Zbog nezakonitog ribolova oko 90 posto velikih riba je izlovljeno. Europa ima plan da to zaustavi
Oceani su jedan od glavnih izvora hrane. Zaslužni su za više od 50 posto kisika koji nastaje na planeti, što ih čini neophodnima za čovjekov opstanak.
Prekrivaju 70 posto zemljine površine, reguliraju klimu i vrijeme na Zemlji, ali i globalnu ekonomiju. Ključni su faktori za funkcioniranje 90 posto svjetske trgovine jer se, prema procjenama, 40 milijuna ljudi zapošljava u industriji vezanoj uz oceane.
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, oceani uzdržavaju i 40 posto stanovništva koje živi unutar 100 kilometara od obale. Dakle, jedni su od glavnih izvora hrane i zaslužni za više od 50 posto kisika koji nastaje na planeti, što ih čini neophodnima za čovjekov opstanak.
Zagađenje i neregulirani ribolov
Čak 90 posto viška energije koja se zadržava u sustavu Zemlje zbog povećanih koncentracija stakleničkih plinova, kao i 23 posto emisija Co2 izazvanih ljudskom aktivnošću, odlazi u oceane, stoji u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije.
Nebrojeno je mnogo razloga zbog kojih bismo trebali zaštiti oceane i mora koji su proteklih nekoliko desetljeća ozbiljno ugroženi, što zbog zagađenja, što zbog nereguliranog i prekomjernog izlova ribe.
U potpunosti certificirana riba
Kako stručnjaci tvrde, neinformirani i nemarni ribari ne poštuju lovostaj, a na nekim dijelovima oceana više nema ni galeba zato što je riba zbog čovjeka nestala pa posljedično nema ni hrane za ove ptice. Oko 90 posto populacije velikih riba su iscrpljene, a 50 posto koraljnih grebena pak uništeno. Kako bi se tome stalo na kraj, vodeće institucije pokrenule su niz akcija, a pridružile su im se i velike kompanije.
Primjerice, Lidl je uvijek ukorak sa zelenim politikama pa je postavio i nove ciljeve za ribu. Tako će do kraja 2025. svu ribu u asortimanu certificirati u skladu sa standardima održivog i kontroliranog ulova i uzgoja, posredno smanjujući pritisak na ulov divlje ribe.
Već sada na Lidlovim policama mogu se pronaći razni certificirani riblji proizvodi, poput fileta ružičastog lososa, ribljih štapića, konzervirane haringe i tunjevine te tuna medaljona.
Ugrožene nerazvijene zemlje
MSC i ASC certifikati na Lidlovim ribljim proizvodima jamče da je riba ulovljena i uzgojena na ekološki prihvatljiv način, što je u skladu s Politikom nabave sirovina ove kompanije. Isto tako, konzervirana tunjevina nosi certifikat FAD free i pole&line, koji jamče da je tuna ulovljena održivim metodama koje umanjuju prilov i prekomjeran izlov.
Ovakve su inicijative dobrodošle s obzirom na to da UN već godinama upozorava kako je prekomjeran izlov opasan, posebice za manje razvijene zemlje koje već ionako pate od nedostatka hrane. Prema njihovim će procjenama, ako se ovaj negativan trend nastavi i pod hitno nešto ne poduzmemo, u budućnosti Afrika morati uvoziti ribu.
Uz to, mora i oceani čuvaju se i neprehrambenim artiklima poput ekološki prihvatljivih tenisica koje su izrađene od 25 posto materijala dobivenog iz recikliranih plastičnih boca prikupljenih na plažama, otocima i obalnim područjima, dok je ostalih 75 posto napravljeno od recikliranog poliesterskog vlakna.
Oko 38,5 milijuna tona slučajnog ulova na godinu
Sa zabrinjavajućim pokazateljima potrebno je što prije se uhvatiti ukoštac, ističe World Wide Fund for Nature, dodajući kako se već godinama događa prava pljačka svjetskih oceana zato što se mnogo više ribe izlovi nego što se prirodno može obnoviti.
Zašto je neregulirani i ilegalni izlov ribe prijetnja? Za početak, oko 38,5 milijuna tona slučajnog ulova, u što spadaju dupini, nestane na godišnjoj razini zbog pogrešnog ribolova što znatno utječe na bioraznolikost oceana.
Europski zeleni plan
Europska unija je pak kreirala Europski zeleni plan koji, između ostalog, obuhvaća program za zaštitu oceana. Dokumentom su se obvezali zaštititi 30 posto morskog područja EU, obnoviti morski ekosustav te 25.000 kilometara rijeka slobodnog protoka do 2030. godine.
U okviru plana raspisali su i strategiju za održivo plavo gospodarstvo. Drugim riječima, pridonijet će ublažavanju klimatskih promjena razvojem energije iz obnovljivih izvora na moru, dekarbonizacijom pomorskog prometa i ozelenjivanjem luka. Samim time će se povećati i populacija riba.
No, planira se i strože sankcionirati neodrživo ribarenje, educirati ribare, poticati na pravilan uzgoj financijskim potporama…
Od plavog gospodarstva će svi imati benefita
Upravo je Lidlova politika nabave ribe primjer odgovornosti prema planeti, čovjeku i životinjama koja se pokušava implementirati i europskim planom za plavo gospodarstvo tako što će se unaprijediti standardi za dizajn ribolovnog alata, reciklirati brodovi i staviti izvan pogona odobalne platforme koje posebice zagađuju mora.
Razvojem zelene infrastrukture u obalnim područjima pridonijet će se očuvanju biološke raznolikosti i krajobraza, a istodobno će biti od koristi turizmu i obalnom gospodarstvu.
Treba digitalizirati ribarstvo
Digitalizacijom i upotrebom naprednih alata za ribarstvo poput daljinskih elektroničkih sustava nadzora, izvješća o ulovu pomoću mobilnih aplikacija i uz pomoć umjetne inteligencije, mogu se optimizirati ribolovne operacije i odbaciti stari te štetni način ulova.
Time neće biti potrebna fizička prisutnost čovjeka koja remeti morski ekosustav, a u ribarskoj industriji bi se digitalizacijom stvorila nova generacija radnih mjesta.
Sadržaj nastao u suradnji s Lidlom.