Izgleda da je neobični sindrom slomljenog srca u porastu u pandemiji

Za sindrom slomljenog srca ili Takotsubo sindrom (TTS) misli se da je uzrokovan stresom. I čini se da je u ovoj pandemiji u porastu, piše JSTOR Daily. Tako-tsubo je naziv zamke za hobotnicu, staklenke sa širokom sredinom i uskim vratom koja podsjeća na izgled klijetke srca oboljelih od “slomljenog srca”. Sindrom je prvi puta otkriven u Japanu 1990. godine, a devedeset posto ljudi s dijagnozom TTS su žene u dobi od 58 do 75 godina.

Simptomi se mogu pojaviti kao srčani udar ali bez temeljnih biokemijskih markera koji bi ukazivali na pravi srčani napad. Studije o sindromu otkrile su da životni stresovi poput smrti voljene osobe ili kućnog ljubimca, promjene financijskog statusa, selidbe ili drugi značajni događaji, mogu izazvati takotsubo pa zato ne čudi da je broj slučajeva narastao tijekom pandemije.

Porast bolesti tijekom pandemije

Rad iz 1967. godine, objavljen u British Medical Journalu, raspravljao je o tuzi kao mogućem čimbeniku za povećanu smrtnost među osobama koje žaluju, pozivajući se na tugu kao uzrok smrti iz londonskih tablica smrtnosti, iz sedamnaestog stoljeća. U radu iz 2020. godine znanstvenici su otkrili da je 7,5 posto pacijenata, sa ili bez infekcije s covidom-19, i koji su imali akutni koronarni sindrom (nagli smanjeni protok krvi u srce) imalo Takotsubo sindrom, u usporedbi s 1,5 posto prije pandemije.

Nadalje, pregled literature iz 2021. godine otkrio je da pacijenti s takotsubo sindromom i covidom imaju nižu incidenciju temeljnih srčanih problema ali i više budućih komplikacija od onih bez covida, pri čemu su većina pacijenata žene unutar dobnog raspona tipičnih slučajeva takotsuba. Znanstvenici koji su analizirali prijeme u bolnicu od 2007. do 2012. godine otkrili su trostruko povećanje dijagnoze TTS tijekom ovog petogodišnjeg razdoblja, tako da je možda TTS bio u porastu i prije pandemije.

Većina slučajeva riješi se sama od sebe

Članak u New York Timesu iz 2012. godine o malaksalosti, osjećaju stagnacije i praznine, zainteresirao je čitatelje i društvene mreže. Nekim ljudima je dao ime njihovome stanju koje im je postalo novo “normalno” u nenormalnome svijetu. Stanje bezvoljnosti i malaksalosti je kronično i može trajati godinama dok je sindrom slomljenog srca akutan. Većina takotsubo slučajeva riješi se sama od sebe, a u roku od dva mjeseca rizik osobe se vraća u normalu.

Mehanizmi TTS nisu u potpunosti shvaćeni, mogući uzroci su skokovi adrenalina zbog životnih stresova. Zapravo, oblik lijeve klijetke kod takotsuba može biti posljedica različite gustoće adrenalinskih receptora u lijevoj klijetki, što rezultira promjenom oblika pa počinje nalikovati zamci za hobotnicu.

Postoji i “sindrom sretnog srca”

Drugi uzrok mogu biti citokinske oluje, buran odgovor imunološkog sustava zdravih ljudi na infekciju koji može biti toliko jak da na kraju ubije osobu dok se pokušava boriti protiv bolesti. To je bio uzrok smrti u pandemiji gripe 1918. godine, a na početku izbijanja covida zabilježen je kao potencijalni uzrok smrti zaraženih.

Možemo se zapitati ako srce može biti slomljeno tugom, gubitkom ili stresom, može li se izliječiti radošću, dobitkom ili srećom? Postoji podtip takotsuba koji se zove “sindrom sretnog srca”. Iste promjene u lijevoj klijetki opažene su, u znatno nižoj stopi, u bolesnika nakon pozitivnog emocionalnog iskustva. Činjenica da se nečije srce može slomiti od sreće kao i od tuge čini se kao nepravda ili barem evolucijska neprilagodba. Kad sve ovo završi, nadamo se da ćemo shvatiti kako se radovati i tugovati, bez daljnjih ozljeda, zaključuje JSTOR Daily.