5 stvari koje morate znati o rehabilitaciji Draže Mihailovića (i što to ustvari znači)
Ulice, škole, klubovi i druge ustanove u Srbiji sada mogu nositi njegovo ime
Viši sud u Beogradu danas je donio odluku o rehabilitaciji četničkog vođe Draže Mihailovića. Sud je, usvojivši zahtjev za rehabilitaciju koji je 2006. podnio Mihailovićev unuk Vojislav Mihailović, poništio presudu tadašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije od 15. srpnja 1946. godine, kojom je Mihailović bio osuđen na smrt zbog izdaje, suradnje s fašističkim okupatorima i ratnih zločina, a dva dana kasnije strijeljan i tajno pokopan.
“Dragoljub Mihailović smatra se neosuđivanim”, priopćio je danas u prepunoj sudnici Višeg suda u Beogradu sudac Aleksandar Trešnjev, što je propraćeno pljeskom većine u publici u kojoj su, među ostalim, bili i bivši prijestolonasljednik Aleksandar Karađorđević, vođa Srpske radikalne stranke i haaški optuženik Vojislav Šešelj, savjetnik srbijanskog predsjednika Oliver Antić, sljedbenici Ravnogorskog pokreta i desničarskih organizacija, ali i predstavnici nevladine udruge Žene u crnom.
Sud je utvrdio da je sporna presuda donesena u protuzakonitom procesu “iz političkih i ideoloških razloga”. Prema obrazloženju odluke, osporena presuda Vrhovnog suda nekadašnje FNRJ, u dijelu koji se odnosi na Mihailovića, proglašena je ništavom pa time i sve njezine pravne posljedice, uključujući i one o oduzimanju imovine i građanskih prava. Na ovu odluku Višeg suda, sukladno Zakonu o rehabilitiranju, ne postoji pravo žalbe, a budući da je proces imao samo jednu stranu nema niti mogućnosti žalbe te je ona konačna.
Kako biste se lakše snašli u cijelom slučaju, pripremili smo odgovore na 5 ključnih stvari koje o cijelom procesu morate znati.
1. Tko je bio podnositelj zahtjeva za rehabilitaciju?
Prvi zahtjev za rehabilitaciju podnio je Mihailovićev unuk Vojislav Mihailović 2006. godine, te profesori s beogradskog pravnog fakulteta Smilja Avramov i Kosta Čavoški te nekoliko udruga. Oni su tražili poništenje presude kojom je Mihailović osuđen na smrt zbog suradnje s nacističkim okupatorima i kojom su mu oduzeta sva građanska prava.
2. Kada je započeo proces?
Iako je podnesen već 2006., postupak za rehabilitaciju je počeo 16. rujna 2010. godine. Otada su saslušani deseci svjedoka, povjesničara, preslušani audio snimci sa suđenja i prikupljena brojna dokumentacija.
Međutim, čak dva puta došlo je do zastoja u procesu. Prvi put se postupak zaustavljao kako bi se utvrdio točan datum strijeljanja Mihailovića.
Drugi put su sporni bili svjedoci. Naime, Savez antifašista Srbije je podnio kaznenu prijavu protiv dva svjedoka zbog navodnog lažnog svjedočenja.
3. Tko je bio za?
Jedan od najvećih zagovornika rehabilitacije Draže Mihailovića je haški optuženik Vojislav Šešelj koji je nedavno izjavio: “Ne bi bilo u ovoj zemlji ni tragova pravde, ni prava, ni morala, ako bi sud drugačije odlučio, osim da donese odluku o rehabilitaciji generala Mihailovića.”
Javnu podršku rehabilitaciji iskazali su i srpski prijestolonasljednik Aleksandar Karađorđević, te povjesničar Jovan Pejin, koji je prilikom razgovora za HRT 2012. istaknuo da Mihailović nije bio zločinac i suradnik okupatora. Tom prilikom je ušao u verbalni sukob s nekoliko hrvatskih povjesničara.
Predsjednik Srpskog pokreta obnove (SPO) Vuk Drašković koji je također podržao proces rehabilitacije, izjavio danas kako je ovakva odluka suda i rehabilitacija Srbije.
Među strankam koje su podržavale rehabilitaciju su mahom desno orijentirane stranke, kao što su Srpska liberalna stranka, Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u domovini, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima.
4. A tko protiv?
Puno je veći popis onih koji su se protivili rehabilitaciji, a među brojnim udruženjima građana u Srbiji, ističu se Savezi antifašista, te pripadnice Žena u crnom. Povodom današnje odluke o rehabilitaciji Staša Zajović, predstavnica Žena u crnom je rekla: “Rehabilitacija Draže Mihailovića označava ukupnu rehabilitaciju zločinačke ideologije i prakse ravnogorskog četničkog pokreta. Umjesto rehabilitacije moraju se primjenjivati zakoni i zabraniti oni koji u Srbiji danas pokazuju fašističke ideje”, istaknula je, te optužila vlast u Srbiji da na ovaj način ponižava brojne žrtve njegovih postrojbi.
Osim u Srbiji, velike kritike rehabilitaciji došle su i iz susjednih zemalja, najviše iz Bosne i Hercegovine gdje su četnici tijekom drugog svjetskog rata činili teške zločine.
Što se Hrvatske strane tiče, ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, predsjednik Vlade Zoran Milanović i bivši predsjednik Ivo Josipović, već su ranije oštro osudili proces rehabilitacije Draže Mihailovića, navodeći da je on bio ratni zločinac i da svaki pokušaj njegove rehabilitacije predstavlja proces fašizacije Srbije. HDZ je tražio i povlačenje hrvatskog ambasadora iz Beograda.
Današnje reakcije političara iz Hrvatske možete pratiti OVDJE
5. Koje su ustvari posljedice današnje odluke suda?
Današnja odluka, po ocjenama pravnih stručnjaka, omogućuje obitelji Mihailović povrat svih građanskih prava i daje im pravo na odštetu, stvara uvjete da se u Srbiji i službeno uvaže dva priznata antifašistička pokreta u Drugom svjetskom ratu, te da ulice, škole, sportski klubovi i druge ustanove mogu nositi ime Dragoljuba Mihailovića.