Širi se svijest o dobrobitima bavljenja umjetnošću: umanjuje stres, smanjuje anksioznost, a pomaže i kod PTSP-a

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pandemija je potaknula 25-postotni porast depresije i anksioznosti diljem svijeta, a pojedinci se nastavljaju suočavati s izazovima mentalnog zdravlja. U posljednje vrijeme, sve popularnija postaje terapija umjetnošću, piše Smithsonian. Pandemija je iznjedrila mnoge emocije koje je teško definirati, a bavljenje umjetnošću može biti izvrstan način rješavanja tih osjećaja. Dobrobiti terapije umjetnošću, kao integrativnog tretmana za poboljšanje mentalnog zdravlja, su brojne.

Umjetničko stvaranje kao oblik liječenja mentalnog zdravlja datira iz sredine 20. stoljeća kada su vojnici, koji su se vraćali s bojišta Drugog svjetskog rata, patili od stanja poznatog kao “šok od granate”, koje danas nazivamo posttraumatski stresni poremećaj. Ratni veterani su slikali, crtali, kiparili i izrađivali druge oblike umjetnosti kako bi si pomogli u procesuiranju užasa koje su doživjeli u ratu.

“Borili su se protiv tradicionalnih oblika medicinske i terapeutske intervencije” kaže Girija Kaimal, umjetnička terapeutkinja na Sveučilištu Drexel i predsjednica Američke udruge za art terapiju. “Iskustva poput traume vrlo je teško artikulirati riječima, tako da su terapije koje mogu podržati i povezati pacijente s neverbalnim izražavanjem zapravo temelj kreativnih umjetničkih terapija.”

U grupama ili jedan na jedan

Danas diljem svijeta radi puno terapeuta umjetnošću. Djeca u školama radila su s umjetničkim terapeutima kako bi se nosila sa socijalnim i emocionalnim teškoćama, poremećajima ponašanja, ADHD-om, niskim samopoštovanjem i drugim problemima. Isprobali su ga i odrasli koji su doživjeli neku vrstu traume.

Terapeuti su donijeli umjetnost pacijentima na kemoterapiji, tinejdžerima koji se suočavaju s problemima mentalnog zdravlja, veteranima, starijim osobama, pacijentima s poremećajima prehrane, zatvorenicima i mnogim drugim skupinama koje se suočavaju s fizičkim i mentalnim zdravstvenim izazovima.

Terapeuti umjetnošću nude liječenje u grupama ili jedan na jedan, a sama terapija može poprimiti mnoge oblike, od nestrukturiranog crtanja do specifičnih upita i aktivnosti, osmišljenih da pomognu pacijentima da shvate svoje emocije. Pacijenti mogu u početku nevoljko sudjelovati, često zato jer se ne smatraju umjetnicima i time se nikada nisu bavili pa terapeuti moraju biti kreativni.

Stvaranje umjetnosti staro koliko svijet

Naši preci stvarali su umjetnost puno prije nego što je umjetnička terapija postala etablirano područje. Iako se arheolozi ne slažu oko toga što točno čini umjetnost, vjeruju da datira najmanje iz paleolitika. I premda nitko ne može točno reći zašto su pretpovijesni pojedinci osjećali da moraju slikati i rezbariti na zidovima spilja, čini se da su uživali u takvom umjetničkom izrazu. “Stvaranje umjetnosti za zdravlje i dobrobit staro je koliko i svijet”, kaže Kaimal. “Ljudska zajednica ima kreativne prakse kojima se bavimo otkada postojimo”.

Kada je pacijentima teško pretočiti osjećaje u riječi, crtanje, slikanje, kiparstvo, izrada kolaža, maski ili nešto drugo, mogu pomoći da ljudi otključaju emocije i pretoče ih u nešto stvarno. U tom procesu, dio onoga što prolaze, mogu podijeliti s ljudima oko sebe. Kao i drugi oblici terapije, umjetnost je sigurniji i zdraviji način usmjeravanja stresa i drugih negativnih emocija.

Uključivanje u umjetničko stvaranje pomaže konkretizirati i eksternalizirati teška unutrašnja iskustva. Kada se ograničimo samo na riječi, gubimo značajan dio naših proživljenih iskustava. Neki ljudi mogu lijepo pretočiti osjećaje u riječi, ali većina nas nije tako vješta. Dodatni izražajni oblik dozvoljava da se osoba predstavi cjelovito.

Smanjuje stres i razinu anksioznosti

Istraživanje je pokazalo da stvaranje umjetnosti može smanjiti stres, razinu anksioznosti i poboljšati raspoloženje. Studije su pokazale da smanjuje posttraumatski stres i depresiju među izbjeglicama iz Sirije, ili PTSP i disocijacije među djecom koja su bila žrtve seksualnog zlostavljanja. Umjetnička terapija može pomoći smanjenju boli i poboljšati pacijentov osjećaj kontrole nad vlastitim životom.

Budući da terapija umjetnošću može biti osobito korisna kada ljudi nemaju mogućnost riječima opisati svoje iskustvo i izazove, idealna je za poboljšanje mentalnog zdravlja nakon pandemije koja je dovela do apstraktnih emocija poput klonulosti i izgaranja. Terapeuti su u izvješću istaknuli da su pojedinci jednostavno umorni od razgovora o pandemiji, a tijekom umjetničke terapije ne moraju reći niti riječ ako to ne žele, a još uvijek mogu raditi na svojim emocijama.

Stvaranje umjetnosti proces je koji zahtijeva potpunu fokusiranost, što znači da nudi odmor od vremena ispred ekrana koje je poraslo tijekom pandemije. Umjetnička terapija nije lijek za sve, ali često funkcionira dobro kao nadopuna drugim terapijama.