Amerika smišlja nove sankcije, traži načine kako otežati Rusiji da zarađuje od nafte
Navodno razmatraju uvođenje sekundarnih sankcija za države koje kupuju rusku naftu
SAD razmatra kako dodatno otežati Rusiji da zarađuje od prodaje nafte, a dugoročni cilj Washingtona je spriječiti da Moskva ima središnju ulogu u globalnom energetskom gospodarstvu, kazali su bivši i aktualni američki dužnosnici New York Timesu, koji ističe da bi takva eskalacija mogla izazvati politički sukob između Amerike i Kine, Indije, Turske i drugih zemalja koje kupuju rusku naftu.
Bijela kuća navodno razmišlja o tome da odredi gornju granicu za cijenu nafte, koju bi održavali tvz. sekundarnim sankcijama – mjerama protiv kupaca ruske nafte koji se ogluše na američka ograničenja čime bi ih spriječili da posluju s američkim kompanijama i tvrtkama savezničkih država. Ukratko, poručili bi drugima – ako poslujete s Rusijom ne možete s nama. O takvom potezu razmišljaju, jer Rusija, unatoč zapadnim sankcijama, od prodaje nafte mjesečno zarađuje gotovo 20 milijardi dolara, čime financira rat u Ukrajini, a i moguće agresije na druge zemlje.
Američki dužnosnici su istaknuli da je glavni problem kako uskratiti taj novac Moskvi bez da dođe do smanjivanja globalnih naftnih zaliha, što bi moglo dovesti do rasta cijena nafte. Poskupljenje bi išlo na korist Vladimiru Putinu i uzrokovalo rast inflacije.
SAD želi onesposobiti ruske naftne tvrtke
Dužnosnici navode kako SAD ne želi da s tržišta odmah nestane velika količina ruske nafte, ali da pokušavaju uvjeriti druge zemlje da u narednim mjesecima prekinu ovisnost o uvozima iz Rusije. Uz to Washington uvodi zabranu prodaje ključnih tehnologija Rusiji kojom žele na više godina onesposobiti ruske naftne kompanije. Tvrde i kako će se naftno tržište s vremenom prilagoditi nestanku ruske industrije.
Iako je SAD već uvela embargo na rusku naftu, a isto želi napraviti i G7 te EU, čiji embargo trenutno koči Mađarska, izvoz ruske nafte povećao se u travnju te je Moskva zbog rastućih cijena ostvarila 50 posto više prihoda nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuje najnovije izvješće Međunarodne energetske agencije. Indija i Turska su kupile više nafte, a veliki kupci su i dalje Južna Koreja te Kina, koja kritizira američke sankcije.
Washington trenutno razmatra kakve bi sekundarne sankcije mogli uvesti, ali se još nisu odlučili, piše NYT. Međutim, stroge gospodarske sankcije nisu uvijek polučile rezultate te gospodarska izoliranost nije potaknula vlade u Iranu, Sjevernoj Koreji, Kubi i Venezueli da promjene ponašanje.
Plaćanje nafte po nižoj tržišnoj cijeni
Navodno, između ostalog, SAD razmatra mjeru kojom bi strane kompanije rusku naftu morale plaćati ispod tržišne cijene ili će ih SAD sankcionirati. Amerika bi odredila cijenu, koja bi bila značajno ispod trenutne tržišne – trenutno je oko 100 dolara po barelu. To bi smanjilo ruske prihode bez da poveća globalne energetske troškove. Uz to navodno planiraju onemogućiti Rusiji da pristupi sredstvima uplaćenima za naftu tako što bi odredili stranim bankama, koje obrađuju uplate, da novac stave u skrbnički račun ako žele izbjeći sankcije.
Rusija bi tim sredstvima mogla pristupiti isključivo za kupnju nužnih potrepština poput hrane i lijekova. Kada bi uveli te mehanizme počeli bi nagovarati druge države da postepeno smanje kupnju ruske nafte. Međutim, provođenje tih mjera moglo bi biti problematično, jer znači da bi Washington morao uvjeravati Indiju i Kinu, čije vlade naglašavaju da žele održavati dobre odnose s Rusijom.
Neki europski dužnosnici također ističu da ograničavanje gornje cjenovne granice ili uvođenje tarifa na uvoz nafte ne bi bilo učinkovito ili je prekomplicirano za izvesti, piše NYT. U SAD-u pak smatraju da bi azijske i bliskoistočne zemlje mogle inzistirati da i one plaćaju nižu cijenu za rusku naftu, ako se EU odluči uvesti gornju razinu cijene umjesto embarga na naftu. “Prednost toga je da ćemo Indiji i Kini poručiti – prisiljavamo vas da uštedite novac”, kazao je umirovljeni diplomat Daniel Fried koji je bio koordinator za sankcije u State Departmentu.