Pjenušce vežemo uz trenutke slavlja, a proizvode se i kod nas: Ovo su najbolji hrvatski pjenušci

Najbolji pjenušci dolaze iz sjevernijih, hladnijih krajeva

FOTO: Pixabay

Doček Nove godine je vrlo vjerojatno jedina večer u godini koja već tradicionalno ne može proći bez otvaranja boce šampanjca. Osim što gotovo pa nikad, što mnogi ne znaju, ne otvaramo šampanjac, već pjenušac. Šampanjac je tek jedno pjenušavo vino koje dolazi iz francuske pokrajine Champagne.

Pjenušavo vino je vino koje sadrži povećanu količinu ugljičnog dioksida koji nastaje isključivo fermentacijom, a koji se oslobađa prilikom otvaranja boce. Tada ugljični dioksid prelazi u slobodno i plinovito stanje, a vino se krene pjenušati.

Iako je u Hrvatskoj konzumacija pjenušavih vina manja nego na globalnoj razini, možemo se pohvaliti sa sve većom proizvodnjom. Najveći broj hrvatskih pjenušaca dolazi s područja Plešivice.

Kako izgleda proces proizvodnje pjenušca?

Postoje dvije glavne metode koje se primjenjuju u proizvodnji: ona klasična (šampanjska) i Charmat metoda, koja je poznata i kao talijanska metoda. Šampanjac je tako najpoznatiji primjer pjenušca napravljenog klasičnom metodom, a prosecco charmat metodom.

Čest prvi korak u obje metode je blendanje, proces u kojem se miješaju vina različitih sorti s različitih položaja i iz različitih berbi. To je ujedno i razlog zašto ćete na bocama pjenušca rijetko kad vidjeti godinu berbe – takvi pjenušci se nazivaju i vintage pjenušci.

Klasična i Charmat metoda

U drugoj fazi klasične metode vino se pretače u boce u kojima leži od jednog do devet mjeseci. Boce vina, koje su početno postavljene u horizontalnoj poziciji, postupno se okreću dok se ne nađu u vertikalnom položaju. Zbog toga se kvasac lagano spušta u vrat boce gdje ga je kasnije lakše izvaditi.

U drugoj fazi Charmat metode, druga fermentacija se odvija u tankovima, a vinu se također dodaju kvasac i šećer. Kemijski proces koji se odvija je isti kao i kod klasične metode, samo što je sve skupa jednostavnije i kraće traje.

S obzirom na to da je proces kraći i jednostavniji, cijeli proces je ekonomičniji. Pjenušci proizvedeni ovom metodom su u pravilu jeftiniji od onih proizvedenih klasičnom metodom. Različite vrste pjenušaca možete pronaći i u ponudi INTERSPAR hipermarketa.

Kategorije pjenušaca

Pjenušci se dijele prema količini neprevrelog šećera u šest kategorija, s time da je bitno za naglasiti da postoji još jedna kategorija, brut nature/zéro dosage. U pitanju su pjenušci s 0 do 3 g/l neprevrelog šećera, u koje nije naknadno dodan ekspedicijski liker.

  • extra brut – od 0 do 6 g/l neprevrelog šećera
  • brut – od 6 do 12 g/l neprevrelog šećera
  • extra dry – od 12 do 17 g/l neprevrelog šećera
  • dry – od 17 do 32 g/l neprevrelog šećera
  • semi dry – od 32 do 50 g/l neprevrelog šećera
  • sweet – više od 50 g/l neprevrelog šećera

Bazna vina

Baznim vinom se naziva vino koje služi kao baza za proizvodnju pjenušavog vina, odnosno od kojega se dobije pjenušavo vino. Pjenušavo vino se može raditi od bilo koje sorte vina, ali neke sorte su za to pogodnije od drugih, pa se tako chardonnay i pinot crni često koriste u proizvodnji pjenušaca.

U Hrvatskoj se osim ovih sorti, često koriste i pušipel i malvazija, ali i stare plešivičke ili zagorske sorte koje se ne nalaze često kao monosortna buteljirana vina, no ipak daju dobru bazu za pjenušava vina.

Hrvatski pjenušci

Prvi ozbiljni hrvatski proizvođač pjenušaca je bio Peršurić u Istri, a zatim su se na tržište probili proizvođači s Plešivice, kao što su Tomac i Ivančić. Hrvatske pjenušce možete pronaći u ponudi INTERSPAR hipermarketa već za manje od 13 eura.

Hrvatska nema snažnu tradiciju proizvodnje pjenušaca, ali posljednjih godina se i to mijenja. Donosimo naš izbor najboljih hrvatskih pjenušaca.


Najbolji hrvatski pjenušci po našem izboru

1. Misal – Blanc de blancs (može se pronaći u ponudi INTERSPAR hipermarketa po cijeni od 19,91 eura*)

Bazno vino za proizvodnju ovog pjenušca je chardonnay, a nakon sekundarne fermentacije, pjenušac odležava na kvascima najmanje pet godina.

2. Ivančić – Griffin Brut (može se pronaći u ponudi INTERSPAR hipermarketa po cijeni od 23,19 eura*)

Ovaj pjenušac svijetle žuto-zelene boje proizveden je klasičnom metodom, a odležavao je dvije godine na kvascima. Prvi je pjenušac s Plešivice napravljen od sorte rizvanac (Muller-Thurgau).

3. Bolfan – Centurion Gold

Sorta ovog pjenušca je chardonnay, a dolazi iz kontinentalne Hrvatske. Sadrži tek 1,5 g/l šećera, zbog čega spada u kategoriju brut nature/zéro dosage pjenušaca.

4. Dobra Berba – Piena (može se pronaći u ponudi INTERSPAR hipermarketa po cijeni od 12,69 eura*)

Pjenušac Piena proizveden je charmat metodom u svetojanskoj vinariji, a prepoznatljiv je po sljubljivanju autohtonih sorti jaskanskog kraja.

5. Tomac – Amfora

Ovaj pjenušac je fermentirao u glinenim amforama, nakon čega je dozrijevao u velikim drvenim bačvama. U pitanju je pjenušavo vino brut nature, napravljeno od 50 posto chardonnaya i stare plešivičke sorte.

* – navedene cijene podložne su promjenama i mogu varirati


Sadržaj nastao u suradnji sa SPAR-om.