Trebaju nam dvije Zemlje da zadovoljimo sadašnje potrebe čovječanstva. Ove stvari možemo učiniti već danas

Vatrogasci se diljem svijeta bore s vatrenim stihijama čiji su uzrok visoke temperature. Tome smo proteklih mjeseci svjedočili i u Dalmaciji. Jedan od najgorih ove sezone je bio požar kod Zatona gdje je vatra progutala više od 3000 hektara šume.

Nastala je šteta od vrtoglavih 117 milijuna kuna, kazalo je prije nekoliko dana Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Šibenika. Visoke temperature su uz to srušile rekorde ovoga ljeta diljem Europe.

Toplinski valovi pokosili kontinent

Primjerice, u Velikoj Britaniji, točnije gradu Coningsbyju, izmjereno je dosad neviđenih 40,3°C. U Francuskoj je zabilježeno oko 60 toplinskih rekorda, a u Španjolskoj su visoke temperature nažalost odnijele više od 500 života.

Stručnjaci procjenjuju kako je to posljedica klimatskih promjena uzrokovanih, između ostalog, zagađenjem. Postoje načini kojima mi sami možemo pozitivno utjecati na visoke temperature već danas.

Glavni neprijatelj – staklenički plinovi

U prvom redu je to prehrana. Prosječna osoba koja jede meso “proizvede” u jednoj godini 1,5 tonu ugljičnog dioksida više od vegana, pokazala je studija istraživača sa Sveučilišta u Chicagu. To uključuje emisiju stakleničkih plinova nastalih tijekom proizvodnje i u transportu hrane.

Jedna od tvrtki koja se svojim održivim načinom poslovanja i ponudom veganskih proizvoda bori da uspori klimatske promjene je Lidl.

Klimatski neutralni proizvodi

Na Lidlovim policama mogu se pronaći klimatski neutralne proizvode marki W5Eco, Cien Nature ili Vemondo, čijom kupnjom možete poboljšati svoj ekološki otisak. To znači da su u njihovoj proizvodnji maksimalno smanjene emisije stakleničkih plinova, a one koje je nemoguće izbjeći ili reducirati Lidl je u potpunosti kompenzirao putem certificiranih projekata zaštite okoliša zlatnog standarda.

Lidlov brend veganskih i vegetarijanskih proizvoda Vemondo prva je klimatski neutralna prehrambena robna marka u Hrvatskoj, koja je 2021. na međunarodnom natječaju V-label Awards pobijedila u kategoriji Održivosti i dobila Posebnu nagradu kupaca za kvalitetu, inovativnost, standard održivosti te društveni utjecaj proizvoda.

Prate zelene standarde

Lidl potiče na stvaranje dobrih navika i neprestanim nadopunjavanjem asortimana proizvoda, uzimajući u obzir i netoleranciju ljudi na određene sastojke poput laktoze i glutena. Uvjerite se i sami te prolistajte novi katalog na linku. Osim toga, klimu štite i na razne druge načine.

Trgovine i logistički centri grade se prema najstrožim standardima zelene gradnje, a od 2022., u suradnji s HEP Opskrbom, Lidl je u potpunosti prešao na zelenu energiju iz obnovljivih izvora. To je dio sveobuhvatne klimatske strategije Schwarz grupe, koja je podržala Pariški sporazum te se već u kolovozu 2020. službeno pridružila inicijativi Science Based Targets (SBTi).

Kako bi do 2030. u svim zemljama ostvario svoj cilj smanjenja operativnih emisija u proizvodnji hrane i poslovanju unutar uzvodnog lanca vrijednosti (tzv. Scope 3) za 80%, Lidl će potaknuti dobavljače odgovorne za 75% emisija da si do 2026. godine postave klimatske ciljeve u skladu s kriterijima SBTi.

Dan prekoračenja planetarnih resursa

Važno je djelovati što prije zato što su nam, prema svemu sudeći, klimatski dobrostojeći dani odbrojeni. Na to upozorava i inicijativa Global Footprint Network.

Ova međunarodna istraživačka organizacija projektom Earth Overshoot Day svakodnevno ukazuje na to kako je dostupno sve manje prirodnih resursa kroz izračunavanje podataka o ugljičnom otisku i biokapacitetu.

Potrošili ih u srpnju

Svaka godina ima datum, kako objašnjavaju iz inicijative, “kada je čovječanstvo iskoristilo sve biološke resurse koje Zemlja obnovi tijekom cijele godine”. Konkretno, ove godine je to bio 28. srpnja.

To je poražavajući rezultat, ako uzmemo u obzir da smo prije niti pedesetak godina izdržali gotovu cijelu godinu, odnosno da smo potrošili resursa gotovo pa jednako koliko smo ih proizveli.

Prema današnjoj računici, trebale bi nam dvije Zemlje da pokrijemo potrebe ljudskog roda.

Dan bez mesa

Staklenički su plinovi jedni od vodećih uzroka globalnog zatopljenja koje je ove godine više no ikad pogodilo svijet, a izbacivanjem samo jednog mesnog obroka tjedno možemo direktno utjecati i pridonijeti smanjenju temperatura.

U svijetu je poznat pokret Meatless Monday, a njegovi zagovornici tvrde da kad ne biste svakog ponedjeljka u godini pojeli porciju govedine, svoj biste ugljični otisak smanjili za 3,6 kg CO2. To je ekvivalent putovanju od 560 kilometara automobilom.

Dobrobiti biljne prehrane

Zašto je još važno uvrstiti više povrća i voća, a smanjiti konzumaciju mesa? Osim što bi se prelaskom na bezmesnu prehranu smanjile ukupne emisije stakleničkih plinova za najmanje 30 posto, smanjio bi se i gubitak divljih te ugroženih životinja do 46 posto.

Povećala bi se pak iskorištenost poljoprivrednog zemljišta za najmanje 41 posto, a preuranjenih smrti bi bilo manje za 20 posto, govore podaci Svjetskog fonda za prirodu.

Smanjiti bacanje hrane

Zanimljivo je kako pola zemljinog biokapaciteta odlazi na proizvodnju i konzumaciju hrane. Jedan od glavnih problema je i prekomjerno bacanje viška hrane. Ima je zapravo dovoljno za svu populaciju, no neravnomjerno je raspodijeljena – dok jedan dio svijeta gladuje, drugi živi u obilju.

Podaci Global Footprint Networka govore kako se svake godine baci otprilike 1,3 milijarde tona hrane. Da se ta brojka prepolovi, dobili bi još 13 dana godišnje u pogledu Earth Overshoot Daya.

Brza i jednostavna rješenja

Osim smanjenja bacanja hrane, iz inicijative predlažu razna druga rješenja poput poticanja lokalne proizvodnje i sadnje stabala. Ekonomski su održive solucije te jednostavne, jeftine i odmah spremne za implementaciju.

Ako brzo reagiramo, Earth Overshoot Day bi se svake godine mogao pomaknuti za šest dana. To znači da bi se oporavili do 2050. godine.

Sadržaj nastao u suradnji s Lidl Hrvatska.