malo remek djelo cijelog Markus tima na čelu s uglednim agronomom Antom Zorićem i talijanskim konzultantom Stefanom Amadeom.

Starohrvatski način uzgoja

Posebnost vinograda je i što su dvije sorte, Zinfandela i Babića, sadili na starohrvatski, odnosno, račvasti uzgojni oblik. U tom slučaju vinova loza nije na žici već slobodno raste u prostoru. Takav način uzgoja loze jamči iznimnu kvalitetu grožđa, a istovremeno čuva i oživljava tradiciju.

Upravo se tako sadila loza u Hrvatskoj stotinama godina. Tlo vinograda pripremali su više od dvije godine kako bi dobili idealan omjer zemlje i kamena u tlu.

Veći udio zemlje i manji kamena daje bolju mikrobiološku aktivnost u tlu, što je iznimno važan preduvjet za ekološki način uzgoja loze. Primjerice, loze se mogu duboko ukorijeniti i postati otpornije na sušu.

Kvaliteti vina doprinosi i korištenje najkvalitetnijih spremnika od inoksa i bačvi od francuskog hrasta.

Jedno od najskupljih hrvatskih vina

U ekološkim uvjetima odvija se i berba jednog od najuglednijih hrvatskih vina, boce Franz Ferdinand. Za njegovu vinifikaciju zaslužna je Ivona Jeličić, a u pitanju je vino koje se proizvodi od grožđa iz 100 godina starog vinograda u mjestu Podgreben nadomak Primoštena.

“Vinograd je zasađen 1914. godine u čast austrijskog nadvojvode na kojeg je počinjen atentat u Sarajevu. Taj vinograd je, rekli bi agronomi, ‘djevičanski’, budući da na njega nikada nije stalo ništa osim ljudske noge. Do vinograda se dolazi nepristupačnim terenom najčešće na magarcu, a loze rastu doslovno iz kamena”, govori Young.

Jedno je to od najskupljih vina,a razlog tomu je, objašnjava nam Young, zato što cijeli vinograd rađa škrto. Berba se odvija sa starinskim škarama u ekološkim uvjetima te se svaka bobica grožđa pregledava ručno prije proizvodnje.

Nakon 72 sata hladne maceracije slijedi deset dana fermentacije i pune dvije godine sazrijevanja u francuskim hrastovim bačvama. Vino ima dominantan okus sočne kupine, a u pozadini se primjećuje trag dima i kiselkastih višanja. Idealno pristaje uz odležane odreske ili zrele i slane sireve.

Iza vinarije stoje zaljubljenici u svoj posao

Među ostalim vinima koja proizvode, Saša Špiranec, poznati hrvatski recenzent vina, govori nam da su mu se najviše svidjeli Rosé s okusima lubenice i koštunjavog voća. Napravljen je od syraha, grenachea i malo cabernet sauvignona iz Nadina kraj Zadra, a vinificiran je u modernom provansalskom stilu.

Dojmila ga su se i dva pošipa – O tom potom, s aromama ananasa i manga, te Serendipity, s notama zrelog voća, bijelog cvijeća i zelenog badema. Špiranec nam govori da kod vinarije Markus najviše cijeni njihov kontinuitet – prijašnji vlasnik bio je iznimno strastven oko svog posla, a novi vlasnik dijeli njegovu strast.

“Meni se jako sviđa što su došli ljudi koji su očito zaljubljeni u Dalmaciju. Ne donose sa sobom internacionalne sorte ni svjetske prakse nego zapravo žele ulagati u lokalno i autohtono. Očito imaju osjećaj za tradiciju koju Dalmacija ima i pokušavaju je oplemeniti.”

Kvaliteta je prepoznata i na internacionalnoj razini – početkom godine Markus vina prezentirana su i na Kajmanskim otocima, na svečanoj večeri u restoranu Mykonos, jednoj od elitnijih gastronomskih adresa na svijetu.

Obiteljska atmosfera i trud koji ima rezultate

Tradiciju održavaju i kroz proizvodnju osam vina – jednog roséa, dva bijela i pet crnih. Tako proizvode malog plavca Pepejuha s mirisima kupine i šljive praćenih sušenim mediteranskim biljem, suhog crvenog Fetiva s intenzivnim i kompleksnim buketom crvene trešnje i kupine, Babića s baršunastim taninima te Velikog Crnog kojemu je prva aroma začinsko bilje i papar.

Svaki aspekt ovog brenda je promišljen, pa tako ni imena vina nisu nasumična. Primjerice, pepejuh je riječ iz pelješkog narječja koja se koristila za poskoka. Poskok je inače često viđeni gost koji se voli sunčati uz trsje, a smatra ga se i zaštitnikom vinograda. Fetivi je s druge strane dalmatinski izraz za originalnost i izvornost, što odlično opisuje samo vino.

Upravo zbog ovakvih zanimljivosti se Markus vinarija ističe među konkurencijom. Uz to, jedna od njihovih najvećih prednosti je obiteljska atmosfera. Iza brenda stoji oko 15 zaposlenika i suradnika koji projekt shvaćaju kao zajednički te mu se maksimalno daju.

Kroz svoj rad oplemenjuju turizam, gastronomiju i poljoprivredu u Hrvatskoj, razbijajući predrasude o strancima koji betoniziraju i devastiraju obalu. Ističu kako se radi o održivoj, ekološkoj i poljoprivrednoj investiciji koja doprinosi zapošljavanju ljudi.

U bliskoj budućnosti postaju samoodrživa vinarija

Tako nam Jeličići govore da će u budućnosti zadržati domaće dobavljače i kooperante od kojih otkupljuju grožđe za neka vina, ali i da imaju vlastiti vinograd u Kaštelima. Tamo će uskoro, najvjerojatnije do početka turističke predsezone, otvoriti kušaonicu i restoran u kojem će chef biti Patricia Yeo.

Yeo je međunarodno poznata kuharica koja je u prošlosti radila u restoranima diljem svijeta – u New Yorku, Miamiju, Kambodži i Hong Kongu. Planiraju otvoriti i kušaonicu u Splitu, u uskim uličicama Varoši. Tamo će se održavati prezentacije i ekskluzivne večere te degustacije.

U sklopu novog vinograda na Šolti također grade restoran koji bi trebao biti gotov do iduće berbe, odnosno, do jeseni 2025. godine.

Jeličići ističu da izgradnja vinograda znači da će Markus kroz četiri do pet godina biti samoodrživa vinarija koja će imati vlastito premium grožđe s jednog od najboljih položaja u Hrvatskoj, dostatno za proizvodnju više od 200.000 butelja godišnje.

Sadržaj nastao u suradnji s Markus Wines.