Američka ministrica tvrdi da njena ideja može stopirati divljanje cijena nafte i tako spriječiti recesiju
Janet Yellen želi fiksirati maksimalnu cijenu ruske nafte, no plan joj djeluje prilično nerealno
Američki predsjednik Joe Biden i njegova ministrica financija Janet Yellen upravo su na turneji po zemljama Bliskog Istoka i Azije. Lobiraju da se prihvate američke ideje za rješavanje globalne naftne krize. Posebno je značajna misija ministrice Yellen koja tvrdi da će svijet, ako prihvati njen prijedlog o ograničavanju gornje cijene ruske nafte, izbjeći globalnu recesiju.
I doista kad bi se ta ideja provela u stvarnost, to bi imalo dalekosežne pozitivne posljedice na svjetsko gospodarstvo, ali i na zaustavljanje rata u Ukrajini. Naime, ministrica Yellen predlaže da se uvede maksimalna cijena za rusku naftu koja bi se kretala između 50 i 60 dolara po barelu. Time bi se, tvrdi Yellen, ostvarila dva iznimno važna strateška cilja: s jedne strane omogućio bi se povratak ruske nafte na svjetsko tržište te tako ublažio manjak, a s druge strane ograničili bi se prihodi koje Rusija ostvaruje od prodaje nafte i naftnih derivata.
Ideju razmatra i skupina G7
S obzirom na to da Rusija unatoč svim zabranama i dalje zarađuje stotine milijardi od prodaje svoje skupe nafte, SAD i saveznici traže nove ekonomske alate kako bi istodobno spriječili recesiju te priveli kraju rusku invaziju na Ukrajinu. Na nedavnom summitu Grupe 7 najbogatijih zemalja na svijetu, šefovi država prihvatili su ideju ministrice Yellen te se sada razmatraju brojna tehnička i diplomatska pitanja u vezi ograničavanja cijena ruske nafte.
Među ostalim, valja osmisliti kako konkretno provesti tu ideju, kako uvjeriti druge države u korisnost takvog prijedloga te kako odrediti cijenu po kojoj bi se ruska nafta mogla prodavati po svijetu, ali i unutar EU. I, dakako, odgovoriti na pitanje hoće li Rusija prihvatiti da joj SAD i njeni saveznici diktiraju cijene nafte.
Bez intervencije i do 200 dolara po barelu
U Washingtonu tvrde da bi cijene nafte, ako se žurno ne poduzmu odgovarajuće mjere, mogle porasti na najmanje 140, ako ne i do 200 dolara po barelu što bi sasvim sigurno dovelo do globalne recesije te gurnulo svijet u ekonomsku krizu s nesagledivim posljedicama. Jedna od mjera kojom bi se osigurale maksimalne cijene ruske nafte svakako bi bila zabrana tvrtkama iz EU-a da osiguravaju pomorske pošiljke ruske nafte. Gotovo 90 posto svih količina ruske nafte koje se izvoze u zemlje diljem svijeta, osigurane su u državama EU-u i Velikoj Britaniji.
Jedan od načina da europska i britanska osiguravajuća društva osiguravaju i financiraju isporuke ruske nafte je taj da se utvrdi poštuju li transportne kompanije klauzulu o gornjoj cijeni ruske nafte. Tako bi se omogućilo Kini, Indiji i brojnim državama Afrike i Azije da nastave kupovati rusku naftu, ali po puno prihvatljivim cijenama. Naravno sada valja riješiti pitanje kako utvrditi hoće li tankeri koji prevoze rusku naftu poštivati ograničavanje cijena. To bi se moglo učiniti uz pomoć akreditiva za trgovinu naftom u koje bi bila uključena cijena nafte.
Veliki izazov kako plan provesti u praksi
Inače ministrica Yellen više je puta do sada izrazila zabrinutost zbog odluke EU da uvede totalni embargo na uvoz ruske nafte. To je, po njenom mišljenju, samo dovelo do globalne nestašice nafte te gurnulo cijene nafte u nebo. I pokazalo se da Yellen nije u krivu. Do sada embargo na uvoz ruske nafte zaista nije dao bog zna kakve rezultate. Doduše Rusija prodaje manje nafte nego prije, ali zbog gotovo dvostruko većih cijena, ostvaruje zaradu kao i prije embarga.
Ministrica Yellen razgovarat će o limitiranju cijena ruske nafte u Japanu i Južnoj Koreji te na sastanku ministara financija Grupe 20 u Indoneziji. Visoke cijene nafte bile su korisne za Rusiju te za OPEC+, savez zemalja proizvođača nafte koji kontrolira više od polovice svjetske proizvodnje. Ministrica Yellen priznaje da postoje brojni problemi u primjeni ograničenja cijena ruske nafte. „Ono je privlačno s općeg ekonomskog gledišta, ali bit će veliki izazov pronaći načina kako da se to realizira u praksi.“
Ključno je pitanje kako će na taj prijedlog reagirati ruski predsjednik Vladimir Putin. Po zapadnoj logici on bi trebao prihvatiti prodaju ruske nafte po velikom diskontu kako bi izbjegao zatvaranje naftnih bušotina i trajno smanjenje proizvodnih kapaciteta zemlje. Međutim iz Moskve je već upozoreno da od takvog angažmana neće biti ništa te da Putin nikada neće pristati da SAD određuje cijenu ruske nafte.
Biden na nogama saudijskom princu
Na bliskoistočnoj turneji američki predsjednik Joe Biden pokušava nagovoriti Saudijsku Arabiju i najveće proizvođače nafte da povećaju proizvodnju nafte te tako ublaže nestašicu nafte na svjetskom tržištu. Međutim članice OPEC-a nemaju baš puno slobodnih kapaciteta za proizvodnju nafte, ali stvarne brojke obavijene su velom misterija. Zbog toga dosadašnji apeli predsjednika Bidena nisu urodili plodom.
Iako je prije dvije godine opisao Saudijsku Arabiju kao državu „pariju“ te ju kritizirao zbog kršenja ljudskih prava, sada je predsjednik Biden bio prisiljen doći na noge princu Muhamedu bin Salmanu u Rijad. I to nakon što su princa američke obavještajne službe optužile da je naručio brutalno ubojstvo novinara Jamala Khashoggija. Nakon ruske invazije na Ukrajinu predsjednik Biden više je puta pokušavao telefonski razgovarati s princom Muhamedom, ali mu ovaj nije odgovarao na pozive jer je znao da će ga nagovarati da Saudijska Arabija poveća proizvodnju nafte. Što se Rijadu ne isplati jer bi to vjerojatno snizilo cijene nafte, pa bi zarada bila zapravo manja.
Teško će S. Arabija pristati na Bidenove zahtjeve
Nakon što ga je dio američkih medija napao zbog odlaska u Rijad, predsjednik Biden je odgovorio da je Saudijska Arabija pomogla obnoviti jedinstvo između šest zemalja Vijeća za suradnju u Zaljevu, u potpunosti je podržala primirje u Jemenu i sada pomaže stabilizirati tržište nafte. Malo je međutim vjerojatno da će Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati pristati na zahtjeve Bidena.
“Saudijska Arabija i OPEC+ imaju vrlo ograničen rezervni kapacitet i moraju njime pažljivo upravljati,“ ocijenio je Ben Cahill, viši suradnik u Centru za strateške i međunarodne studije. Prošlog mjeseca francuski predsjednik Emmanuel Macron uhvaćen je kamerom kako šapće predsjedniku Bidenu da su Saudijci i UAE nemaju dodatnih kapaciteta da povećaju proizvodnju. „Ako se predsjednik Joe Biden nada da će njegovo putovanje u Zaljev u srpnju donijeti trenutnu i značajnu tranšu dodatne ponude nafte od arapskih zaljevskih proizvođača, vjerojatno će biti razočaran,“ izjavio je Bill Farren-Price, direktor Enverus Intelligence Researcha.
Misija s još jednim zadatkom
Misija predsjednika Bidena u Rijadu ima još jedan važan zadatak. Nagovoriti princa Muhameda da oslabi svoje veze s Moskvom i Pekingom. Međutim ni u tomu neće uspjeti jer je od strateškog interesa za Saudijsku Arabiju da održava bliske odnose s Rusijom i Kinom.
Unatoč ruske invazije na Ukrajinu, Saudijska Arabija i Rusija čak su ojačale svoje veze te su više puta ponovile važnost svog partnerstva. Naime, Rijad zna da će lakše diktirati cijene nafte ako to radi u suradnji s Moskvom, a Peking mu je važan jer ga opskrbljuje s najsuvremenijom atomskom tehnologijom koja mu je potrebna kako bi osigurao obranu u slučaju napada iz Irana.