Nekad je nužno odabrati stranu

Amerika će, dakle, poduprijeti prijem Crne Gore u NATO. Analiziramo hoće li se to odraziti na odnos Putina i Trumpa

Rusija se tome protivi jer će time izgubiti bilo kakvu mogućnost izlaska na Jadran

Russian President Vladimir Putin arrives at the chancellery on October 19, 2016 in Berlin.
German Chancellor Angela Merkel hosts the leaders of Russia, Ukraine and France in a new push for peace in eastern Ukraine. / AFP PHOTO / Odd ANDERSEN
FOTO: AFP

Predsjednik SAD-a Donald Trump odlučio je donijeti prvu značajniju odluku koja će ga izravno konfrontirati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Nova američka administracija upravo je, naime, odlučila da će definitivno poduprijeti prijem Crne Gore u NATO pakt. Tako će Washington udariti Moskvu tamo gdje je najosjetljivija i gdje su joj, barem što se jugoistoka Europe tiče, ambicije najveće.

Poznato je, naime, da se Rusija žestoko se protivi ulasku Crne Gore u NATO jer će time definitivno izgubiti bilo kakvu mogućnost izlaska na Jadran, a i njena pozicija na prostoru Balkana biti će ozbiljno oslabljena, pa i ugrožena. Također, prijemom Crne Gore NATO će zaokružiti teritorij pod svojom kontrolom na jugoistoku Europe.

Zbog toga će odluka Trumpa, procjenjuje se u diplomatskim izvorima u Bruxellesu i Moskvi, ozbiljno antagonizirati SAD i Rusiji. Pogotovo što je Donald Trump u predizbornoj kampanji stalno isticao kako će se zalagati za bolje odnose s Rusijom te je čak javno promišljao mogućnost ublažavanja sankcija prema Moskvi. Umjesto toga, Trump je, eto, donio odluku koja će ga ozbiljno konfrontirati s Putinom.

Strateška odluka donesena znatno ranije

Premda će Kremlj žestoko protestirati takva odluka ipak nije preveliko iznenađenje: ruski su političari, naime, od prvog dana upozoravali da Trump neće moći odustati i odbaciti baš sve elemente vanjsko političke strategije Baracka Obame.

Očekuje se da će američki potpredsjednik Mike Pence tu odluku javno priopćiti na Konferenciji o sigurnosti koja se održava u Munchenu od 17. do 19. veljače. “Ta važna strateška odluka donesena je znatno ranije i teško da bi mogla biti poništena bez dramatičnih potresa, pa i ugrožavanja jedinstva NATO pakta jer je u pitanju europska sigurnost”, komentirao je Douglas Lute, ambasador SAD-a pri NATO-u za administracije Baracka Obame.

Do sada su 23 države od ukupno 28 članica NATO-a, formalno podržale prijem Crne Gore. Preostaje da odluku o prijemu još izglasaju u svojim parlamentima Kanada, Njemačka, Nizozemska, Španjolska, dok je Grčka već ratificirala prijem Crne Gore samo još o tomu u Bruxelles nije stigla službena obavijest.

Pokušaj izazivanja nemira na Kosovu

I Odbor za vanjske poslove Senata jednoglasno je podupro priključuvanje Crne Gore NATO-u i sada tu odluku mora još izglasovati Senat. Očekuje se da će ona biti donesena jednoglasno. Američka administracija prihvatila je ocjenu stratega NATO-a da je mir na “zapadnom Balkanu, zbog uplitanja Rusije i pokušaju destabilizacije tog prostora u vrlo krhkom stanju”.

Glavni tajnik NATO pakta prošli je tjedan upozorio da će prijem Crne Gore pridonijeti jačanju sigurnosti na zapadnom Balkanu i postaviti čvrstu branu ruskim pokušajima destabiliziranja regije. Dužnosnici NATO upozoravaju da je Moskva izravno podupirale snage koje su pokušale izvršiti državni udar u Crnoj Gori, da na sve agresivniji način prodire u Srbiju te da stoji iza pokušaja izazivanja nemira na Kosovu te izazivanja sukoba Beograda i Prištine.

Kako je spriječen pokušaj vojnog udara

U Crnoj Gori je 16. listopada prošle godine, dan prije parlamentarnih izbora, spriječen pokušaj državnog udara kojemu je bio cilj, kako je objavio državni tužitelj Milivoje Katnić, ubojstvo premijera Mile Đukanovića, izazivanje nereda i krvoprolića, nasilno svrgavanje demokratskih institucija te onemogućavanje ulaska Crne Gore u NATO pakt. Među 21 osumnčenim bila su i dva ruska državljana, koji su koristili putovnice na ime Eduard V. Širkov i Vladimir N. Popov.

Za njih je utvrđeno da su pripadnici ruske vojne obavještajne službe GRU te da su bili idejni začetnici, koordinatori i pravi zapovjednici cijele operacije. U toj kriminalnoj organizaciji bilo je okupljeno, priopćilo je državno tužiteljstvo, oko 500 urotnika iz Rusije, Srbije i Crne Gore.

Studija “Centra za evroatlantske studije iz Beograda” prošlog je svibnja objavila da Moskva financira više od stotinu različitih organizacija koje djeluju u Srbiju. Od toga je 15 političkih pokreta te 25 proruskih ili ruskih medija. Uz to financiraju još i više od dvadesetak udruženja građana. Najvažniji je medijski projekt početak rada novinske agencija Sputnik na srpskom jeziku. Ta agencija započela je s radom krajem 2014. te objavljuje vijesti, analize, komentare, mišljenja na tridesetak jezika i namjenjena je isključivoj slušalačkoj i čitalačkoj publici izvan Rusije, pa tako i u Srbiji.

Posljedica nove ekonomske strategije

Beogradski dnevnik Blic objavio je analizu ekonomskih i financijskih ulaganja Rusije u Srbiju. Povod za to bila je vijest da su ruski tajkun Igor Vladimirovič Kim, koji je blizak Vladimiru Putinu, i njegova “Ekspobanka”, dobili dozvolu srpske Komisije za zaštitu konkurencije da preuzmu “Marfin banku”. Budući da će to biti već treća ruska banka u Srbiji, Blic postavlja pitanje je li “ovo preuzimanje dio strategije ruskog ekonomskog desanta na Srbiju i kakve političke posljedice to može imati?”

Kako bi pokazao da njegovo pitanje, koje je ujedno i upozorenje, nije bez osnove, Blic je iznio cijeli niz primjera koji potvrđuju tezu o ruskoj financijskoj i ekonomskoj invaziji na Srbiju. I to najčešće i najviše u bankarski, energetski i medijski sektor, koji su, ne treba posebno isticati, od iznimnog strateškog značaja za svaku državu. Blic navodi da je riječ o investicijama vrijednim milijarde dolara i to u tvrtke koje ne kriju da imaju značajan politički utjecaj i ambicije.

Sve je to posljedica aktiviranja nove ekonomske strategije ze Srbiju i regiju koju je, tvrde u Beogradu, osmislio osobno ruski predsjednik Vladimir Putin. Dobro obaviješteni izvoru u Moskvi tvrde pak da je Vladimir Putin na čelo specijalnog tima zaduženog za Srbiju postavio Aleksandra Fomenka, bivšeg dužnosnika pravoslavnog Fonda Vasili Veliki, pa od tuda potječu njegove ranije veze sa Srbijom.

Provokacija s vlakom i parolama

Putin je navodno naredio da se u Srbiju mora investirati 10 milijardi dolara, od toga 8 milijardi u infrastrukturu i proizvodne kapacitete, a dvije milijarde u energetiku. Čak se najavljuje i rusko financiranje izgradnje beogradskog metroa.

Agencija Bloomberg objasnila je pak kako se ne treba čuditi promijeni ruske strategije: Moksva je, naime, tek sada shvatila da se preko financijskih ulaganja najbolje mogu ostvariti geopolitički ciljevi u regiji. Kosovska vlada izravno je nedavno optužila Moskvu da stoji iza akcije slanja vlaka na Kosovo koji je nosio natpis “Kosovo je srpsko”. Time se, tvrde u Prištini, željelo isprovocirati oružani sukob između Srbije i Kosova s nesagledivim posljedicama po mir na Balkanu.