Novo istraživanje o prihvaćenosti mladih LGBT+ osoba u Zagrebu: Njih 13 posto prisiljeno je napustiti svoj dom
Oko polovice mladih iz LGBT+ zajednice u Zagrebu uglavnom osjeća depresiju, tugu i nesigurnost, a njih oko 40 posto krivnju i osjećaj srama
Gotovo dvije trećine mladih pripadnika LGBT+ zajednice u Zagrebu svoju je seksualnu orijentaciju prvi put razotkrilo pred prijateljima, a samo tri posto ukućanima, i to uglavnom majkama. S očevima je išlo puno teže.
Svega jedna trećina mladih pripadnika LGBT+ zajednice u Zagrebu osjeća se potpuno dobrodošlo i cijenjeno kod kuće odmah nakon razotkrivanja vlastite seksualne orijentacije. S godinama se to ipak promijeni, pa se tako njih 50 posto osjeća potpuno prihvaćeno kod kuće. No, dok dođe do toga, moraju proći barem 4 godine.
Poražavajuća činjenica
To su samo neki podaci iz istraživanja o prihvaćanju LGBT+ osoba koje je povodom Međunarodnog dana protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOT) provela Ikea među LGBT+ osobama u dobi od 15 do 25 godina u Zagrebu, Beogradu, Ljubljani i Bukureštu.
A istraživanje je pokazalo da situacija nije dobra. Poražavajuća je činjenica da čak 12 posto ispitanika u glavnim gradovima regije IKEA jugoistočna Europa nije priznalo svoju seksualnu orijentaciju čak ni najbližim osobama, 58 je to otkrilo samo uskom krugu prijatelja, a tek 30 posto se ponaša slobodno, odnosno otvoreno je gej.
Verbalna agresija
“U Zagrebu se samo trećina ispitanika osjeća potpuno prihvaćeno nakon što ukućanima otkrije vlastitu seksualnu orijentaciju, no i to je bolje nego u ostalim glavnim gradovima u IKEA Jugoistočnoj Europi, koja još uključuje Ljubljanu, Beograd i Bukurešt. Primjerice, u Ljubljani se svega 8 posto mladih iz LGBT+ zajednice osjeća potpuno prihvaćeno u svome domu nakon outanja, dok u Beogradu jedna četvrtina njih. Ipak, situacija kod nas nije zadovoljavajuća, uzmemo li u obzir da je Zagreb, ujedno, i urbano središte Hrvatske”, kaže nam direktor tržišta IKEA Hrvatska Nikolaos Migkianis.
U Zagrebu se, u usporedbi s Ljubljanom, Bukureštom i Beogradom, mladi češće suočavaju s verbalnom agresijom i nasiljem nakon razotkrivanja vlastite seksualne orijentacije. Primjerice, u Zagrebu se čak 40 posto mladih suočava s tim problemom, a u Ljubljani 16 posto njih.
Kao rezultat toga, oko polovice mladih iz LGBT+ zajednice u Zagrebu uglavnom osjeća depresiju, tugu i nesigurnost, a njih oko 40 posto krivnju i osjećaj srama, dok oko petinu njih ukućani prisiljavaju na promjenu seksualne orijentacije.
‘Nismo iznenađeni’
Majke su, prema podacima, najčešće prve u obitelji koje saznaju za seksualnu orijentaciju svog djeteta. Čak 63 posto ispitanika u Zagrebu najprije je priznalo majci svoju seksualnu orijentaciju, a očevi su pretežno posljednji. Ženski članovi obitelji kao što su sestra, baka, čak i maćeha, puno lakše prihvaćaju činjenicu da u obitelji imaju pripadnika LGBT+ zajednice od muških članova, a to se, stoji u istraživanju, tumači kao rezultat patrijarhalne kulture na ovim prostorima.
Čak 13 posto LGBT+ osoba u Zagrebu suočava se s toliko velikim neprihvaćanjem da moraju napustiti svoj dom. Rezultate istraživanja prokomentirali su i članovi Zagreb Pridea. Kažu da nisu iznenađeni.
“Samo se potvrdilo ono što znamo od prije, a to je da su LGBTIQ mladi i dalje izuzetno ranjiva skupina i da ih je potrebno zaštititi i osnažiti. Nismo iznenađeni i vjerujemo da bi rezultati istraživanja van Zagreba bili još i gori ”, kažu nam.
Loša atmosfera kod kuće
Ispitanici tvrde da se neprihvaćanje unutar obitelji najčešće ne manifestira na fizički ili verbalni način, već neverbalno i suptilno. I s tim im se najteže nositi. Članovi obitelji najčešće ih se srame i skrivaju njihovu seksualnu orijentaciju od drugih, favoriziraju drugu djecu “normalne” seksualne orijentacije, u kući zavlada jako loša atmosfera te se LBGT+ osobe osjećaju manje prihvaćene i dobrodošle.
Kad se neprihvaćanje manifestira verbalnom agresijom, onda straživanje navodi da se mlade LGBT+ osobe suočavaju s prisiljavanjem da promijene seksualnu orijentaciju i prijetnjama izbacivanjem iz kuće.
Krivnja, tuga, depresija
LGBT+ mladi koji se suočavaju s neprihvaćanjem kod kuće reagiraju uglavnom osjećajem tuge i depresije, srama i krivnje, ljutnje, frustracije, nesigurnosti i niskog samopoštovanja, strahovima i tjeskobom te snažnom željom da napuste dom.
Rjeđe, mladi u takvim situacijama pokušavaju promijeniti svoju seksualnu orijentaciju – njih 4 posto u Zagrebu. Tada se često okreću zlouporabi alkohola i droga, imaju suicidalne misli i odlaze od kuće.
Biti napušten i nevoljen kod kuće – najteži je to osjećaj s kojim se morate nositi, slažu se svi ispitanici.
Tradicionalne vrijednosti
Maloljetni LGBT+ pripadnici uglavnom napuštaju svoj dom zbog teškog neprihvaćanja. Dio ih čeka da postane punoljetan, a stariji od 22 godine čekaju diplomu.
Nijedan rezultat ovog istraživanja nije ih, ističu u Zagreb Prideu, posebno začudio.
“Obitelji ne prihvaćaju LGBT+ osobe jer još uvijek živimo u društvu u kojem se zastupaju pretežito tradicionalne vrijednosti. Javno iskazivanje naklonosti između istospolnih parova još uvijek nije društveno prihvatljivo”, naglašavaju u Zagreb Prideu.
Većina se ne vraća
Glavna prepreka napuštanju doma LGBT+ osoba, stoji u istraživanju, je nedostatak novca, posla i obrazovanja, strah od nepoznatog i činjenica da nemaju kamo otići. A uvijek postoji i nada da će se situacija kod kuće s vremenom popraviti iako se to rijetko događa…
Kad ipak odluče otići, obično se presele kod prijatelja i to ne samo onih LGBT orijentacije. Odlaze i kod partnera, u iznajmljene kuće ili sobe, često uz podršku LGBT+ organizacija. Nakon odlaska iz kuće, većina se više nikada ne vraća.
Tolerancija i ravnopravnost
Dolaskom u Hrvatsku IKEA mijenja stvari u društvu pa su između ostalog, prošle godine ispred robne kuće IKEA Zagreb podigli zastavu duginih boja te kampanjom ‘Ljubav živi i izvan četiri zida’ podržali LGBT+ zajednicu. To su učinili i ove godine.
“IKEA promiče ravnopravnost svih osoba i u svom radnom okruženju, a to činimo i javno pa tako povodom IDAHOT-a želimo još više istaknuti svoju predanost u stvaranju pravednijeg svijeta u kojem se sve osobe, neovisno o svojoj seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu, osjećaju cijenjeno i prihvaćeno zbog toga što jesu”, kaže nam direktor tržišta IKEA Hrvatska Nikolaos Migkianis.
Prihvaćanje raznolikosti
On ističe da IKEA kao tvrtka oduvijek osjeća odgovornost i potrebu progovarati o izazovima ranjivih skupina u društvu, ali i poticati važnost ravnopravnosti svih, neovisno o razlikama kao što su rodni identitet ili seksualna orijentacija.
“Nastojimo stvarati radna okruženja koja su oslobođena predrasuda, koja su uključiva i koja prihvaćaju raznolikosti jer nam ona pomažu da budemo još bolji poslodavac, ali i bolje razumijemo različite potrebe kupaca. Primjerice, svi naši zaposleni prolaze treninge kako bismo spriječili moguće nesvjesne pristranosti i predrasude protiv manjinskih i ranjivih skupina”, kaže nam Migkianis.
Ostvarene važne suradnje
Kako bi doprinijeli razvoju zajednice, doniraju sredstva organizacijama koje se bave pitanjima podrške i razvoja LGBT+ zajednice.
“Prošle smo godine ostvarili suradnju s LGBT Centrom Split, dok ćemo ove godine sredstva donirati udruzi Zagreb Pride, ujedno najpoznatijoj po organizaciji Povorke ponosa u Zagrebu. Pružamo jednake mogućnosti u zapošljavanju i razvoju osobama svih seksualnih orijentacija i rodnih identiteta, osiguravajući svojim Kodeksom ponašanja da na radnom mjestu nema diskriminacije, uznemiravanja i neprijateljstva”, naglašava Migkianis.
Započne kod kuće
Ove godine povodom IDAHOT-a pokrenuli su i kampanju „Ljubav je uvijek dobrodošla“, čiji je glavni cilj potaknuti još veće savezništvo prema osobama u LGBT+ zajednici.
“U sklopu kampanje potičemo sugrađane da svoje domove učine uključivim mjestima, odnosno mjestima dobrodošlice koja su otvorena svima. U tom smislu, uz podršku programa Stonewall’s Diversity Champions Programme, pripremili smo i niz jednostavnih prijedloga koje ljudi mogu poduzeti u svojim domovima, ali i radnim mjestima i zajednicama kako bi postali još bolji saveznici bliskih LGBT+ osoba, ali i cijele LGBT+ zajednice” otkriva nam Migkianis.
Redizajnirali su tradicionalni znak „Home Sweet Home” u znak #ljubavdobrodosla kako bi naglasili da je ljubav uvijek dobrodošla i da je važno da uključenost i prihvaćanje započne kod kuće.
“Pozivamo sve, čiji su domovi mjesta gdje su ljubav, tolerancija i raznolikosti dobrodošle, da na našoj internetskoj stranici preuzmu ovaj znak koji smo ovom prigodom dizajnirali u tradicionalnom vezu, ali i u duginim bojama kao spoj tradicionalne topline doma, ali i otvorenosti i uključivosti” poručio je za kraj direktor tržišta IKEA Hrvatska.
Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom IKEA.