Obitelj ima važnu ulogu u prevenciji. Psihologinja otkriva kako s djecom razgovarati o alkoholu

“Roditelji najčešće ni ne primjećuju da im djeca piju alkohol jer neke druge stvari doživljavaju kao puno veće probleme. Primjerice, puno češće primjećuju da im dijete ima loše ocjene, da pokazuje neka druga rizična ili prkosna ponašanja, poput koketiranja s kriminalom i slično”, govori Tanja Dejanović Šagadin, psihologinja i psihoterapeutkinja iz Psihološkog centra Tesa.

S psihologinjom smo razgovarali o tome koja je uloga roditelja u prevenciji ovog problema te o hvalevrijednim radionicama kojima se o ovoj temi educira roditelje srednjoškolaca.

“Tinejdžeri najčešće piju društveno te vrlo rijetko iz želje za samim alkoholom. Najčešće imaju želju za socijalizacijom i za ulaskom u svijet odraslih. Upravo su to najčešće zamke koje potiču pijenje”, ističe naša sugovornica.

Objašnjava da takvom ponašanju doprinosi i činjenica da mladima u adolescenciji postaje jako važna pripadnost vršnjačkim skupinama, a razvijaju se i prve romantične veze i partnerski odnosi. Sve to može izazvati tjeskobu, a poznato je da alkohol djeluje kao anksiolik, odnosno smanjuje tjeskobu. Tako mladi uz pomoć alkohola počinju regulirati tjeskobu u društvenim situacijama.

Konzumiranje treba čim više odgoditi

“Nije dobro kada su izlasci, druženja ili upoznavanja potencijalnih partnera nužno asocirani s alkoholom. Naime, kada osobe kasnije počnu piti i piju manje, onda ta povezanost ne postoji ili nije bitna. Važno je da se konzumiranje alkohola mladih odgodi što je moguće više prema punoljetnosti upravo zato što će adolescenti koji ne konzumiraju alkohol naučiti na druge, zdravije, načine regulirati svoju tjeskobu u društvenim situacijama te im alkohol neće biti nužan i neće imati tu svrhu kasnije u životu”, ističe te dodaje:

“Zato je važno da u društvenoj okolini u kojoj se mladi nalaze budu jasne poruke o tome da pijenje nije primjereno za maloljetnike, da je sasvim u redu zabavljati se i bez alkohola, da izlasci nisu isto što i alkohol te da je u redu biti prihvaćen među vršnjacima, ali to ujedno ne znači da trebamo odbaciti sva primjerena ponašanja koja nas obitelj uči”, objašnjava.

Roditelji moraju imati čvrst stav

U prevenciji maloljetničkog pijenja izrazito važnu ulogu ima obitelj. Poznato je da su veće šanse da će dijete posegnuti za alkoholom, ili bilo čime zbog čega će osjećati manje tjeskobe ili nelagode, ako odrasta u lošim uvjetima, gdje je puno svađa, sukoba, nasilja prema njima ili drugih rizičnih ponašanja.

Kako bi roditelji imali pozitivan utjecaj, važno je da imaju kontrolu te da šalju jasne poruke oko toga koja su ponašanja prihvatljiva, a koja ne. Pri tome je važno da postoji zdrava komunikacija, odnosno prostor za dijalog između djeteta i roditelja.

“Važno je da obiteljska okolina, pa i šira društvena zajednica, budu podržavajuće prema mladima, da vide njihove resurse i snage, da prepoznaju njihove dobre osobine, nude im šanse i mogućnosti kako bi mladi imali nekakvu ideju o budućnosti i o svom mjestu u svijetu koji ih okružuje”, govori naša sugovornica.

Najčešća greška roditelja

Stvarna situacija je takva da roditelji najčešće ni ne primjećuju da njihovo dijete konzumira alkohol jer su fokusirani na druge stvari koje smatraju većim problemima, poput ocjena u školi. No najčešća roditeljska pogreška je kad na neki način odobravaju i potiču takvo ponašanje. Primjerice, ako nude djecu alkoholom s idejom da je bolje da dijete proba s njima nego bez nadzora.

“Često se uža i šira obitelj smiju djetetu ako je bilo pripito, prepričavaju tu situaciju drugima, čime joj daju značaj. Na dobronamjeran način se zbijaju šale, što zvuči kao prihvaćanje takvog ponašanja”, objašnjava Dejanović Šagadin.

Druga krajnost i najčešća pogreška roditelja je pretjerana strogoća i nepostojanje komunikacije. Djeca tad znaju da će biti kritizirana ili kažnjavana ako, primjerice, spomenu situaciju u kojoj su popustili pod vršnjačkim pritiskom. Zbog toga često odluče prešutjeti roditeljima, zbog čega su u konačnici prepušteni sami sebi pri rješavanju osobnih problema.

Kako roditelj treba komunicirati?

No kako onda u praksi izgleda primjer dobre komunikacije s djetetom? Recimo da dijete nakon izlaska prizna roditeljima da je nešto popilo, no nije sigurno što. Tad je važno da roditelj ne izgubi živce ili kazni dijete. Umjesto toga, treba razgovarati s djetetom i objasniti mu zašto je takvo ponašanje možda opasno te navesti razloge zašto im se čini da bi bilo pametnije da dijete ne pije.

“Ok je djetetu otvoreno reći da će kao odrasle osobe u nekim društvenim prigodama popiti pivo ili čašu vina. U redu je reći im da je to društveno prihvatljivo ponašanje, a zatim ih upozoriti da su oni još premladi, da se njihov živčani sustav i tijelo još razvijaju”, objašnjava i nastavlja:

“Roditelj zatim može reći: S druge strane, poštujemo zakonske odredbe i zato ti ne mogu dopustiti da piješ dok si maloljetan ili maloljetna. S djecom se treba otvoreno razgovarati. Treba im reći ‘Ok, drago mi je da si to rekao, možemo se dogovoriti o tome što ćeš u sljedećoj situaciji’, jer često djeca počnu piti zbog pritiska vršnjaka”, objašnjava.

Vježba kroz “ja poruke”

Upravo je kvalitetna komunikacija ono na čemu se najviše radi s roditeljima u Psihološkom centru TESA. Roditelje se uči kako pravilno mogu slušati djecu, kako pravilno izreći kritiku na način koji neće biti uvredljiv i povređujući za dijete, kako postaviti granice i disciplinu.

“Učimo ih kako napraviti pažljivu konfrontaciju kad se dijete mora suočiti s nekim svojim ponašanjem, ali opet s druge strane, važno je i slušanje pa ih učimo kako zapravo ne zatvoriti taj kanal između sebe i djece. Vrlo često se djeca ne neki način u tom razdoblju povuku od roditelja jer ne doživljavaju da ih se sluša i uvažava s poštovanjem”, govori psihoterapeutkinja te dodaje:

“Kako bi što bolje definirali što žele reći djetetu s roditeljima učimo da to formiraju kroz “ja poruke”. Cilj tih aktivnosti je da se komunikacija u obitelji poboljša, da se otvore kanali komunikacije, da roditelji bolje razumiju svoju djecu, a posljedično i da se odnos roditelja i adolescenata očuva.”

Održavaju predavanja za roditelje

U suradnji s Psihološkim centrom TESA, tvrtka HEINEKEN Hrvatska je 2013. godine pokrenula projekt “Za odgovorno odrastanje mladih”, edukativni program namijenjen roditeljima srednjoškolaca te stručnim suradnicima koji na razne načine sudjeluju u odgoju i utječu na mentalno zdravlje adolescenata. Cilj projekta je pružanje podrške za zdravo odrastanje mladih i prevencija maloljetničke konzumacije alkohola.

“Sada radimo interaktivna predavanja za roditelje na kojima razgovaramo najviše o temi adolescencije i kvalitetne komunikacije s adolescentima, zato što je to ono gdje roditelji mogu najviše toga učiniti i gdje se najčešće događaju pogreške koje štete odnosu između djece i roditelja. Očuvanje tog odnosa kroz period adolescencije zapravo je jako važno kako bi se, u slučaju pojavljivanja nekakvih rizika, dijete obratilo roditeljima i dobilo od njih podršku”, govori Dejanović Šagadin.

Dostupna stručna pomoć

Projekt je pokrenut na području Karlovca te je kroz godine, uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja, dosegao nacionalnu razinu. U program su se prošle godine uključile 44 škole iz svih krajeva Hrvatske, njih čak dvostruko više nego u godini prije. Čak 1300 roditelja srednjoškolaca prisustvovalo je interaktivnim predavanjima, a njih 85 posto iskazalo je zadovoljstvo predavanjima, ocijenilo ih izvrsnim ili vrlo dobrim te korisnim načinom u suočavanju s izazovima u odgoju.

Svake godine projekt se odvija u dva smjera – stručnjaci iz TESE održavaju interaktivna predavanja za roditelje na temu Komunikacija s adolescentima ili Uloga roditelja u mentalnom zdravlju mladih te organiziraju usavršavanja za stručne suradnike usmjerena na razumijevanje promjena u razvoju mladih. HEINEKEN Hrvatska i Psihološki centar TESA organiziraju provođenje projekta i u ovoj godini, a s programom planiraju započeti već u ožujku.

“Roditelji nam se za psihološku pomoć mogu obratiti svakim radnim danom od 10 do 22 sata na broj telefona 01/482-8888. No mogu se javiti i na naše internetsko savjetovalište i na e-mail adresu psiho.pomoc@tesa.hr. U svako doba mogu poslati upit i na njih će odgovoriti psiholozi”, poručuje psihologinja za kraj.

Ovaj članak dio je kampanje Telegrama i tvrtke HEINEKEN Hrvatska “Moja kap za bolji svijet“. Čini ti se da postoji more problema koje kao društvo trebamo riješiti? Nemoj se osjećati preplavljeno. Za nas je čaša ipak napola puna. Možda ne možeš riješiti sve probleme, ali možeš biti kap u moru rješenja.

Sadržaj nastao u suradnji s HEINEKEN Hrvatska.