Američki senatori su ozbiljno zabrinuti oko ekspanzije ruskog utjecaja u Srbiji

Vučić se 12 puta sastao s Putinom

Odbor na čijem je čelu demokratski senator Ben Cardin, sastavio je na 200 stranica dokument u kojemu se temeljito analiziraju pokušaji Rusije da se što više uključi u politički život Europe, a jedan dio posvećen je i Srbiji i Crnoj Gori. U tom kontekstu Odbor je zaključio da je zemljama poput Srbije, osim pomoći, potrebno i dosljednije američko diplomatsko angažiranje, a posebice se traži da državni dužnosnici češće posjećuju Srbiju.

Upozorava se da su ruski političari neusporedivo češće u kontaktu s političkim vodstvom Srbije što je “u oštrom je kontrastu s američkim angažmanom”. Pri tomu se navodi da se srpski predsjednik Aleksandar Vučić čak 12 puta sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dok je posljednji američki predsjednik koji je posjetio Beograd bio Jimmy Carter 1980. godine, navodi se u izvještaju.

S obzirom da republikanci još nisu prihvatili izvješće, demokratski zastupnici u Odboru za vanjsku politiku Senata smatraju da bi američki dužnosnici, uključujući članove Kongresa, trebali redovno putovati u regiju te primati izaslanstva u Washingtonu.

Srbija je bitna za američke interese u regiji

“SAD moraju poslati jasnu poruku da su se vratile i da su spremne surađivati sa zemljama i saveznicima širom Europe kako bi se obranile od zloćudnog ruskog utjecaja i pomogle tim zemljama da dovrše proces integracije”, ističe se u izvješću.

S obzirom na njenu veličinu i geopolitički značaj Srbija je bitna za ostvarenje američkog utjecaja u regiji te je zbog toga, zaključuje se u dokumentu koji još nema službeni karakter, potrebno spriječiti Srbiju da igra na dvije karte, EU i Rusiju. Pri tomu se upozorava da će “bez učinkovitije obrane”, ruska propaganda nastaviti utjecati na javno mnijenje Srbije.

Miloard Dodik uživa potporu Rusije, ali i HDZ-a

U izvješću se također upozorava i na ruski humanitarni centar u Nišu za kojega u Wahingtonu drže da je zapravo špijunsko središte iz kojega Moskva kontrolira što se događa na jugu Europe. Ističe se i negativan utjecaj dijela medija i Pravoslavne crkve na formiranje proruskog javnog mijenja u Srbiji. Nije zaobiđena ni krajnje negativna uloga šerifa Republike Srpske Milorada Dodika, koji uživa potpunu rusku potporu, na politički život u BiH.

Pri tomu valja ipak valja skrenuti pozornost članovima senatskog Odbora da Rusi ipak nisu jedini koji podržavaju politiku Milorada Dodika: to zdušno čini HDZ BiH na čelu s Draganom Čovićem. Oni to, međutim, ne bi radili da u tomu ne uživaju nepodijeljenu potporu HDZ-ove centrale u Zagrebu, kao i predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića.

Uz izvješću se posebno napominje da je jednako tako “štetan utjecaj” Rusije na Crnu Goru i da je uplitanje Moskve u život te države dosegnulo vrhunac 2016. kad se u ruskoj režiji pokušao izvršiti državni udar kako bi se spriječilo Podgorici da postane članica NATO-a.

Ruska infiltracija u sve sfere života

Dakako, nije bilo potrebno izvješće američkog vanjskopolitičkog odbora Senata da bi se uočili pravi razmjeri ruskog utjecaja u Srbiji. Na to je već 2016. skrenula pozornost studija Centra za euroatlantske studije iz Beograda koja je iznijela zastrašujuće podatke u ruskoj infiltraciji u sve pore političkog, kulturnog, financijskog, vojnog, života u Srbiji.

U tom izvješću stoji da Moskva financira više od stotinu različitih proruski orijentiranih organizacija u Srbiju. Od toga je 15 političkih pokreta, 25 proruskih ili ruskih medija te više od dvadesetak udruženja građana. Nautjecaniji i najjvažniji je medijski projekt novinska agencija Sputnik na srpskom jeziku. Sputnik je počeo radom krajem 2014. te objavljuje vijesti, analize, komentare, mišljenja na tridesetak jezika i namjenjena je isključivoj slušalačkoj i čitalačkoj publici izvan Rusije, pa tako i u Srbiji.

Beogradski dnevnik Blic objavio je sličnu analizu, za koju je povod bila vijest da su ruski tajkun Igor Vladimirovič Kim, koji je blizak Vladimiru Putinu, i njegova “Ekspobanka”, dobili dozvolu srpske Komisije za zaštitu konkurencije da preuzmu “Marfin banku”. S obzirom da je to bila već treća ruska banka u Srbiji, beogradski Blic postavio je pitanje je li “ovo preuzimanje dio strategije ruskog ekonomskog desanta na Srbiju i kakve političke posljedice to može imati?”

Ruska financijska invazija

Blic je objavio kako ruska financijska i ekonomska invaziji na Srbiju ima najčešće za cilj u bankarski, energetski i medijski sektor jer su oni od iznimnog strateškog značaja za svaku državu. Riječ o investicijama vrijednim milijarde dolara i to u tvrtke koje imaju značajan politički utjecaj i ambicije.

Navodno je autor te nove ekonomske strategije ze Srbiju i regiju osobno ruski predsjednik Vladimir Putin. Na čelu specijalnog tima u Moskvi zaduženog za Srbiju nalazi se Aleksander Fomenko, bivši upravitelj pravoslavnog Fonda Vasili Veliki, pa od tuda potječu njegove ranije veze sa Srbijom. Putin je navodno naredio da se u Srbiju mora investirati 10 milijardi dolara, od toga 8 milijardi u infrastrukturu i proizvodne kapacitete, a dvije milijarde u energetiku jer je shvatio da se kroz financijska ulaganja najbolje mogu ostvariti geopolitički ciljevi u regiji.

Prije Fomenka, glavni čovjek Putina za Srbiju bio je Aleksandar Babakov koji je bio specijalni predstavnik za suradnju s ruskim organizacijama u inozemstvu. Bez njegova odobrenja nije se mogao sklopiti niti realizirati niti jedan posao između ruskih i srpskih komapnija.

Srbija igra na četiri jockera: Rusiju, EU, SAD i Kinu

Prva ruska banka, “Moskovska banka”, stigla je u Rusiju 2008., a 2013. promijenila je ime u VTB banku. Već 2012. “Sberbank of Russia” kupila je srpsko predstavništvo austrijske “Folksbanke”, kao što je to učinila u u drugim državama istočne Europe, pa i u Hrvatskoj. U posljednje doba, nakon što je Gazpromnjeft kupio Naftnu industriju Srbije, Moskva se usredotočila na investicije u prometnu infrastrukturu u koju je do sada uložila oko milijardu dolara. Tim novcem obnavlja se dio pruge Beograd-Bar, popravlja se pruga Beograd-Pančevo te šest dionica na željezničkom koridoru 10 od Beograda do Skoplja. Ruski krediti omogućili su također Srbiji da kupi i 27 novih super modernih vlakova iz Rusije.

U Srbiji je danas prisutno više od 100 ruskih kompanija, koje su do sada uložile u tu državu oko četiri milijarde dolara. Samo Gaspromnjeft je uložio u Naftnu industriju Srbije oko dvije milijarde eura, Lukoil u Beopetrol oko 300 milijuna dolara, kompanija Nord karton izgradila je u Jagodini tvornicu kartona i ambalaže, a tvrtka UGMK izgradila je tvornicu za proizvodnju bakrenih cijevi u Majdanpeku. Rusi također financiraju u Srbiji razne filmske i kazališne festivale, programe za siromašne obitelji, djecu i osobe s invaliditetom.

Kako se Rusi inflitriraju u Srbiju najbolje pokazuje neslužbeni podatak da je Gazpromnjeft, nakon što je kupio NIS, poslao u Beogread čak tri stotine svojih stručnjaka. Vjeruje se da se barem polovica njih bavila obavještajnim i policijskim poslovima. Već je duže vrijeme međutim uočljivo da Srbija ne igra samo na Rusiju i EU. Beograd zapravo stalno drži u rukama četiri jockera: Rusiju, EU, SAD i Kinu.

Peking investirao u Srbiju oko 3,5 milijarde dolara

Usporedno s neprekidnim rastom ruskih investicija u Srbiju, Beograd je intenzivirao pregovore o ulasku u EU, povećao broj vojnih vježbi s članicama NATO pakta te širom otvorio vrata i kineskom kapitalu. Peking već do sada uložio oko 3,5 milijarde kineskog kapitala u Srbiju. Kineska tvrtka Hestil kupila je za 46 milijuna eura Željezaru Smederevo, a obvezala se da će još uložiti 300 milijuna eura te zadržati svih pet tisuća radnika.

U Smederevu će Kinezi slijedeće dvije godine proizvoditi isključivo tračnice za željezničku prugu Beograd-Budimpešta dugu 350 kilomatara. Kineske kompanije već su izgradile most Zemun-Borča, a grade i novi blok termoelektrane Kostolac vrijedan 716 milijuna eura… Da im se takva politika i te kako isplatiti pokazuje i izvješće Odbora za vanjsku politiku američkog Senata koji se zalaže, unatoč toga što Srbija tijesno surađuje s Rusijom i Kinom, da Washington poveća financijsku pomoć Beogradu.