10 stvari o izbjegličkoj krizi koje trebate znati da biste je razumjeli
Kada je počela, kako je eskalirala i kako se tko iz EU postavio
Na području Bliskog Istoka do sada je čak 19 milijuna ljudi napustilo svoj dom. Smatra se da im se svakog dana pridružuje još oko 42 tisuće ljudi. Većina njih putuje prema Europi, odnosno prema bogatim zapadnim zemljama. Najviše izbjeglica krenulo je prema Njemačkoj, zemlji koja ima jako gospodarstvo i liberalniji način stjecanja političkog azila.
Međutim, na svom putu nade, kako ga je danas nazvao papa Franjo, susreli su se s vrlo hladnim antiizbjegličkim stavom pojedinih zemalja. Prvenstveno Mađarske. Njezin premijer Viktor Orban očito strahuje da će izbjeglički val ugroziti sigurnosnu i gospodarsku situaciji u zemlji.
Ovo su stvari koje morate znati o izbjegličkoj krizi u Europi: kada je počela, kako je eskalirala i na koji su se način zapadne zemlje prema njoj postavile.
1. Najznačajniji pokretač krize je rat u Siriji koji je počeo 2011. godine
Zemlju je od tada napustilo oko četiri milijuna ljudi, što je gotovo petina sirijske populacije. Sirijci su u izbjeglištvo krenuli najprije zbog Bašar Al Asadovog režima koji ih nemilosrdno napada čak i kemijskim oružjem. S druge im strane prijete ISIS-ovi teroristi koji i na ovom području čine stravične zločine, kao što su razapinjanja i tjeranja u seksualno ropstvo. Sigurnost im ugrožavaju i manje terorističke grupe, kao što je Jabhat al-Nusra.
2. Većina sirijskih izbjeglica još uvijek se nalazi u kampovima u susjednim zemljama
Takvi najbrojniji kampovi trenutačno se nalaze u Libanonu, Jordanu i Turskoj. Međutim, i ti kampovi su postali prenapučeni i Sirijci se sve češće odlučuju na rizičan put prema europskim zemljama. UNHCR procjenjuje da je na tim rutama samo ovog ljeta poginulo oko dvije i pol tisuće ljudi.
3. Život u kampovima postaje neizdrživ
Budući da se u kampovima smjestio preveliki broj izbjeglica, tamo je postalo previše opasno. Osim toga, u kampovima ponestaje hrane i pića pa im prijeti humanitarna katastrofa. Europska Unija, SAD i Kuvajt su ovoga ljeta izbjeglicama obećale 1,2 milijarde dolara pomoći.
4. Zapad šalje preskromnu humanitarnu pomoć
Ovog su ljeta Europska Unija, SAD i Kuvajt izbjeglicama obećale ukupno nešto više od 2,2 milijarde dolara pomoći. To je samo dio svote za koju UN procjenjuje da je potrebna sirijskom stanovništvu. Naime, UN smatra da Sirijcima izbjeglim u inozemstvo treba 5.5 milijardi dolara, a onima izmještenima u samoj Siriji još 2.9 milijardi dolara. To je Sirijce potaknulo da se u posljednje vrijeme sve češće odlučuju krenuti opasnim rutama prema Europi.
5. U Europu ne bježe samo Sirijci
Posljednjih godina u Europu dolaze izbjeglice iz Afganistana, Somalije i Nigerije. Eritrejci se također suočavaju s diktatorskim režimom zbog kojega Eritreju već zovu afričkom Sjevernom Korejom. Broji su i tražitelji azila iz balkanskih zemalja: Kosova, Albanije, Makedonije i Srbije.
6. Na prvi pogled se čini da Europa pomaže, ali nije baš uvijek tako
Talijanska obalna straža već duže vrijeme organizira spašavanje i prihvat izbjeglica iz Meidteranskog mora. U tome joj pomažu posade iz drugih zemalja, uključujući i Hrvatsku. S druge strane, VOX smatra da se zapadne zemlje ponašaju na način da izbjeglicama kretanje Europom učine još kompliciranijim i opasnijim.
Primjerice, prošlog je studenog ukinuta talijanska operacija Mare Nostrum koja je spasila 150 tisuća ljudi. Zamijenjena je programom Frontex. Njega financira Europska Unija. Međutim, on podrazumijeva samo akcije patroliranja, i to najviše 50-tak kilometara od granica, a ne uključuje potragu i spašavanje izbjeglica.
7. Mađarska je do sada pokazala najmanje razumijevanja
Sagradila je ogroman zid od žice na granici sa Srbijom. Također je objavila zakon prema kojem će biti kažnjen s tri godine zatvora onaj koji ošteti ogradu ili se zatekne u pokušaju ilegalnog ulaska u zemlju. Naposljetku je pokušala ukinuti sve željezničke veze prema Njemačkoj.
8. Izgleda da je i Austrija pooštrila stav prema izbjeglicama
Uvela je kontrole na svojim graničnim prijelazima. To se protivi europskoj ideji o otvorenim granicama. Na taj način pokušavaju spriječiti ulazak velikog broja emigranata. Međutim, austrijske su vlasti ovaj potez nazvale humanitarnim činom kojim pokušavaju spriječiti ponavljanje katastrofa, kao što je bila ona kada je u kamionu preminulo čak 71 izbjeglica.
9. U Europi je na snazi Dublinska regulacija koja izbjeglicama još više komplicira kretanje Europom
Dublinska povelja propisuje da izbjeglice moraju ostati u prvoj europskoj zemlji u kojoj su se zatekli sve dok njihov zahtjev za azilom ne bude riješen. U pravilu, ovim je dokumentom njima zabranjeno kretanje iz jedne u drugu europsku zemlju i ispunjavaju nekoliko zahtjeva za azilom. Zbog toga se dogodilo da najveći dio izbjegličke krize osjećaju one europske zemlje koje su izbjeglicama najpristupačnije, kao što su Grčka i Italija.
10. Njemačka je do sada jedini pozitivan primjer
Njemačka je nedavno suspendirala Dublinsku povelju i izbjeglicama odobrila podnošenje zahtjeva za azilom. Ostatak Europe, nažalost, još uvijek nije počeo slijediti njemački primjer, ali se polako nadziru neki pozitivni pomaci. U petak je Velika Britanija ipak odlučila u svoju zemlju pustiti nekoliko tisuća izbjeglica.