Ako se SAD-u i Trumpu više ne sviđa ideja ujedinjene Europe, dosta je jasno tko će to probati iskoristiti

Čini se da se hladnoratovske taktike vraćaju na scenu

ZADNJA IZMJENA: Feb 14, 2017
Foto: AFP

Upozorenje: Kremlj pokušava podijeliti Zapad širenjem izmijenjenih činjenica, ucjenama i osnivanjem paravan organizacija, objavio je State Department – 1981. godine., piše Bloomberg. Takozvane, aktivne mjere su bile učestale tijekom Hladnog rata kada su se SAD i Sovjetski Savez natjecali tko će prije ujediniti i podijeliti Europu. Čini se da se sada te taktike vraćaju, preoblikovane i prilagođene vremenu digitalne ere dok predsjednik Vladimir Putin prihvaća još stariju tradiciju ruske vanjske politike poznatu kao “deržavnost” ili velika moć.

Strahovi od ruskog miješanja šire se europskim kontinetom. Već zaljuljana od Brexita, Europska unija morat će se suočiti s nizom izbornih procesa koji počinju već sljedeći mjesec u Nizozemskoj, zatim u Francuskoj i Njemačkoj. Čelnica francuske Nacionalne fronte Marine Le Pen zaziva napuštanje eurozone i možda će slijediti Ujedinjeno Kraljevstvo i, također, napustiti EU. Bio bi to potez koji bi uzdrmao europski blok. U Njemačkoj, kancelarka Angela Merkel, koja je vodila ujedinjenu europsku frontu koja se suprotstavljala ruskim akcijama u Ukrajini, sada kaže da se bori u najtežim paralamentarnim izborima u svojoj karijeri.

SAD po prvi puta u liku Donalda Trumpa ima predsjednika koji omalovažava i NATO i EU, dva stupa europske sigurnosti posljednjih sedamdeset godina. Njegovi komentari Europe su kontradiktorni, s obzirom da NATO naziva zastarjelim, da bi samo dva tjedna kasnije pružao “jaku podršku” ovom vojnom savezu. Nepredvidljivost ovog milijardera koji je postao političar mnoge ostavlja u neizvjesnosti, piše Bloomberg.

Kremlj se vraća imperijalističkim strategijama

Kremlj se, prema bivšem Putinovom savjetniku Sergeiju Karaganovu, pokušava vratiti sovjetskim i imperijalističkim strategijama koje naglašavaju nacionalni suverenitet i ‘hard power’ konkurenciju, nakon kraćeg perioda u kojem su se pokušavali prilagoditi pravilima europskog sistema. “Nismo zainteresirani za nikakvo ujedinjavanje u transatlanski savez. Što su slabiji to je bolje”, rekao je Karaganov putem telefona iz Moskve za Bloomberg.

Ali, to ne znači da Rusija aktivno želi destabilizirati EU, tvrdi Karaganov, već se tijelo od 28 nacija samo raspada od sebe. “Mi ne igramo pokvarenu igru”, izjavio je. Doduše, neki su primjetili širenje lažnih vijesti s portala povezanih s Rusijom, rusko financiranje anti-establishment stranaka poput Nacionalne fronte Marine Le Pen i ostale poznate znakove razdora.

Robert Legvold, profesor emeritus na Sveučilištu Columbia i autor knjige “Return to Cold War”, rekao je da je Rusija konfrontirala ujedinjeni Zapad od vremena Drugog svjetskog rata, ali se muči da osigura balans moći i svoje prirodno mjesto na kontitentu mnogo prije nego što su SAD postale zaštitnik Europe.

“Još od Petra Velikog, Rusija pripada Zapadu, ali nikad nije bila na Zapadu”, rekao je Legvold, referirajući se ruskog cara iz 17. stoljeća koji je pobjedio u nekoliko ratova i pretvorio Rusiju u veliku europsku silu.

Deržavnost je dio ruskog DNA

Rusija koja se proteže preko 11 vremenskih zona, oduvijek se hrvala sa svojim zapadnim identiteom i njezin odnos prema ostatku Europe je često bio diskutabilan. Invazije Napoleona i Hitlera to su i pokazale. U nekim drugim prilikama, Kremlj je pokušavao oblikovati europski kontinent prema svojoj mjeri, primjerice 1815. godine, kada je ruski car Aleksandar I potpisao Svetu alijansu sa ostalim monarhijama kako bi se pokušao očuvati stari konzervativni poredak nasuprot bujajućim liberalnim idejama.

Za vrijeme tih procesa, ruski političari bili su vođeni s pojmom “deržavnost”, prema Legvoldu, a ta ideja datira još iz 9. stoljeća.”Ideja deržavnosti podrazumijeva da Rusija ima pravo biti priznata kao velika sila, nevezano da li ima sposobnosti za to, a to bi uključivalo da ima pravo glasa u međunarodnoj igri. Taj stav je dio ruskog DNA dugo vremena”, izjavio je Legvold.

Na mnogo načina, Hladni rat je bio historijska iznimka, period u kojem je Kremlj definirao Rusiju izvan Zapada radije nego kao dio Zapada, kako tvrdi Legvold. To nudi nadu da postoji način da se okonča trenutni slom odnosa, iako će Rusija ostati težak susjed, smatra profesor.

Dva velika neprijatelja često su uspješno surađivali

Prvi veliki pokušaj Hladnog rata da podijeli Zapad vjerojatno je došao 1952. godine, kada je Staljin predložio SAD-u i zapadnoeuropskim državama obnovu ujedinjene neutralne Njemačke. Pet godina poslije, usred tenzija između SAD-a i europskih sila zbog Sueske krize i ustanka u Mađarskoj, Nikita Hruščov paradirao je pokazivanjem vojnog arsenala kako bi još više udaljio saveznike.

Tijekom 1981. sovjetski napori destabilizacije uključivali su širenje dezinformacija putem stranih medija, cjelokupno ili parcijalno falcificiranje dokumenata i eksploataciju ruskih političkih, akademskih, ekonomskih i medijskih figura kako bi utjecali na određene politike, stoji u izvješću administracije predsjednika Ronalda Reagana. Te mjere su bile osmišljene i izvršene od strane kompleksnog birokratskog aparata u Moskvi, prema tvrdnjama State Departmenta.

No, sve je to zapravo dvosmjerna cesta. Povijesni dokumenti vrve primjerima gdje se dva velika neprijatelja zajedno miješaju u poslove treće zemlje. Poput situacije 1972. godine kada su Leonid Brežnjev i Henry Kissinger zajedno osiguravali rezulate lokalnih izbora u Zapadnoj Njemačkoj, obje strane su željele isti rezultat da bi izbjegli kompliciranje ratifikacija velikih sporazuma o kontroli naoružanja.

Trumpova naklonost prema Putinu zbunjuje mnoge

Nakon kolapsa komunističkog bloka otvorio se put širenju EU-a, a nastavilo nerazumijevanje između ruske deržavnosti i europskog modela vladanja gdje se dijeli suverenitet. Kako su bivše članice Varšavskog pakta pojurile da se priključe NATO-u, Rusija je to, naravno, percipirala gubitkom vlastite sigurnosti i ne čini se da će približavanje biti moguće.

Ruski interes u slabljenju Zapada je jasan – potkopati američko globalno vodstvo i proširiti svoj utjecaj, smatra Heather Conley iz Centra za strategiju i međunarodne studije s u Washingtonu, piše Bloomberg. Unatoč uzbuni koja raste u Europi, ruski uspjeh nije zagarantiran. Čak i ako Trump pokuša napustiti transatlansko partnerstvo, republikanci i demokrati u Kongresu su zaprijetili da će ga blokirati kroz legislativu. Službenici u Moskvi su već zabrinuti da bi se Trumpova naklonost prema Putinu mogla okrenuti protiv njih.

“Ako Trump usvoji politiku novog izolacionizma, tada je vjerojatno da će se Europa konsolidirati, radije nego da se raspadne”, rekao je Andrei Zubov, ruski povjesničar i politolog. “Europljani će shvatiti, kada više ne bude američke sigurnosne mreže, da su ostali sami da se suoče sa strašnim Putinom i KGB-ovskom Rusijom koja ima nuklearno naoružanje”, zaključio je Zubov.

Danijela Matijević
Telegram autor
186 članaka Više o autoru