Mladi u Hrvatskoj imaju više od 4 pokvarena zuba, a odrasli više od 16. Stomatolog otkriva kako to spriječiti

Hrvatski 12-godišnjaci nalaze se na samom začelju europske ljestvice kada je u pitanju oralno zdravlje. Naime, prema rezultatima epidemiološkog istraživanja oralnog zdravlja koje je provela Hrvatska komora dentalne medicine, njihov KEP indeks iznosi 4,5 što znači da imaju više od četiri karijesa, izvađena ili ispunjena zuba.

S druge pak strane, KEP indeks kod ljudi u dobi od 35 do 45 godina iznosi čak 16,2. Također, prema rezultatima istraživanja 11 posto ispitanika ove populacije uopće ne održava zubnu higijenu korištenjem četkice za zube, a isto toliko nikada ne upotrebljava zubni konac.

Koji su glavni razlozi tomu i kako poboljšati cjelokupno stanje oralnog zdravlja, otkrio nam je stomatolog dr. Matko Božić, specijalist oralne kirurgije i protetike iz Klinike MB Dent.

Loša edukacija od rane dobi

“Još jako velik broj ljudi zapostavlja oralnu higijenu, a smatram da je glavni razlog tog zabrinjavajućeg rezultata loša edukacija od rane dobi. Cijeli sustav loše funkcionira u tom segmentu i ne posvećuje mu se dovoljno pažnje. Od edukacije roditelja, djece u vrtiću pa sve do osnovne škole potrebno je provoditi edukacijske programe o oralnoj higijeni te važnosti posjeta stomatologu”, ističe stomatolog Božić.

Uspjehu i doprinosu takvog pristupa osobno je nazočio. “Provodili smo preventivne programe na otoku Visu, gdje smo u 10 godina uspjeli suzbiti karijes kod 85 posto prvašića radeći preventivne zahvate pečatiranja prvih kutnjaka i ugradnjom fluorida u strukturu zuba”, pojašnjava.

Zubni karijes je značajan problem

Upravo se zubni karijes smatra najraširenijom bolesti današnjice, a nastaje zbog pretjerane konzumacije šećera te loše oralne higijene. “Bakterije se nakupljaju na površini zuba i formiraju plak te razgrađuju ugljikohidrate i pretvaraju ih u kiseline koje nagrizaju, odnosno oštećuju caklinu”, govori dr. Božić.

Ako pacijent nema zadovoljavajuću higijenu zubi, kiselina trajno oštećuje tvrdu strukturu cakline i bakterije lakše prodiru dublje u dentinsku, meku supstancu zuba što uzrokuje upalu živca i jake bolove.

Najučestalije bolesti usne šupljine su i upale zubnog živca, to jest pulpitisa, parodontne bolesti, gubitak zubi te poremećaji zagriza zbog gubitka zubi, kao i bolesti čeljusti. U najtežim situacijama mogući su i benigni te maligni tumori usne šupljine.

Česti su manji ili veći zahvati

“Problemi zbog kojih pacijenti moraju pristupiti manjim ili većim zahvatima su primarno gubici zubi zbog loše higijene i potreba da se takvi zubi uklone, granulacijske upale na loše liječenim korijenima zuba, cistične tvorbe, operacije ugradnje implantata kao rješenje nadoknade izgubljenog zuba te razne složenije operacije”, pojašnjava naš sugovornik.

Dodaje da se u tu kategoriju ubrajaju transplantacije kosti, operacije regeneracije kosti, operacije elevacije sinusa i mnoge parodontološke operacije mekih tkiva.

“Primjerice, ako pacijent želi fiksne zube, odnosno implantate, jedini način za postizanje tog cilja je operativni zahvat. No, uz svu potrebnu terapiju i aplikaciju lokalne anestezije, operativni zahvati u našoj klinici postaju rutinski zahvati, uz minimalne ili gotovo nikakve bolove i oticanja”, ističe.

Moguće su i estetske korekcije

Osim rješavanja oralnih zdravstvenih problema, Klinika MB Dent nudi i dentalne usluge kojima pacijenti mogu poboljšati estetski izgled svojih zubi.

Primjerice, ako su nezadovoljni bojom, oblikom, veličinom ili položajem zuba, moguće je pristupiti tretmanima poput izbjeljivanja ili postavljanja ljuskica za zube.

“U Klinici su zastupljene sve specijalnosti te primjenjujemo multidisciplinaran pristup kako bismo našim pacijentima dali najbolju uslugu. Ulažemo mnogo sredstava u edukaciju te znatna sredstva u tehnologiju”, navodi stomatolog.

Utjecaj životnih navika

Na cjelokupno oralno zdravlje veliki utjecaj imaju i životne navike. “Primjerice, manjim unosom šećera smanjit ćemo i broj bakterija i mikroorganizama u usnoj šupljini te tako umanjiti rizik od narušavanja drugih sustava u organizmu te poboljšati kvalitetu zdravlja zubi”, ističe stomatolog Božić.

Pritom je, kaže, važno i dva do tri puta dnevno temeljito četkati zube, najmanje jednu minutu, koristeći odgovarajuću četkicu. Kod pacijenata s fiksnim aparatićima taj je proces otežan pa je još važnije posvetiti se dobroj higijeni kako bi se spriječio nastanak karijesa te upala zubnog mesa.

“Rado preporučujemo i upotrebu električnih četkica koje rade mikro pomake i omogućavaju čišćenje i masažu desni. Nakon pranja, osobito prije spavanja, bilo bi poželjno i korištenje vodice za usta. Kod osoba sa zubnim protezama važno je svakodnevno proteze oprati četkicom i pastom te ih preko noći držati u vodi s otopljenim tabletama namijenjenim isključivo za njihovo čišćenje”, pojašnjava stomatolog.

S higijenom je potrebno krenuti od malena

Unatoč ozbiljnim problemima oralnog zdravlja, mnogi se pacijenti odlučuju ignorirati ih, a glavni razlozi zanemarivanja preporuka stručnjaka su needuciranost i strah od operativnog zahvata, ali i psihičke traume iz djetinjstva.

“Pacijenti su spremni podložiti se liječenju tek kada im se detaljno i na razumljiv način objasni kakav problem imaju i na koji ga je način moguće riješiti. S nekim pojmovima i postupcima se prvi put susreću pa je tu važan individualan pristup i apsolutna posvećenost pacijentu”, kaže stomatolog Božić.

Ključni su i redoviti kontrolni pregledi, od svakih šest mjeseci do godinu dana. A kada je riječ o stjecanju takvih navika, potrebno je već od malih nogu ukazivati na važnost oralne higijene. “Najvažniju ulogu pritom imaju roditelji – oni su ti koji djecu kroz igru mogu naučiti kako pravilno četkati zube i zašto je to vrlo važno. A već u dobi između druge i treće godine preporučuje se i prvi posjet stomatologu”, apelira naš sugovornik.

Sadržaj nastao u suradnji s Klinikom MB Dent.