Aktiviranje sporazuma Vlade i sindikata o rastu plaća ovisi o jednoj decimali rasta BDP-a
Prosječan rast BDP-a u dva kvartala trebao bi biti 2 posto, ali iznosi 1,99948 posto
Državni zavod za statistiku (DZS) potvrdio je u petak svoju prošlotjednu procjenu da je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto na godišnjoj razini. O toj se brojci, prvoj zaista optimističnoj od 2008. godine već tjedan dana vode polemike. Već pri prvoj objavi državna informativna agencija Hina antketirala je osam makroekonomista za zaključkom da riječ o značajnom poboljšanju u odnosu na očekivanja. Oni su procjenjivali da je gospodarstvo u trećem kvartalu poraslo za 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2014., a procjene su se rektale u rasponu od 1,6 do 3 posto.
Jedan od vodećih hrvatskih ekonomskih stručnjaka Velimir Šonje, u razgovoru za Telegram rekao je da 2,8 posto rasta BDP-a u okvirima očekivanja ali ipak bliži gornjoj optimističnoj granici. “Interval procjene je od 1,6 do 3 posto, ostvareni rezultat je 2,8 posto. Ostvareni rezultat je bliži gornjoj, optimističnoj, granici, ali nije izvan intervala očekivanja”, rekao je Šonje.
Turizam, EU fondovi, oporavak osobne potrošnje
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, riječ je o četvrtom uzastopnom kvartalnom rastu BDP-a i rast se ubrzava u odnosu na prethodni kvartal kad je gospodarstvo jačalo 1,2 posto na godišnjoj razini. To je ujedno i najveći rast gospodarstva od drugog tromjesečja predrecesijske 2008., kada je BDP skočio 2,9 posto na godišnjoj razini.
Najveći utjecaj na rast BD-a imali su domaća potražnja koju je pokrenuo rast potrošnje u kućanstvima od 1,4 posto i osobna potrošnja. “Imamo oporavak te domaće aktivnosti kroz investicije i potrošnju”, rekao je Šonje. Rasla je i inozemna potrošnja, za 1,6 postotni bod, a daleko najveći udjel u rastu imao je izvoz usluga kroz turizam. Ukupno je izvoz roba i usluga narastao 8 posto.
Treba li se sada aktivirati sporazum o rastu plaća
Državna potrošnja rasla je za 0,6 posto, bruto investicije u fiksni kapital skočile su 2,2 posto, riječ je o brojkama koje uključuju sve privatne i državne investicije pa za procjenju njihova stvarnog utjecaja treba čekati podrobnije analize. Investicije obično padaju brže od padajućeg BDP-a a kad počne oporavak rastu brže od BDP-a. U izvještaju o rastu BDP-a posebno je istaknuti i utjecaj EU fondova.
No Index.hr u petak je objavio da ovakav rat BDP-a nije dovoljan za aktiviranje sporazuma Vlade iz sindikata o povećanju plaće. Prema tom sporazumu iz 2009., osnovica plaće bit će povećana za 6 posto ako BDP dva kvartala zaredom bude prosječno rastao 2 posto. Točnije, osnovica od 5108 kuna bi se povećala na 5415 kuna što bi proračun stajalo oko 1,8 milijardik una. Kako su precizirali iz DZS-a, prosjek rasta BDP-a u posljednja dva kvartala iznosio 1,99948 posto, a minimum za aktiviranje sporazuma je 2 posto.
Nejasna točka sporazuma
“Aritmetička sredina posljednje dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a za posljednja dva tromjesečja iznosi: 1,99948 posto. Stopa rasta u drugom tromjesečju iznosi 1,15880 posto, a u trećem 2,84015 posto”, potvrdili su iz DZS-a. Budući da je riječ o decimalama, otvara se pitanje treba li ovaj prosjek tumačiti kao 2 posto rasta budući da sporazumom nije definirano na koliko se decimala računa prosjek. Točka sporazuma koja regulira povećanje plaća glasi:
U trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto.