Peta bolest: simptomi i liječenje zaraze koju liječnici nazivaju 'bolest ispljuskanih obraza'
Peta bolest najčešće počinje blagom temperaturom, a oboljeli se često žale na bol u zglobovima
Tekst je revidirao prof. dr. sc. Goran Tešović, dr. med., specijalist pedijatrijske infektologije, subspecijalist intenzivne medicine, Pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”
Što je peta bolest?
Peta bolest ili infektivni eritem (megalerythema infectiosum) je blaga zarazna koja počinje simetričnim crvenilom obraza (iako ne mora biti nužno prisutan) koje izgleda kao eritem nakon pljuske, od čega je i nastao naziv “slapped cheek”, odnosno bolest ispljuskanih obraza. Potom se javlja osip koji je karakterističnog mrežolikog izgleda. Naziv peta bolest označava peto mjesto koje ova bolest zauzima u nizu zaraznih bolesti s osipom među kojima su ospice, rubeola, vodene kozice, šarlah i rozeola, poznata i kao trodnevna groznica ili šesta bolest. Petu bolest uzrokuje parvovirus B19 koji se prenosi kapljičnim putem, ali i rukama i predmetima koji su kontaminirani izlučevinama oboljele osobe. Peta bolest se javlja epidemijski, svakih 3 do 5 godina, i to u kasnu zimu, proljeće i ljeto. Nakon preboljele pete bolesti stječe se trajni imunitet.
Koliko traje peta bolest?
Peta bolest najčešće pogađa djecu između 5 i 14 godina, ali od nje mogu oboljeti i odrasli, a može se prenijeti i s majke na plod te transfuzijom krvi. Iako je infekcija parvovirusomB19 u djece većinom blaga i kratkotrajna, znatan broj odraslih bolesnika, posebice žena, ima artritis ili artralgiju s bolnim zglobovima praćenima oteklinom i ukočenošću. Artritis je uglavnom simetričan i zahvaća male zglobove šaka i stopala, a traje između 1 i 3 tjedna, iako se može pojavljivati i vraćati tjednima i mjesecima te se može zamijeniti s reumatoidnim artritisom.
Peta bolest najopasnija u trudnica i u osoba s oslabljenim imunitetom kao što su oboljeli od raka te HIV pozitivne osobe. Iako vrlo rijetko, u drugom tromjesečju trudnoće peta bolest može izazvati anemiju i posljedično hidrops fetusa – abnormalno nakupljanje tekućine u tkivu oko pluća, srca ili trbuha ili ispod kože, s posljedičnim smrtnim ishodom u 10 posto zaraženih. Parvovirus19 uzročnik je između 10 i 15 posto svih slučajeva neimunosnog fetalnog hidropsa. Stopa fetalne smrti u prvih 20 tjedana trudnoće prosječno je 9 posto, a preživjela djeca većinom nemaju nikakve manifestacije nakon rođenja.
Simptomi pete bolesti
Inkubacija, odnosno vrijeme od zaraze do pojave prvih simptoma, kod pete bolesti traje između 4 i 14 dana. Nakon inkubacije, uz opće simptome koji su specifični za blage virusne infekcije, javlja se osip mrežolikog, čipkastog izgleda. Osip se može pojavljivati i nestajati, a oboljeli prestaju biti zarazni s izbijanjem osipa.
Simptomi pete bolesti su:
U zdrave djece peta bolest se očituje samo osipom (infektivni eritem). Bolest počinje blagom vrućicom, gubitkom apetita (inapetencijom), bolovima u mišićima (mialgijama) i glavoboljom. Nakon 2 do 7 dana bez simptoma, nastupa druga faza bolesti koja je karakterizirana pojavom osipa.
Osip prolazi kroz tri razvojna stadija:
- u prvom stadiju pojavljuje se simetričan crveni eritem obraza (tzv. ispljuskani obrazi, engl. slapped cheeks), koji tijekom nekoliko dana mijenja boju u plavičastu (lividnu).
- dan-dva poslije nastupa drugi stadij uz pojavu osipa kod kojeg su prisutne mrlje i kvržice po koži kod kojeg se stvaraju mrežasta ili čipkasta blago izdignuta područja sa središnjim bljedilom (makulopapulozni konfluirajući osip). U vrijeme pojave osipa bolesnik više nije zarazan. Osip izbija po trupu, stražnjici i udovima, a dlanovi i tabani su pošteđeni. Kožne promjene su različite veličine, od 2 do 30 milimetara u promjeru i izbijaju tijekom nekoliko dana.
- treći razvojni stadij je tipičan i počinje 7 dana od početka izbijanja osipa. Osip se počinje gubiti na trupu, ali zaostaje na udovima, poglavito bedrima i nadlakticama. Promjene blijede u sredini, dok im rub ostaje uzdignut, tako da osip poprima mrežolik, čipkast izgled. Vidljivost i intenzitet osipa su promjenjivi, osip se povremeno gubi i opet pojavljuje.
Vanjski podražaji poput pothlađivanja, trljanje, sunčanja ili emocionalnog stresa pojačavaju intenzitet osipa. Osip može trajati između 2 i 80 dana, najčešće 11 dana. Oko 20 posto oboljelih od pete bolesti ne razvije simptome, ali ipak mogu prenijeti virus drugima.
Uz osip, istovremeno se mogu pojaviti i:
- blago povišena tjelesna temperatura
- bol u mišićima
- umor
- grlobolja
- mučnina
- curenje i/ili začepljenost nosa
Kod odraslih osoba petu bolest ne mora nužno pratiti osip. Zapravo, glavni simptom koji odrasli obično osjećaju je bol u zglobovima koja može trajati nekoliko tjedana.
Bol se najčešće javlja u:
- zapešćima
- gležnjevima
- koljenima
Otprilike 10 posto odraslih osoba koji tijekom zaraze osjećaju bol u zglobovima imaju dugotrajne poteškoće te kod njih kronična bol u zglobovima može potrajati i do devet godina.
Dijagnosticiranje pete bolesti
Bolest se najčešće dijagnosticira uočavanjem tipičnog osipa tijekom pregleda. U nekim slučajevima liječnik će konačnu dijagnozu postaviti serološkim testovima koji dokazuju prisutnost protutijela IgM i IgG u krvi, koja nastaju kao imunosni odgovor organizma nakon kontakta s parvovirusom B19, zato što se virus nakon zaraze može otkriti poslije 5 do 6 dana. Rijetko je potrebno dokazivanje virusne DNA metodama hibridizacije i PCR-om.
U imunokompetentnih osoba, odnosno kod onih kod kojih imunološki sustav ispravno radi i tijelo je sposobno montirati odgovarajući imuni odgovor, parvoB19 DNA može se detektirati samo tijekom 2 do 4 dana. Kongenitalna infekcija, odnosno ona koja nastaje tijekom trudnoće ili porođaja, potvrđuje se detekcijom IgG i IgM protutijela te detekcijom parvoB19 DNA u serumu majke. Infekcija u fetusa može se potvrditi iz plodove vode (amnijske tekućine), fetalne krvi ili, postmortalno, iz tkiva.
Liječenje pete bolesti
Peta bolest se liječi simptomatski, pri čemu se za snižavanje povišene tjelesne temperature koriste paracetamol i ibuprofen. Ovi lijekovi istovremeno ublažavaju bol pa su dobar izbor ako je uz vrućicu prisutna i bol u zglobovima. U rijetkim slučajevima produljenih simptoma bola u zglobovima, mogu se koristiti i drugi lijekovi koje će propisati nadležni liječnik. Uz sve navedeno, preporučuje se što više odmarati te jesti lagano probavljivu hranu i unositi odgovarajuće količine tekućine kako bi se izbjegla dehidracija.
Prevencija pete bolesti
S obzirom na to da za petu bolest još nema cjepiva te da se širi kapljičnim putem, mjere prevencije su ograničene na održavanje higijene. Redovito i pravilno pranje ruku je univerzalna mjera sprječavanja niza zaraznih bolesti, pa tako i pete bolesti. Pritom se preporučuje oboljelu osobu po mogućnosti izolirati u zasebnu prostoriju koju treba redovito prozračivati te dezinficirati površine i premete koje koristi, osobito posuđe i pribor za jelo. Trudnicama i osobama oslabljenog imunološkog sustava savjetuje se izbjegavanje kontakta s oboljelima.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak:
Centers for Disease Control and Prevention