Luka zagovara biljnu prehranu već 20 godina: 'Čuvamo okoliš i životinje, ali i svoje zdravlje. Evo kako'
Razgovarali smo s predsjednikom udruge Prijatelji životinja o važnosti biljne prehrane i kako se percepcija ljudi mijenjala
“Meso, mlijeko i jaja nikada nisu bili dostupniji te se jedu nekoliko puta više nego prije 30 godina. Uz to, procjenjuje se da stanovnik Hrvatske godišnje pojede oko 70 kilograma mesa, što je vrlo zabrinjavajuće. Osim što je to nezdravo, dugoročno je neodrživo”, rekao nam je Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja.
Pobliže nas je upoznao s ovim poražavajućim brojkama jer nas je zanimalo, u jeku rasta interesa za biljnom prehranom i proizvodima, kakvo je u našoj zemlji stanje po tom pitanju te primjećuje li nekakve trendove.
“Podaci kažu da je posljednjih godina u Americi broj vegana porastao za čak 600 posto. Prema istraživanju provedenom u Ujedinjenome Kraljevstvu, broj vegana se pak u razdoblju od 10 godina povećao za 360 posto. Vjerujemo da će i u Hrvatskoj uskoro biti potaknut takav rast”, ohrabruje nas svojim procjenama.
Pomak se nije dogodio preko noći
Osim lidera udruge, Luka je dugogodišnji vegan i zagovaratelj biljne prehrane te vrlo vjerojatno nema istraživanja ili studije koju nije pročitao, a da je vezana uz biljnu prehranu. Zato smo s njim odlučili porazgovarati o ovoj temi koja se smatra sve važnijom u današnje doba iz više aspekata – što zbog okoliša, što zbog zdravlja.
Lukin rad i djelovanje je, inače, dobro poznato javnosti. Jedno je vrijeme bio i posebni savjetnik ministra poljoprivrede za zaštitu životinja, a njegova udruga se u više od dva desetljeća rada etablirala kao najvažnija hrvatska organizacija za zaštitu životinja.
“Kada smo prije 20 godina osnovali udrugu, u Hrvatskoj je bilo dopušteno uzgajati životinje radi krzna. Tigrovi i lavovi skakali su kroz obruče u cirkuskim predstavama, nije bilo označavanja pasa mikročipom, a za riječi ‘vegan’ ili ‘veganstvo’ gotovo nitko nije niti čuo. Danas nam je nezamislivo da su se neke od navedenih praksi odvijale još u prošlom desetljeću. Konkretni pomaci nisu se dogodili preko noći. Trebalo je puno upornosti i požrtvovnosti”.
Svaki trud se isplati
Dodaje kako on isprva nije postao vegan zbog zdravlja, već zbog životinja i okoliša, no ubrzo je spoznao mnoge prednosti biljnih proteina za organizam – od toga da je spriječio razne bolesti poput pretilost i dijabetesa do toga da je energičniji i vitalniji.
“Sve se to odražava na dobru krvnu sliku. Preporučujem svima da pokušaju s veganstvom. Svaki korak je dobar, a prilika je tu svaki put kad idemo u trgovinu – možemo odabrati neki veganski proizvod umjesto životinjskog. Svaki trud se isplati”, govori Luka.
Nutritivna vrijednost biljnih proteina
Osvrnuo se i na podatke ankete međunarodne V-oznake iz 18 europskih zemalja koji su pokazali da su biljni pripravci poput bjelančevina graška, soje, riže, konoplje, pšenice ili krumpira izrazito privlačni potrošačima proizvoda sportske hrane, bjelančevina i raznih drugih dodataka prehrani.
“Biljni proteini imaju veliku nutritivnu vrijednost uz laku probavljivost. Biljne bjelančevine dolaze s vitaminima i mineralima, a bez zasićenih masti i kolesterola. Njima možemo izgraditi mišiće i održati ih, savladati svakodnevne napore, a ujedno zaštiti svoje zdravlje”, kaže naš sugovornik.
Sve je veća ponuda veganskih proizvoda
Pritom ističe da su biljni proteini dobiveni bez hormona i antibiotika te uz znatno manje uloženih prirodnih resursa pa samim time mogu utjecati na usporavanje klimatskih promjena, spasiti pitku vodu i osigurati budućnost generacijama koje dolaze.
“Ulaganje u daljnji razvoj biljnih proteina iznimno je bitno i vrlo obećavajuće jer ljudi dobro reagiraju na biljne ćevapčiće, pljeskavice, hrenovke, paštete, kobasice, kao i na biljna mlijeka, sireve, jogurte, vrhnja i slično. Današnja ponuda je sve veća, a to je samo početak razvoja na opće dobro”.
Dodaje da su se do prije 10 godina ti proizvodi mogli kupiti samo u specijaliziranim trgovinama zdrave hrane, a danas se pak mogu pronaći u gotovo svakom trgovačkom lancu.
Cilj je smanjiti i količine otpada
Vrijednost biljne prehrane za zdravlje, okoliš i životinje uvidio je i Lidl koji se obvezao do 2025. povećati udio biljnih izvora proteina u asortimanu dodavanjem novih proizvoda koji podupiru biljnu prehranu. To uključuje mahunarke, orašaste plodove te veganske zamjene za mesne i mliječne proizvode.
Trenutačno u stalnoj ponudi imaju 23 proizvoda pod robnom markom Vemondo, specijaliziranom za veganske i vegetarijanske proizvode. Osim marke Vemondo, u ponudi ovog trgovačkog lanca ukupno je više od 150 certificiranih veganskih prehrambenih, ali i neprehrambenih proizvoda.
Sve to govori u prilog ostvarenju ciljeva navedenih u Lidlovoj Politici nabave za osviještenu prehranu. Osim toga, cilj im je i drastično smanjiti količine otpada jer, prema istraživanjima, trećina proizvedene hrane u svijetu nikada ne završi na tanjuru.
Obećavajuće brojke na pomolu
A da trebamo promišljati o tome koliko i što jedemo, slaže se i Luka koji naglašava da svakog dana jedan čovjek na veganskoj prehrani uštedi 4164 litara vode, 20,5 kilograma žita, 30 četvornih metara pošumljene zemlje, devet kilograma ekvivalenta CO2 i spašava život jedne životinje.
Kolika zapravo moć leži u nama kao pojedincima koji mogu birati što kupuju i jedu, govori podatak da prehrana životinjskim mesom, mlijekom i jajima više utječe na klimatske promjene, nego sav promet ovoga svijeta.
No, budućnost je prema svemu sudeći svijetla jer globalna investicijska banka Credit Suisse procjenjuje da će tržište veganskog mesa i mlijeka do 2050. godine porasti 100 puta, odnosno na 1,4 bilijuna dolara.
“Vremena je malo i važno je ne čekati, već djelovati sada. Djelovati trebaju svi – političari, proizvođači i trgovački lanci, a najviše možemo učiniti mi pojedinci tako da se educiramo kako hrana dolazi do našeg tanjura i da pazimo što kupujemo te pažljivo biramo za svoj tanjur”, poručuje Luka.
Sadržaj nastao u suradnji s Lidlom.