Zaklada Michaela J. Foxa izradila je upitnik: saznajte prijeti li vam rizik od Parkinsonove bolesti

Globalnu popularnost Michael J. Fox stekao je 1985. godine ulogom Martyja McFlyja, tinejdžera koji igrom slučaja otputuje u prošlost i upusti se u jednu od najluđih znanstveno-fantastičnih avantura koja je obilježila pop-kulturu osamdesetih godina prošlog stoljeća. Povratak u budućnost doživio je još dva nastavka, s tim da je treći stigao u kina 1990., samo godinu dana prije nego što će se slavni glumac suočiti s dijagnozom Parkinsonove bolesti koja će mu stubokom promijeniti život.

Na vrhuncu karijere, s nepunih 30 godina, liječnici su mu prognozirali da će moći raditi još samo 10 godina. Iz straha da ga publika više neće doživljavati na isti način, Fox je odlučio dijagnozu zadržati za sebe i nastaviti raditi. Nakon sedam godina šutnje, 1998. odlučio se posvetiti istraživanju ove neurodegenerativne bolesti. Osnovao je Zakladu Michael J. Fox čiji je cilj pronaći lijek za Parkinsonovu bolest, u što je do sada uložio više od milijarde američkih dolara.

Što je Parkinsonova bolest?

Parkinsonova bolest, koja zahvaća više od 8 milijuna ljudi u svijetu, nastaje uslijed propadanja neurona (živčanih stanica) koje proizvode dopamin, neurotransmiter zadužen za kontrolu pokreta.

S obzirom na to da Parkinsonova bolest može uzrokovati tremor, usporenost, ukočenost i probleme s hodanjem i ravnotežom, ova se bolest još naziva poremećajem kretanja.

Simptomi Parkinsonove bolesti

“Parkinsonova bolest je doživotna i progresivna bolest, što znači da se simptomi javljaju postupno i polako pogoršavaju tijekom vremena. Glavni simptomi Parkinsonove bolesti su motorički simptomi koji se očituju kao poremećaji tijekom izvođenja normalnih kretnji.”, stoji na stranicama Zaklade Michael J. Fox.

Tri najčešća motorička simptoma Parkinsonove bolesti

• ukočenost (rigor): riječ je o ukočenosti ekstremiteta ili dijela tijela kod koje su ti dijelovi tijela teže pokretni, osoba se drži pognutije i otežano ustaje iz sjedećeg položaja
• usporenost (bradikinezija): smanjenje spontanih i dobrovoljnih pokreta pri čemu mogu biti prisutni simptomi poput usporenog govora, usporenog hoda sitnim koracima pri čemu osoba manje maše rukama te smanjena ekspresija lica
• tremor u mirovanju: ritmično, nevoljno drhtanje prstiju, šake ili cijelog ekstremiteta kada su opušteni, a koje nestaje tijekom voljnog pokreta

“Ne osjećaju sve osobe s Parkinsonovom bolešću sva tri motorička simptoma, ali usporenost je uvijek prisutna. Iako je tremor najčešći simptom kod postavljanja dijagnoze, tremor nije nužno prisutan kod svih oboljelih”, ističe se na stranicama Zaklade.

Uz spomenute, mogu se pojaviti i drugi motorički simptomi, a to su:

• problemi s hodanjem
• poteškoće održavanja ravnoteže
• poteškoće s koordinacijom

Nemotorički simptomi ponekad se nazivaju “nevidljivim” simptomima Parkinsonove bolesti zato što ih se ne može vidjeti izvana. Ovi uobičajeni simptomi mogu zahvatiti gotovo svaki tjelesni sustav, pojaviti se bilo kada tijekom bolesti, čak i prije motoričkih simptoma ili dijagnoze. Nemotorički simptomi Parkinsonove bolesti razlikuju se u težini od osobe do osobe te mogu značajno utjecati na kvalitetu života oboljelih.

Parkinsonova bolest može izazvati:

• zatvor: smanjeno ili otežano pražnjenje crijeva
• nizak krvni tlak (ortostatska hipotenzija): pad krvnog tlaka pri promjeni položaja, primjerice prilikom ustajanja iz sjedećeg položaja, što može uzrokovati ošamućenost, vrtoglavicu ili nesvjesticu
• seksualne probleme: erektilnu disfunkciju kod muškaraca te smanjen libido u žena
• probleme sa znojenjem: pretjerano znojenje, čak i kada nije vruće
• probleme s mokrenjem: učestalo mokrenje, nehotičan gubitak urina (inkontinencija) ili poteškoće s pražnjenjem mjehura (slab mlaz)

Promjene raspoloženja i razmišljanja kod Parkinsonove bolesti:

• apatija: nedostatak motivacije i interesa za aktivnosti
• problemi s pamćenjem ili razmišljanjem (kognitivni): ovi simptomi uvelike variraju; u rasponu od multitaskinga i poteškoća s koncentracijom koje ne ometaju dnevne aktivnosti (blago kognitivno oštećenje) do značajnih problema koji utječu na posao te dnevne i društvene aktivnosti (demencija)
• poremećaji raspoloženja: depresija (tuga, gubitak energije, smanjen interes za aktivnosti) i anksioznost (nekontrolirana zabrinutost)
• psihoza: viđenje stvari kojih nema (vizualne halucinacije) i lažna, često paranoična uvjerenja (deluzije) poput onih da je supružnik nevjeran ili da je osobi ukraden novac

Fizičke promjene kod Parkinsonove bolesti

• nakupljanje sline zbog oslabljenje sposobnosti gutanja
• pretjerana pospanost ili umor tijekom dana. Mogu se javiti osjećaj pospanosti, tromosti ili iscrpljenosti koji mogu biti simptom bolesti ili posljedica uzimanja lijekova za Parkinsonovu bolest
• bol, odnosno nelagoda u jednom dijelu tijela ili cijelom tijelu
• kožne promjene kao što su masna ili suha koža te povećan rizik od melanoma
• problemi sa spavanjem poput nesanice (poteškoće s uspavljivanjem ili spavanjem), sindrom nemirnih nogu (neugodan osjećaj u nogama koji nestaje kada ih pomaknete) ili poremećaj u REM fazi spavanja (nemir u snu)
• gubitak mirisa, dolazi do smanjene sposobnosti detekcije mirisa
• problemi s govorom kod kojih mogu biti prisutni govorenje tihim i monotonim glasom, nerazgovjetnost i/ili mrmljanje
• problemi s gutanjem
• promjene vida, od suhoće očiju, do problema s čitanjem i dvoslika
• promjene u težini uslijed kojih kod nekih ljudi može doći do blagog do umjerenog gubitka težine

Razgovarajte s liječnikom ako osjetite ove simptome, osobito ako vas ometaju u aktivnostima koje želite ili morate raditi. Imajte na umu da čak i ako imate simptome uobičajene za osobe s Parkinsonovom bolešću, oni mogu biti izazvani potpuno drugim stanjem.

Upitnik za provjeru rizika od Parkinsonove bolesti

U povodu Svjetskog dana Parkinsonove bolesti koji se svake godine obilježava 11. travnja, donosimo upitnik koji je izradio dr. Joseph Jankovic, član znanstveno-savjetodavnog odbora Zaklade Michael J. Fox pomoću kojega možete provjeriti prijeti li vam rizik od Parkinsonove bolesti.

“Ako na nekoliko pitanja u nastavku odgovorite potvrdno, razgovarajte o tim promjenama sa svojim liječnikom obiteljske medicine. Razgovarajte sa svojim liječnikom čak i ako na većinu ovih pitanja odgovorite s ne, ali osjećate da se nešto promijenilo u vašim sposobnostima ili kvaliteti života”, kaže neurolog Jankovic.

1. Jeste li primijetili da sve sporije obavljate uobičajene dnevne aktivnosti?
2. Jeste li primijetili da u posljednje vrijeme pišete sitnijim slovima?
3. Jeste li vi ili vama bliske osobe primijetili da u posljednje vrijeme govorite nerazgovjetnije ili tiše?
4. Imate li problema prilikom ustajanja iz sjedećeg položaja?
5. Tresu li vam se usne, šake, ruke i/ili noge?
6. Jeste li primijetili da vam je neki dio tijela ukočeniji nego prije?
7. Imate li problema sa zakopčavanjem dugmadi ili odijevanjem?
8. Jeste li primijetili da vučete li noge i/ili hodate sitnijim koracima nego prije?
9. Čini li vam se da su vam stopala zapinju o pod dok hodate ili se okrećete u mjestu?
10. Jeste li vi ili vama bliske osobe primijetili da ne zamahujete jednom rukom dok hodate?
11. Imate li više problema s održavanjem ravnoteže?
12. Jeste li vi ili vama bliske osobe primijetili da se držite pognutije?