Tko ne ide s vremenom, ode s vremenom: Glazbeni hit danas se sastoji od pamtljivosti i poznavanja mreža

Na pragu ovog stoljeća živjeli smo u eri ploča, kazeta i CD-ova no kako se društvo digitaliziralo zaživjela je era besplatne konzumacije, shearanja i downoloadiranja glazbe po bespućima interneta, a u posljednje dvije godine ozbiljno smo zakoračili u eru streamanja.

I dok su autori i kreativci prije 30-ak godina živjeli od prodaje nosača glazbe, tranzicija u digitalnu eru, koju je na našim prostorima dodatno ubrzala pandemija, iznjedrila je mnoge izazove s kojima se susreću svi sudionici kreativne industrije.

O budućnosti kreativnosti i izazovima koje ona nosi dva se dana aktivno promišljalo na 10. izdanju Međunarodne autorske kreativne konferencije koja je otvorena panelom “Kamo ide streaming” u kojem su sudjelovali autor i frontmen benda Dalmatino Ivo Jagnjić, kolumnist portala glazba.hr Bojan Mušćet, glavni direktor HDS ZAMP-a Nenad Marčec i direktor Zagrebačkog inovacijskog centra Frane Šesnić.

Važnost digitalne prisutnosti

Grupa Dalmatino sjajan je primjer koliko je autorima prisutnost na internetskim platformama važna u današnje vrijeme. Debitantskim albumom koji su objavili 2001. pokrenuli su svojevrsnu evoluciju dalmatinske pop glazbe i njihov je prvijenac prodan u više od 20.000 primjeraka.

Danas imaju više od 51 tisuće aktivnih slušatelja mjesečno na Spotifyju, njihov hit “Refužo“ objavljen u ljeto 2021. najgledaniji je video na YouTube kanalu Dancing beara s 5,5 milijuna pregleda te su brojem streamova u Hrvatskoj prestigli i velike svjetske zvijezde poput Eda Sheerana.

Kreacija i publika na prvome mjestu

“Nema formule za uspjeh. Dogodi se čarolija, neka kemija među ljudima. U popularnoj glazbi, po meni je, jako važan tekst. To je onaj verbalni moment u kojem se obraćaš čovjeku, a hoćeš li ga taknuti u srce ili nećeš, to je pitanje”, kazao je Jagnjić dodajući da kad radi pjesmu zaroni u neki svoj svijet i daje sve od sebe da joj da dušu.

Osvrnuvši se na uspjeh benda kazao je da mu je odnos s publikom uvijek bio najvažniji. “Skitarali smo se po svijetu, jako puno svirali. I to je važan faktor – dobra svirka, dobar nastup i glas se pronosi”, dodao je.

Treba prigrliti tehnologije

S obzirom na to da publika, osim na nastupima, u njihovoj glazbi uživa i na streaming platformama, komentirao je i situaciju s digitalnim pravima koje ostvaruju autori kreativci. “Unazad osam, devet godina, naš prihod iz godine u godinu raste za 30 posto da bi u zadnjih godinu dana porasli za pet puta”, rekao je da i dalje rastu.

“Živimo u modernim vremenima kada je suludo odbiti mogućnosti koje nam digitalna tehnologija pruža. Koliko god mi bili staromodni, ne smijemo to ignorirati”, istaknuo je dodavši da očekuje još veće promjene u konzumaciji glazbe te da ih treba osluškivati i prilagoditi im se.

Plakate su zamijenile objave

Jagnjić je na to kazao da ima Instagram i Facebook koje koristi samo za promociju nastupa te iskreno dodao da je po tom pitanju “malo traljav”.

“Prije 35 davnih godina kao mladi gitarist došao sam u bend Tutti Frutti. Ondašnji su menadžeri hodali od mjesta do mjesta i najavljivali nastupe svojih izvođača. Danas staviš objavu, sutra otvoriš taj famozni Facebook i vidiš da je objavu vidjelo 15.000 ljudi”, rekao je.

Rast pretplatnika

Panelisti su se osvrnuli na prihode od autorskih prava na digitalnim platformama koji su rasli u zadnjih godinu dana.

“Došlo je do jedne mini eksplozije prihoda od digitalnih tehnologija, ponajprije zahvaljujući covidu, to je bila jedna od prednosti koja se dogodila. Ljudi su bili prisiljeni ostati doma i željni zabave pretplatili su se na filmske i glazbene servise. Tu je došlo do ogromnog pomaka”, rekao je Nenad Marčec kazavši:

“Sveukupno smo u Hrvatskoj, do prije pet godina imali 2000 pretplatnika na sve servise. Danas ih je više od 200 tisuća. Kad znate da imate milijun kućanstava u Hrvatskoj onda je to velika brojka i dodatni potencijal. Nadamo se da će se kućanstvo po kućanstvo kroz sljedeće razdoblje dodatno pretplaćivati na glazbene digitalne servise”.

Glazba se sluša 20 sati tjedno

Prema najnovijem izvješću koje je provela Svjetska diskografska federacija IFPI, rekao je Bojan Mušćet, samo u zadnjih godinu dana vrijeme u kojem korisnici slušaju glazbu tjedno povećalo se za dva sata.

“Danas korisnici u prosjeku glazbu slušaju 20 sati tjedno, odnosno 35 dodatnih pjesama što je sjajno i upravo je streaming tome pridonio”, rekao je Mušćet dodavši da glazbu danas slušamo iz prosječno šest različitih izvora – mobitela, tableta pa i iz frižidera – s bilo kojeg uređaja koji se može spojiti na internet.

Era streaminga

Za razliku od vremena kada smo imali čvrsto postavljene uređaje pomoću kojih smo slušali glazbu, danas to može biti zaista sve, istaknuo je Mušćet. “U tom smislu, klasični nosači zvuka danas zauzimaju tek 10 posto načina na koji percipiramo glazbu dok 46 odlazi na streaming, odnosno plaćeni servisi”, kazao je.

Mušćet je kazao da danas više nemamo ni dominantne stilove glazbe, kao što je primjerice rock kultura bila dominantna do kraja 80-ih godina.

“Danas imamo šestotinjak žanrova koje netko primjenjuje. Na nama je da odlučimo što ćemo i kako slušati, ali je činjenica da ćemo to uglavnom slušati putem streaminga i još ako dajemo nekakav sitan novac da možemo imati na raspolaganju baš sve ili gotovo sve, onda je to nešto što slušatelja čini sretnim”, ističe.

Stream je standard

I on se slaže da u budućnosti može biti svašta. “Evo na primjer, zamislit ću da Ditelinu s četiri lista pjeva Ida Prester, bit ćemo sami svoji stvaratelji”, dodao je u šali konstatirajući da je budućnost nepredvidiva.

“Činjenica je da je streaming danas standard, ali on je dekontekstualizirao glazbu. Dakle, ona više nema supkulturni kapital ni imidž”, rekao je Mušćet da danas nove generacije glazbu upoznaju kroz video igre i TV serije te podsjeća na hit Kate Bush koji je lansirala TV serija Stranger things.

Pandemija je bila jako velik akcelerator promjena, tko zna što će biti sutra, dodaje Mušćet. “U svakom slučaju, sve se ubrzava i kreativci se moraju prilagođavati okolnostima. Jer, tko ne ide s vremenom, ode s vremenom”, zaključio je.

Bilježi se rast prihoda

Od osnivanja Hrvatske, dodaje Nenad Marčec, rekord u prihodima autorskih prava zabilježen je 2000. kada je prodaja CD-a bila na vrhuncu i tada je prihod iznosio 5 milijuna kuna.

Prošle godine oko 10 milijuna kuna prihoda došlo je od digitalnih servisa i očekuje se daljnji rast, otkrio je.

Slučaj Playlist

No, je li streaming jedina budućnost? Samo u zadnjih 10 godina glazba je doživjela toliko značajnih promjena da nitko više ništa ne može garantirati, rekao je Marčec i istaknuo što je obilježilo zadnjih 10 godina ove industrije.

“Dogodio se tektonski pomak s klasičnih CD-ova, kazeta i ploča na streaming što je jako dobro obrađeno u Netflixovoj seriji Playlist koja govori o tome koliko je teško bilo jednoj od najvećih glazbenih platformi krenuti raditi u vrijeme piratskih stranica”, kazao je dodavši da je to bio veliki pomak da glazbena industrija krene prema takvom modelu streaminga.

Naime, prije je CD koštao 100 kuna, a danas za 50 kuna imate pristup cijelom repertoaru, pojasnio je.

Treba pružiti razinu zaštite kreativcima

No, koliki je tu potencijal za glazbenike? “Industrija i biznis uvijek pretrče kreativce. Tako je i sada biznis pretrčao kreativce i nalazimo se u situaciji u kojoj se 12 posto svih prihoda sa glazbenih servisa isplaćuje autorima, što smatramo da je izuzetno malo”.

“Upravo su završili pregovori u Americi koji su trajali dvije godine. Tamo su izdavači uspjeli ispregovarati pomak s 15,1 posto prihoda koji se isplaćuje autorima na 15,3. U tom smislu, nije tako svijetla budućnost, kada govorimo o udjelu koji se izdvaja autorima, no nama ostaje u Hrvatskoj da sa 12 dođemo na 15 posto udjela, to je naš kratkoročni cilj za idućih nekoliko godina”, zaključio je dodavši da su s nekim platformama to već i uspjeli ispregovarati.

Što kreativci mogu naučiti od IT-ja?

Uzmemo li za primjer Skype, koji danas rijetki koriste mislim da tako i Deezer i Spotify u idućih 10 godina možda čak neće postojati. Sve se mijenja, od navika do tehnologija koje koristimo. Dolaze nove generacije i nove prilike, a mi smo ti koji ih moramo prepoznati, prihvatiti i iskoristiti”, komentirao je Šestić.

Pritom moramo znati gdje je naša publika i kako doći do nje. “Ako je naše tržište na TikToku, onda se definitivno moramo okrenuti TikToku, a ako je na Facebooku, onda moramo biti tamo. Dakle, moramo znati targetirati gdje je naša tržišna niša”, zaključio je Šesnić.

Ivo Jagnjić na to je kazao da koristi i Facebook i Instagram koji je otvorio na nagovor mladih ljudi koji ga koriste. Također je dodao da, za razliku od mlađih generacija, nikada nisu imali digitalnu kampanju za privlačenje publike. Za to su koristili nastupe i organski rasli uživo pa onda i online.

Glazbenici i industrija

Na to se prirodno nametnulo pitanje – može li se u Hrvatskoj živjeti od autorskih prava?

“Udio autorskih prava od digitalnih servisa kod nas se kreće oko 6,5 posto tako da se samo od toga sigurno ne može živjeti. No, glazbenik može imati izvođačka prava, ali i ono što je najveći dio kolača, diskografska prava ako je sam uložio u snimku i vlasnik je snimke pa tako raste njegov udio od prihoda online servisa. No, postavlja se pitanje može li glazbenik to sve sam”, istaknuo je Marčec.

Stvari se kreću u pozitivnom smjeru

Treba, dodaje, proći dosta vremena da postignemo zadovoljavajuću razinu u toj raspodjeli prihoda. “U zadnjih par mjeseci objavljene su dvije studije, poput GESAC-ove, koja je pokrenuta kako bi se prikupili dokazi prema EU parlamentu i komisiji da bi se mogla pokrenuti kampanja u tom smjeru”, rekao je Marčec.

Stvara se pozitivno okruženje da je došlo vrijeme da se traži pravedan način raspodjele prihoda.

Prilike za kreativce

“Što se tiče budućnosti glazbe, očigledno je da cijeli svijet teži tome da manje radi, načelno se smanjuje radno vrijeme, omogućava se fleksibilnost života. Plus je, što je trend, da se smanjuje broj radnih sati tjedno, prema čemu nama ostaje više vremena za neki oblik zabave”, nastavio je dodavši:

“To pak uključuje nešto više vremena za slušanje glazbe, gledanje filmova i igranje igrica. Dakle, dok je svijet u tom jednom stanju uma da želi manje raditi, a više se zabavljati, za glazbu je to zeleno svjetlo. Dakle, ne trebaju se glazbenici bojati da okolnosti ne idu u njihovom smjeru.”

Ključ za uspješan hit i zaradu

“Današnja je situacija takva, čini mi se, da bi neki ozbiljniji novac mogli zaraditi izvođači i autori hitova”, kazao je Mušćet te dodao da “ako je nešto ciljano hit ili se hit dogodi, onda se zbog velikog broja streamanja može računati na neki konkretniji novac”.

To je, nastavlja, lijepo objasnio Doron Medalie, izraelski pobjednik Eurosonga i gost ovogodišnjeg MAKK-a koji ciljano radi hitove.

“Rekao je da danas stvaranje hita po uzusima da bude zanimljiv i pamtljiv čini tek 50 posto priče dok je ostalih 50 poznavanje društvenih platformi i načina kako će se ta pjesma zakotrljati i doći do publike”, kazao je Mušćet dodavši da je to današnja pojavnost.

Više nije dovoljno znati dobro svirati

U razgovoru nakon konferencije Mušćet nam je konkretnije komentirao Medaliev stav ponovivši da – tko ne ide s vremenom, ode s vremenom.

“Stvari se danas jako mijenjaju, glazbenici moraju biti svjesni da danas više nije dovoljno znati dobro svirati te da je pojavnost na servisima i društvenim mrežama zapravo jedan PR za ono što oni predstavljaju na živim nastupima”, zaključio je.

---

Sadržaj nastao u suradnji s HDS ZAMP-om.