Studija je utvrdila da virus herpesa udvostručuje rizik od nastanka demencije
Autori pozivaju na istraživanja kako bi se utvrdilo može li liječenje herpesa spriječiti ili zaustaviti pojavu demencije
Dugogodišnja studija u kojoj je sudjelovalo od 1000 Šveđana otkrila je da su oni koji su bili izloženi virusu herpes simplex tipa 1, HSV-1, suočeni s dvostruko većim rizikom od razvoja demencije.
Ovo su najnovija otkrića koja upućuju na to da bi uobičajene virusne infekcije mogle biti zanemareni izvor kognitivnog pada, piše Science Alert.
Faktor rizika
U Švedskoj, oko 80 posto odraslih nosi antitijela na virus HSV-1, što znači da je njihov imunološki sustav, u nekom trenutku života, bio izložen patogenu.
Dok puno ljudi s herpesom nikada ne razvije simptome, drugima, s vremena na vrijeme izbije upala s mjehurićima oko usta i na usnama. Bez obzira na to kako se ova doživotna infekcija manifestira izvana, novi rezultati studije sugeriraju da bi HSV-1 mogao imati podmukle učinke iznutra.
Epidemiologinja Erika Vestin sa Sveučilišta Uppsala, kaže da rezultati potvrđuju prethodne studije: “Sve je više dokaza koji ukazuju na virus herpes simplex kao na faktor rizika za demenciju.”
Put prema napretku
Najčešći tip demencije je Alzheimerova bolest i često je, iako ne uvijek, obilježena nakupljanjem proteina u mozgu. Neuroznanstvenici su godinama fokusirani na uklanjanje ovog plaka kako bi spriječili kognitivni pad, ali s vrlo malo uspjeha.
Neki stručnjaci sada smatraju da bi nakupine mogle biti odgovor imunološkog središnjeg živčanog sustava, popravljajući štetu ili sprječavajući patogene da uzrokuju štetu.
Ideja da infekcije potiču neke varijacije Alzheimera datira iz 1907. godine, ali je znanstvena zajednica desetljećima zanemarivala ovu pretpostavku. Tek nedavno je prihvaćena kao mogući put prema napretku.
Nova saznanja
U 90-im godinama neuobičajene razine DNK HSV-1 pronađene su u mozgovima preminulih pacijenata s Alzheimerom, a 2008. godine otkriveno je da DNK prisutna u 90 posto proteinskih naslaga u mozgovima umrlih s Alzheimerovom bolešću. Nalazi sugeriraju da je imunološki odgovor na virus herpesa usko povezan s kognitivnim padom.
Ove godine, analiza oko pola milijuna medicinskih kartona, pokazala je da neke teške virusne infekcije, kao encefalitis i upala pluća, mogu povećati rizik neurodegenerativnih bolesti.
Znanstvenici sa Sveučilišta Uppsala i Umea u Švedskoj pratili su 1002 sudionika studije tijekom 15 godina. Svi su bili slične dobi, a 82 posto nosilo je antitijela na HSV-1. Ti su ljudi imali dvostruko veću vjerojatnost da će razviti demenciju u usporedbi s onima koji nisu nosili ista antitijela.
Druga faza ispitivanja završava u prosincu
Vestin i kolege pozivaju na istraživanja kako bi se utvrdilo može li liječenje herpesa spriječiti ili zaustaviti pojavu demencije. Druga faza kliničkog ispitivanja, koja proučava učinak liječenja herpesa na Alzheimerovu bolest, završit će u prosincu 2024. godine.
Rezultati bi mogli potaknuti istraživanje ka liječenju bolesti u ranoj fazi, korištenjem uobičajenih lijekova protiv virusa herpesa, odnosno prevenciju bolesti prije nego što se pojavi, nada se Vestin. Studija je objavljena u časopisu Journal of Alzheimer’s Disease.