Stručnjak o održivosti prometa: 'Budućnost ne leži samo u električnim vozilima. Postoje još dva važna rješenja'

“Zamislite si situaciju da direktor neke velike kompanije kod nas dođe na sastanak s biciklom. U najmanju ruku bi ga čudno gledali jer je iznimka, dok je u Kopenhagenu to sasvim normalna stvar. Ondje postoje mostovi na koje mogu isključivo bicikli. Čak ni pješaci – isključivo biciklisti”, kaže Hrvoje Paver iz Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore.

Nije tajna da je održivost, posebice u prometu, kod nas još uvijek nedovoljno shvaćena, a to postaje sve važnija tema u okviru klimatskih promjena koje itekako ovih dana osjetimo na svojoj koži. Primjerice, prošle je godine oko 80 posto svih novo kupljenih vozila u Norveškoj bilo na električni pogon, dok je u Hrvatskoj ta brojka na siromašnih 3,1 posto.

Nismo ni blizu europskom prosjeku koji iznosi 12,1 posto, prema podacima Europskog udruženja proizvođača automobila. Dakako, u obzir se treba uzeti i ekonomska moć zemalja pa smo zato razgovarali sa stručnjakom koji nam je objasnio kakva je zelena budućnost Hrvatske te idemo li u smjeru željene održivosti.

Nužan je ekološki transport

Paver kaže da ima dojam da u Hrvatskoj svijest o ekološkom prometu postoji, ali nedostaje dublje razumijevanje koncepta. Najčešće zablude s kojima se susreće u svojem sektoru jest da je čisti transport u gradovima neostvariv.

“Počnimo od sadašnjeg stanja. Ispuh klasičnih motora pogonjenih naftnim derivatima ugrožava zdravlje svih građana direktno uzrokujući respiratorne bolesti te indirektno kroz utjecaj na klimatske promjene, odnosno poplave i požare.”

Nastavlja kako je upravo zato ekološki transport nužan i ostvariv. A odmah smo ga pitali kako bismo to točno postigli.

“Uz autobuse pogonjene na vodik te električna ili hibridna osobna vozila građana, ali i ostala prijevozna sredstva koja ne zagađuju okoliš poput bicikla. Međutim, kod bicikla imamo izazove poput premalo biciklističkih staza ili neadekvatnih staza. Osim toga, takav način transporta kod nas još uvijek nije posve prihvaćen kao u nekim zemljama”, kaže.

Mlađe generacije više koriste eko prijevoz

Ono što još predstavlja veliki problem jest razmišljanje ljudi da je automobil imperativ i od toga se teško tko odmiče. Paver govori da, ako pogledamo s racionalne strane, većina vozila koristi se oko sat vremena dnevno, odnosno s posla i na posao, a ostalih 23 sata vozilo stoji na parkiralištu.

“Jedno od rješenja je svakako i jačanje željezničke infrastrukturu kako bi prigradska naselja bila više oslonjena na ovaj vid prijevoza – kao što je to slučaj u većini razvijenijih gradova. Treba primijetiti da mlađe generacije pronalaze načine eko transporta. Sve se više koriste taksi, car-sharing sisteme, električne romobile, e-bicikle ili klasične bicikle”, kaže.

Recikliranje nije gubljenje vremena

Također, može se zamijetiti i da mlađe generacije sve više shvaćaju vrijednost recikliranja, dok je mnogi smatraju gubljenjem vremena.

“Ova zabluda vrijedi za sve sektore u kojima se održivost promovira. U vremenima hiperprodukcije svih materijala koji čine život čovjeka ugodnijim – recikliranje je nužnost. Sve što se može reciklirati nužno je prikupljati, ali i obraditi. To je izuzetno bitno jer samo prikupljanje, bez da prikupljeni materijal postane nova sirovina, nema smisla”, navodi.

Sada se očekuju ekspres rješenja

No, pritom naglašava da ne kaska samo Hrvatska po pitanju održivosti. Naime, generalni problem leži u tome da je dugo vremena ekološka svijest, odnosno savjest bila manje važan problem, a na prvom mjestu je bio samo profit.

“Uslijed upravo takvog zanemarivanja problema smo dobili kisele kiše, zagađenje planete i globalno zatopljenje. Sada se pak očekuju ekspres rješenja koja se nekad pokažu i ne toliko jednoznačno dobra. Primjerice, električna vozila, iako ekološki čista, ako su pogonjena strujom proizvedenom u termoelektranama, nisu toliko ekološka”, kaže.

Smatra i kako je nužno generalno napraviti čistu infrastrukturu – više solarnih centrala, vjetroelektrana i hidrocentralu.

Potencijalno rješenje je i e-gorivo

No, budućnost voznog parka nije isključivo u električnim vozilima. E-goriva za klasične motore također su jedan dio segmenta, a manje su poznata javnosti. Naime, velika pompa se digla kada je EU najavila da će zabraniti sva vozila na fosilna goriva do 2035. godine.

“Proizvodnja vozila klasičnih motora s unutarnjim sagorijevanjem će biti dopuštena ako su pogonjena na e-goriva. Dodatno, klasični motori koji se do tada prodaju bit će u upotrebi do kraja životnog ciklusa. Dakle, nema panike”, uvjerava Paver.

Prednosti i nedostatci e-goriva

Njemačka je, kao jedan od lidera u proizvodnji vozila u EU, inzistirala na tome da vozila na klasični pogon ostanu u proizvodnji i nakon 2035. i u tome je i uspjela.

Bit će dopuštena proizvodnja klasičnih motora, ali na e-gorivo. To je zapravo klasično gorivo, odnosno benzin i dizel, koje se ne dobiva iz fosilnih goriva poput nafte, već izvlačenjem ugljika iz CO2 – kojeg ima u zraku – i spajanjem s vodikom koji se dobiva elektrolizom iz vode.

“Prednost je da se e-gorivo proizvodi iz postojećih resursa, odnosno zraka i vode, uz korištenje ekološke električne energije, one dobivene iz vjetroelektrana ili solarnih elektrana. Dakle, nema novog zagađenja. Negativna strana je što je proizvodnja na ovaj način 10 puta skuplja, no stručnjaci koji se bave proizvodnjom e-goriva tvrde da će vrlo brzo cijena proizvodnje biti jednaka.”

Vozni park budućnost

Na tržištu će, prema procjenama stručnjaka, sve više na popularnosti dobiti i vozila na vodik, a već sada neki proizvođači osobnih vozila imaju gotov koncept vozila s klasičnim motorima pogonjenima vodikom.

“Zaključio bih da će svaki od navedenih segmenta – vodik, električni automobili i e-gorivo, zauzeti po jednu trećinu voznih parkova budućnosti”, govori Paver.

Velik interes za subvencije

Unatoč svemu, naš sugovornik apostrofira da nije baš da u potpunosti stojimo na mjestu po pitanju električnih vozila u Hrvatskoj te da vidi pomake.

Naime, Udruženje trgovine motornim vozilima, kao najveće strukovno udruženje koje zastupa interese distributera motornih vozila u Hrvatskoj, surađuje s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na izradi javnog poziva za sufinanciranje električnih vozila. Zasad bilježe velik interes javnosti.

“Rezultati su jako dobri. Iskoristivost sredstava veća je od 95 posto, no problem je što nisu na raspolaganju još veća sredstva za sufinanciranje. U ovom trenutku mogu samo reći da je plan da i ove godine budu osigurana sredstva u iznosima za koje se nadamo da će većim dijelom zadovoljiti potencijalne kupce – buduće korisnike energetski učinkovitih vozila”, zaključuje.

Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom.