'Ako budemo prisiljeni, gradit ćemo ogradu i uz granicu s Hrvatskom'
Mađarski premijer Orban navjestio je neke moguće poteze u budućnosti
Mađarski premijer Viktor Orban danas je odgovarajući na pitanje Večernjakovog dopisnika Tomislava Krasneca dao navjestiti da bi njegova zemlja zbog vala izbjeglica s Bliskog istoka mogla izgraditi zid i na granici s Republikom Hrvatskom.
“Ako bismo bili prisiljeni, gradili bismo ogradu i prema Hrvatskoj”, odgovorio je Orban na pitanje što ako migranti zaobiđu mađarsku ogradu kroz Hrvatsku.
UPRAVO Orban na moje pitanje što ako migranti zaobiđu mađ ogradu kroz Hrvatsku: "Ako bismo bili prisiljeni, gradili bismo ogradu i prema HR"
— Tomislav Krasnec (@krasnec) September 3, 2015
Inače, Orban danas boravi u Bruxellesu gdje je prisustvovao hitnom sastanku europskih lidera oko izbjegličke krize koja je zahvatila Stari kontinent.
Orban brani mađarske poteze
Ondje je na presici branio mađarske poteze i postupanje prema izbjeglicama, a sve, naravno, zbog izgradnje 175 kilometara duge žičane ograde duž granice sa Srbijom kako bi li spriječila sve veći broj izbjeglica da tim putem ulaze u zemlju.
“Izbjeglice koje pristižu u Europu prijete potkopavanjem kršćanskih korijena Starog kontinenta. Vlade moraju kontrolirati svoje granice prije no što mogu odlučiti koliko tražitelja azila mogu primiti”, rekao je Orban.
Orban je izjavio da je njegova zemlja preplavljena izbjeglicama i dodao da većina nisu kršćani nego muslimani, piše Reuters. “To je važno pitanje jer Europa i europska kultura imaju kršćanske korijene. Nije li već samo po sebi alarmantno da europska kršćanska kultura jedva može održati vlastite vrijednosti?”, upitao je Orban.
Dodao je da su Mađari i Europljani puni straha, te da europski lideri nisu u stanju kontrolirati situaciju. “Nemojte kritizirati Mađarsku zbog onoga što mora biti učinjeno”.
Mađarska: Policija izvlačila izbjeglice iz vlaka
Podsjetimo, policija je danas nakon dva dana dozvolila stotinama izbjeglica ulazak u glavni budimpeštanski kolodvor, u kojem su se ukrcali u prazni vlak. Vlasti su objavile kako su otkazani svi vlakovi za zemlje zapadne Europe, no vlak pun izbjeglica ipak je napustio kolodvor. Ukrcane izbjeglice prije toga su preko razglasa obavijestili da taj vlak ne ide nikuda i pozivali ih da ga napuste, javlja Hina.
Sat vremena kasnije mađarska policija zaustavila je vlak u Bicskeu, mjestu oko 40 kilometara zapadno od Budimpešte, gdje je izbjeglicama rečeno da se iskrcaju. Palko Karasz, novinar New York Timesa, rekao je da je na kolodvoru razmještena interventna policija. Reuters javlja kako izbjeglice lupaju po prozorima i uzvikuju “Nećemo logor, nećemo logor”. U tom gradu postoji prihvatni centar za migrante. Po procjenama AFP-a, u vlaku je oko 200-300 izbjeglica.
https://twitter.com/karaszpalko/status/639386709826891776
Europa će izgubiti obraz
Europa mora djelovati jedinstveno ili će izgubiti obraz, poručio je u četvrtak predsjednik talijanske vlade Matteo Renzi komentirajući utapanje trogodišnjeg sirijskog dječačića, no europski čelnici izbjegličkoj krizi pristupaju u rasponu od jadikovanja zbog manjka novca, ravnodušnosti, prebacivanja odgovornosti na druge, preko kritika do otvorenih osuda.
Fotografija utopljenog sirijskog mališana Aylana Kurdija isprva je kružila društvenim mrežama, a u četvrtak je objavljena na naslovnicama brojnih europskih dnevnika.
“Europa se ne smije rastužiti tek nad smrću djeteta, Europa mora djelovati”, izjavio je talijanski premijer Matteo Renzi u Firenzi na zajedničkoj konferenciji za novinare s malteškim kolegom Josephom Muscatom.
Dužna je jedinstveno odgovoriti na krizu, počevši od prava na azil, rekao je Renzi te istaknuo “ili će Europa ozbiljno politički odgovoriti na tu krizu ili će izgubiti obraz”.
Njegov malteški kolega, koji će u La Valetti ugostiti summit Europa-Afrika o imigraciji i razvoju, inzistirao je na nužnosti da se “stane na kraj kaosu u Libiji ili će stvari krenuti od zla na gore”.
Turska: Europa je Sredozemlje učinila grobljem migranata
Od početka godine, više od 115.000 migranata, među kojima su najbrojniji sirijski ili eritrejski izbjeglice, stigli su morskim putem u Italiju, a dvostruko više u Grčkoj, prema zadnjim podacima. U četvrtak je grčka vlada najavila da će zatražiti od Europske unije oko 700 milijuna eura za izgradnju infrastrukture kako bi primila stotine izbjeglica i migranata koji svakoga dana stižu na njezine obale.
Agencije prenose reakcije na smrt malog sirijskog utopljenika. Turska je policija u četvrtak uhitila četiri navodna sirijska krijumčara nakon brodoloma u kojemu je poginulo 12 migranata na putu prema Grčkoj, a među njima je bio trogodišnji Kurdi.
Predsjednik turske vlade Ahmet Davutoglu obećao je da će vrata njegove zemlje ostati otvorena za izbjeglice, a predsjednik Recep Tayyip Erdogan optužio je Europu da je “Sredozemlje pretvorila u groblje migranata i da dijeli odgovornost za smrt svakog izbjeglice”.
“Tijelo trogodišnjeg djeteta izbačeno na našim plažama. Ne bi li cjelokupno čovječanstvo za to trebalo odgovarati”, rekao je Erdogan uoči sastanka ministara financija i središnjih banaka zemalja članica G-20 koji će se održati u Ankari te naglasio da njegova zemlja “ne napušta ljude koji bježe pred bombama, jer mi smo humani”.
Turska je primila dva milijuna izbjeglica od početka građanskog rata u Siriji u ožujku 2011.
Father of drowned Syrian boys declines Canadian citizenship as he prepares to take bodies home https://t.co/CinxPDO48L pic.twitter.com/FQ92moTsD3
— Reuters (@Reuters) September 3, 2015
Ženevska konvencija prema izbjeglicama obvezuje
Kao što su podijeljeni europski čelnici, podijeljena je i javnost u tim zemljama prema migrantima, pokazuju ankete. Prema ispitivanju, 56 posto Francuza ne želi da njihova zemlja prima veći broj imigranta, dok je javnost u Njemačkoj otvorenija. Oko 60 posto ispitanika u Njemačkoj vjeruje da se njihova zemlja može nositi s priljevom migranata, prenosi mreža ZDF.
Britanski premijer David Cameron u četvrtak je, iako izložen kritikama, branio svoje stajalište o broju migranata koje će primiti.
“Duboko smo pogođeni” snimkom sirijskog mališana i Britanija snosi svoju moralnu odgovornost te prima “tisuće izbjeglica iz Sirije”, rekao je Cameron i dodao: “Ali, rješenje problema nije u tome da jednostavno primamo ljude”. Pozvao je na donošenje cjelovitog rješenja za probleme u Siriji i Libiji, akciju protiv takozvane Islamske države i krijumčara ljudi.
Cameronovo stajalište kritizirao je Nils Muiznieks, povjerenik za ljudska prava u Vijeću Europe.
“Ako je istina da treba donijeti dugoročni mir u Siriji i drugim zemljama koje razdiru ratovi. također je istina da Velika Britanija ima zakonsku i moralnu obvezu primiti one koji bježe od rata i progona”, rekao je povjerenik paneuropske organizacije.
Cameron je u srijedu rekao da je važnije donijeti mir i stabilnost u područjima krize nego preuzimati sve više izbjeglica.