Što je kreatinin i što znači ako su vrijednosti kreatinina povišene?
Saznajte i što je i kako se radi klirens test
Jedan od važnih zadataka bubrega je čišćenje krvi. Dok se krv kreće tijelom na sebe veže dodatnu tekućinu i otpadne tvari. Bubrezi taj prikupljeni materijal filtriraju i odvajaju od krvi te se on iz tijela izbacuje urinom. Ako bubrezi to ne mogu učiniti, a stanje se ne liječi, dolazi do ozbiljnih zdravstvenih problema. S obzirom na to da je kreatinin jedan od najvažnijih pokazatelja bubrežne funkcije, u nastavku teksta odgovorit ćemo na najvažnija pitanja – što je kreatinin, zašto je kreatinin važan, što znači ako je kreatinin visok te kojim se testovima određuje kreatinin.
Što je kreatinin?
Kreatinin je nusprodukt razgradnje kreatin-fosfata kojeg tijelo koristi za opskrbu mišića energijom. Naime, dok mišići koriste energiju, mišićno tkivo se razgrađuje i tijekom tog prirodnog procesa razgradnje kreatin-fosfat se otpušta u krvotok te se pretvara u kreatinin. Bubrezi imaju ključnu ulogu u filtriranju kreatinina i svih ostalih otpadnih produkata iz krvi, koji nakon što ih bubrezi “obrade” tijelo napuštaju putem urina. Razine kreatinina mogu se izmjeriti iz uzorka krvi ili urina. Ako bubrezi ne rade ispravno, razina kreatinina može se povećati. Zato se mjerenje razine kreatinina smatra preciznim pokazateljem funkcije bubrega. Procjena bubrežne funkcije važna je u liječenju bubrežnih bolesti, kao i u drugih stanja koja mogu utjecati na rad ovog organa.
Zašto se mjeri kreatinin u krvi?
Mjerenje razine kreatinina u serumu često je dio u rutinske pretrage koja pruža uvid u cjelokupno zdravlje, a liječnici ga koriste kada postoji sumnja na poremećaje u radu bubrega. Svatko može biti izložen riziku od bolesti bubrega u nekom trenutku svog života. Međutim, neki ljudi imaju veći rizik od razvoja problema s bubrezima od drugih.
Veći rizik od bolesti bubrega imaju:
- stariji od 60
- osobe koje imaju dijabetes
- osobe koje imaju visoki krvni tlak (hipertenzija)
- osobe koje imaju obiteljsku povijest bubrežnih poremećaja
Simptomi bolesti bubrega uključuju:
- čest umor
- oticanje stopala ili gležnjeva
- loš apetit
- natečenost oko očiju
- suha koža koja svrbi
- grčevi u mišićima
- učestalo mokrenje
- bolno mokrenje
- krv u mokraći
Također, osobe koje se liječe neku bolest bubrega, redovito rade ovaj test kako bi se vidjelo koliko dobro liječenje djeluje.
Test kreatinina u serumu (krvi) se koristi za:
- provjeru zdravlja bubrega kod osoba s visokim rizikom od kronične bubrežne bolesti
- kod osoba sa simptomima akutne ozljede bubrega
- za praćenje promjena u funkciji bubrega tijekom vremena u osoba koje žive s kroničnom bubrežnom bolešću
- za praćenje nuspojava lijekova koje mogu uključivati oštećenje bubrega ili promijenjenu funkciju bubrega
- za praćenje funkcije presađenog bubrega
- za postavljanje dijagnoze ako imate znakove ili simptome bolesti bubrega
- provjera funkcije bubrega ako imate dijabetes, visoki krvni tlak ili druga stanja koja povećavaju rizik od bolesti bubrega
Većina ljudi ne mora poduzeti nikakve posebne korake prije obavljanja ove laboratorijske pretrage. Na određivanje kreatinina iz krvi potrebno doći natašte, ali u nekim situacijama liječnik bi vam mogao napomenuti da ne jedete kuhano meso noć prije testa. Kuhano meso može povećati razinu kreatinina u krvi i utjecati na rezultate pretrage.
Čimbenici koji mogu povećati razinu kreatinina u krvi su:
- konzumiranje velikih količina kuhanog mesa
- uzimanje suplemenata kreatina
- nedavno vježbanje, osobito ako prakticirate treninge visokog intenziteta
- određeni lijekovi
Čimbenici koji mogu sniziti raznu kreatinina u krvi:
- veganska ili vegetarijanska prehrana
- niska mišićna masa
- trudnoća
- povijest amputacije ili bolesti gubitka mišića
- ciroza jetre
Vrijednosti kreatinina u krvi
Rezultati mogu varirati ovisno o dobi, spolu te povijesti bolesti osobe. Normalna razina kreatinina ovisi o tome koliko mišićne mase imate. Normalna razina za muškarca je viša nego za ženu.
Ovo su normalne vrijednosti kreatinina prema spolu:
- 64 – 104 μmol/L za odrasle muškarce
- 49 – 90 μmol/L za odrasle žene
Ako je kreatinin visok, to može biti znak:
- poremećaja funkcije bubrega
- opstrukcije mokraćnog sustava
- zatajenja srca
- dijabetesa
- hipertireoze (pretjerano aktivna štitnjača)
Ako je kreatinin nizak, to može biti znak:
- gubitka mišića
- teške bolesti jetre
- nedovoljnog unosa proteina prehranom
- trudnoće
Što je klirens test?
Iako je kreatinin koristan pokazatelj bubrežne funkcije, on ne pruža informacije o specifičnim oštećenjima bubrega ili uzrocima povećanih razina kreatinina. Stoga su za precizniju dijagnozu obično potrebne dodatne analize poput klirensa kreatinina koji pruža točniju procjenu. Kreatinin klirens je test kojim se, pojednostavljeno rečeno, mjeri sposobnost bubrega da izluče otpadne tvari putem mokraće. Klirens test se radi iz dva dijela, prvo se tijekom 24 sata skuplja mokraća nakon čega se uzima uzorak krvi.
Kome je potreban klirens test?
Klirens kreatinin test daje precizan uvid u funkciju bubrega, a najčešće se preporučuje osobama koje imaju:
- dijagnosticiranu bubrežnu bolest
- dijabetes
- visoki krvni tlak
Priprema za klirens test
Prije klirens testa liječnik će vam dati detaljne upute, a u nekim slučajevima možda će od vas tražiti da prestanete uzimati neke lijekove koji mogu utjecati na točnost testa. Lijekovi koji mogu utjecati na rezultate klirens testa su antibiotici i neki lijekovi za liječenje želučane kiseline. U svakom slučaju prije klirens testa razgovarajte sa svojim liječnikom o svim lijekovima koje uzimate i nikada nemojte prestati uzimati lijekove na svoju ruku. Općenito, prije i tijekom klirens testa možete jesti normalno, no liječnik vas može tražiti da ne jedete preko noći te da izbjegavate jesti meso prije testa zato što bi to moglo promijeniti rezultate. Također, tijekom prikupljanja 24-satnog urina nije potrebno povećati unos tekućine, preporučuje se piti istom dinamikom kao i inače, no tijekom 24-satnog prikupljanja urina ne smije se piti kava niti pića koja sadrže alkohol zato što imaju diuretička svojstva i potiču dodatno izmokravanje.
Kako se prikuplja 24 satni urin?
Tijekom prikupljanja urina pažljivo slijedite upute. Liječnik će vam dati jasne upute o prikupljanju uzorka urina i o tome gdje ćete ga odnijeti kada test završi. Tijekom klirens testa morat ćete prikupljati urin tijekom 24 sata, a zatim će vam se uzeti krv. 24-satni urin prikuplja se u suhu i čistu bocu koju je potrebno detaljno oprati. Osim što mora biti čista, važno je paziti da u boci nema tragova deterdženta pa ju je potrebno temeljito isprati. Kako biste bili potpuno sigurni da je boca u koju ćete sakupljati 24 satni urin, možete je kupiti u ljekarni. Cijene boca zapremine od 2,5 litara za prikupljanje 24-satnog urina u prosjeku se kreću od 4 do 6 eura.
Kako bi se što pravilnije prikupio 24-satni urin, važno je imati na umu sve upute koje vam je liječnik dao. Jedna od najvažnijih stvari tijekom prikupljanja 24-satnog urina je ta da je ujutro čim se ustanete potrebno potpuno isprazniti mjehur i zapisati vrijeme kada ste mokrili, te da se ta mokraća ne skladišti u spremnik nego se baca. Nakon što potpuno ispraznite mjehur, svaki idući put kada osjetite potrebu za mokrenje, urin morate pohraniti u čistu bocu. Idućeg dana ujutro pomokrite se odmah nakon ustajanja, ali u isto vrijeme koje ste zabilježili dan prije i taj uzorak nemojte baciti nego ga dodajte u spremnik u koji ste prikupljali urin.
Gdje se čuva 24-satni urin?
Bocu u koju ćete skupljati 24-satni urin potrebno je držati na hladnom mjestu kako bi se spriječilo djelovanje mikroorganizama, primjerice u hladnjaku.
Što ako ne prikupim sav urin u bocu?
Tijekom 24-satnog prikupljanja urina u spremnik se mora prikupiti doslovno sav urin koji ste izmokrili u tom vremenskom razdoblju. Ako ijednom zaboravite prikupiti urin to može utjecati na rezultate, pa ćete morati ponoviti test.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak: