U suradnji s
U suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom

S krevetima je osvojila tržište. Sada ima 70 godina i ne razmišlja o mirovini. Ulaže milijune u toplice

Varaždinske Toplice bile su popularno lječilište, no 40 godina se ništa nije gradilo. Želim revitalizirati svoje mjesto, kaže Cecelja

FOTO: Robert Anić/PIXSELL

Hrvatske tvrtke Bernarda i Bernarda Nova ukupno zapošljavanju više od 200 ljudi, a njihova vlasnica Bernarda Cecelja u 70. godini života ne misli da je vrijeme za mirovinu, već za, kako kaže, izgradnju novog starog kvarta u svojim Varaždinskim Toplicama. Investicija vrijedna nekoliko milijuna eura objedinjuje sve čime se njezine tvrtke bave posljednje 23 godine.

Tvrtka Bernarda bavi se proizvodnjom kreveta i madraca, a Bernarda Nova uglavnom ugostiteljstvom. Vode restoran na bazi biodinamičke proizvodnje namirnica iz vlastitog uzgoja, pizzeriju u kojoj se pizza radi patentiranim tijestom na bazi termalne vode, imaju svoj ribnjak, svinjogojstvo, dva pansiona, a sad grade i toplice, odnosno rekreativni wellness hotel sa četiri zvjezdice.

“Varaždinske Toplice bile su popularno lječilište u bivšoj Jugoslaviji, no 40 godina se ništa nije gradilo i ja samo iz lokalpatriotskih pobuda želim revitalizirati svoje mjesto”, kaže Cecelja. Sve je počelo još 1998. godine kad je otvorila tvrtku za proizvodnju boks kreveta.

Prvi posao kao odskočna daska

“Poznavala sam posao i tržište jer sam ranije radila logistiku za jednu švicarsku tvrtku putem koje su se nabavljali dijelovi kreveta. Logičan je korak bio otvaranje vlastite proizvodnje. Prvo smo proizvodili boks krevete s opružnom jezgrom, a nakon toga sam krenula i u proizvodnju madraca”, kaže i prisjeća se da je zahvaljujući prijašnjem poslu imala otvoreno strano tržište i klijente u Njemačkoj, Austriji i Skandinaviji, no probijati se u Hrvatskoj tada joj je bilo dosta teško.

“Počeli smo prvo s izvozom, no na našem tržištu teško se bilo probijati kao nepoznata tvrtka. Tada sam bila nitko i ništa, sav svoj kapital zarađen radom na inozemnom tržištu ulagala sam dalje u proizvodnju te kupila halu. Svoju kuću sam stavila pod hipoteku, jedno vrijeme me mama hranila. No imala sam želju stvoriti vlastitu proizvodnju i nisam odustala”, kaže.

Halu je, priča, dijelom kupila gotovinom, ali je preuzela i kredite koji su došli s njom u paketu.

“Tada je kamata na kredit bila 16 posto, a danas je 0,5 posto. Sjećam se da sam, kada sam tražila kredit za svoje poslovanje, na razgovor u banci čekala čak četiri mjeseca jer oni imaju svoje klijente, a ja nisam imala nikakav rejting kao mlada tvrtka. Zanimljivo je i da su me već 2000. godine Fina i HGK nominirali za poduzetnicu godine pa su se svi pitali kako jedna tako mlada tvrtka može konkurirati starijima te zaključili da moramo raditi barem tri godine da bismo se stvarno dokazali”, govori.

Robert Anić/PIXSELL

Poslovni odnosi kao ključ uspjeha

Svoj uspjeh, kaže, može zahvaliti iskustvima koja je stekla radeći za druge, ali i njegovanju poslovnih odnosa.

“Morate biti korektni i ispuniti ono što obećate. Radnike treba platiti pa makar to značilo da nemaš za sebe, dogovore i ugovore treba poštovati, proizvoditi ekspeditivno, ali zadržavajući kvalitetu. Sve to utječe na uspjeh. Kad sam na početku kupovala strojeve, nisam ih mogla odmah platiti. Da iza mene nije stala veća tvrtka kao jamac, ne bi mi dali mogućnost otplate na rate. Vlasnik te tvrtke to je učinio samo zato jer sam s njime imala dugogodišnji poslovno korektan odnos i vjerovao mi je. Ljude možete prevariti najviše triput, a ja svoje ime nikada ne bih stavila na kocku”, kaže Cecelja.

Njezini inovativni kreveti imaju certifikat Hrvatska kvaliteta i osvojili su mnoga priznanja diljem svijeta. No, za uspjeh u poslu je, tvrdi, bilo presudno i to što profit nije uzimala sebi, već ga je vraćala u proizvodnju.

“Nisam uzimala puno dobiti sebi, već sam sve ulagala dalje. I danas živim vrlo skromno i sve ulažem u nove projekte ili širenje postojećih. Išla sam iz kredita u kredit i uvijek gledala da budemo likvidni te da mogu plaćati rate. Širili smo se postepeno. Prva hala je imala tisuću metara kvadratnih, danas imam hale od 20 tisuća. Isto je bilo sa strojevima. Uvijek su neki noviteti na tržištu, a mi smo bili poznati po svojoj inovativnosti i dosta smo ulagali upravo u inovacije”, otkriva.

Zadovoljstvo poduzetničkim poslom

Iako je teško biti poduzetnik u Hrvatskoj, svoj izbor, tvrdi, ne bi mijenjala. Problema, kaže, uvijek ima, počevši od nedostatka radnika do nelojalne konkurencije.

“Da se ponovno rodim, mislim da bih išla istim putem jer uspjeh u poslu je veliko zadovoljstvo, osobito kada volite svoj posao. Ja svoj posao volim i zato ni ne pomišljam o mirovini. Povjerenje koje dobiješ od kupaca i institucija tjera vas da budete još bolji i to vam daje snagu da idete naprijed”, naglašava i dodaje da bi onima koji tek kreću u poduzetništvo savjetovala upornost jer nije dovoljno samo imati dobru ideju, nego treba dugo stajati iza nje i gurati je.

“Prepreke su silne, danas ne nužno toliko financijske jer su kreditne kamate puno niže. No treba puno raditi. Ako je netko spreman privatan život podrediti poslu i ne odustajati, sigurno će uspjeti. Prepreka ne smije biti motiv za odustajanje, treba biti borac. Biti poduzetnik je teško jer imamo velike obaveze, ne i velika prava, no ako volite to što radite, ne odustajete, samo idete naprijed”, govori te nastavlja:

” Kao poduzetnik trebaš najmanje misliti na sebe. Misliš na radnike, na zaštitu okoliša i društvo u cjelini. Kad god smo mogli, podržavali smo različite humanitarne projekte, pomagali žrtvama poplava, potresa i drugim potrebitim ljudima. Pogrešno je sebe stavljati na prvo mjesto i to vam zasta govorim kao nešto što sam naučila iz iskustva. Prvo podmirim sve što treba, a ako ostane nešto za mene, dobro ostane. Gladna i žedna nisam, no prioritet je da su svi podmireni.“

Robert Anić/PIXSELL

Digitalna komora kao kvalitetna pomoć

Velike probleme u poduzetništvu danas čini nepregledna administracija te zato Cecelja smatra projekt Digitalna komora itekako važnim.

“Digitalna komora našoj tvrtki može dobro doći vezano uz informacije o sajmovima, ali i na primjer oko natječaje za nabavu, na primjer, hotelske opreme. Puno bi nam pomoglo da ne moramo lutati po različitim internetskim stranicama, no više od svega važno je da informacije koje tamo nalazimo budu aktualne. Do sada smo sami istraživali tržište, odnosno to sada rade naše službe nabave i prodaje. Kad si na početku, nemaš odjel koji to radi i moraš sve sam. Zato je važno da postoji jedno mjesto kao Digitalna komora na kojem se može naći puno informacija, osobito kad si početnik”, smatra.


Vaš putokaz do cilja

Platforma Digitalnakomora.hr namijenjena je poduzetnicima svih veličina i poslovnog iskustva. Sadrži čitav niz modula za pokretanje i razvoj poslovanja: edukativne vodiče i hodograme, alat za izradu poslovnog plana, pomoć iskusnog savjetnika, bazu izvora financiranja i sajmova, alate za istraživanje konkurencije i informacije o poslovanju na međunarodnom tržištu. Platforma je posve besplatna za sve članice Hrvatske gospodarske komore.


Sadržaj nastao u u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom.