Amerikanci ozbiljno razmišljaju o tome da promijene strategiju u Afganistanu i ponovno zarate s talibanima
Vojni dužnosnici predlažu oštriju borbu prema talibanima
Visoki vojni i vanjskopolitički savjetnici američkog predsjednika Donalda Trumpa predlažu veliki pomak u strategiji u Afganistanu. Na taj način Sjedinjene Države ponovno bi zaratile s talibanima. Novi plan koji je svojevrstan zaokret, još treba odobrenje američkog predsjednika, a u njegovom sukusu je veća vojna uloga SAD-a kao dio nastojanja da vrati talibane za pregovarački stol, kažu američki dužnosnici za Washington Post.
Nova strategija koju podržavaju Vladini dužnosnici omogućila bi vojsci šire ovlasti za korištenje zračnih napada usmjerenih protiv talibanskih militanata. To bi zapravo označilo kraj ere ograničenja koje je nametnuo bivši američki predsjednik Barack Obama.
Očekuje se da bi Trump ovaj plan mogao konačno odobriti prije summita NATO-a koji se održava 25. svibnja u Bruxellesu, a na kojem američki predsjednik namjerava sudjelovati. Prema riječima dužnosnika Trump bi mogao blagonaklono gledati na ovakvu strategiju, jer iako je malo govorio o najdugovječnijem ratu u kojem sudjeluje SAD, on je dosta čvrst u želji da iskorijeni terorizam. A čini se i kako uživa u upotrebi vojne sile.
Jača snaga i veći troškovi
Ovakva strategija je zapravo produkt stalne brige američkih vojnika da su zapravo odnosi s talibanima ono što ugrožava opstanak savezničke vlade, a usto ugrožavaju i ključnu američku bazu u južnoj Aziji za borbu protiv militantnih skupina kao što je ISIS i al-Kaida. Iako je većina visokih vojnih dužnosnika na strani ovakve strategije, neki smatraju kako bi ponavljanje ovakvih odluka koje podrazumijevaju intenziviranje vojnih napora, moglo dovesti tek do privremenih poboljšanja.
Ovaj plan uključujuće povećanje vojnika na području Afganistana, i to za najmanje za 3 tisuće. Trenutno ih je tamo 8.400. Te bi snage bile podruprte zahtijevima da im se pridruže i vojnici iz zemalja NATO-a. Zadnju riječ na terenu imao bi Pentagon. Povećavanje vojne snage za sobom nužno povlači i povećanje troškova, trenutni troškovi su 23 milijarde dolara godišnje, a sada će i to rasti.
Šanse za mirovni sporazum minimalne
Ključno pitanje koje se nameće je mogu li američke i afganistanske snage stvoriti dovoljan pritisak da natjeraju talibane prema pregovorima. Nakon fijaska kojim su rezultirali pregovori počeli 2011. godine, situaciju je teško predvidjeti, piše WP. Ovakve mjere koje podrazumijevaju zračne napade na talibane i intenziviranje sukoba bile su predložene i prošle godine, no izazvale su podjele među vrhom Pentagona. Ovaj put, vojni čelnici, uključujući i ministra obrane Jamesa Mattisa, podržali su ovakvu strategiju.
Što se tiče trenutne situacije u Afganistanu, stvari su tamo prilično loše. Afganistanske snage u zadnje su vrijeme pretrpjele velike ljudske gubitke, prošlog mjeseca je nekoliko talibanskih militanata pobilo 140 vojnika u napadu na vojnu bazu na sjeveru Afganistana. Talibani su dosta snažni, pa nitko nije uvjeren u to da će povećanje vojne snage nešto znatno promijeniti.
Dužnosnici očekuju da će, u najboljem slučaju, afganistanske snage zadržati liniju na kojoj su sada. Što se tiče velikog mirovnog sporazuma, poznavatelji prilika kažu da su šanse za to do kraja rata vrlo niske. “Ako mi to ne postignemo, trebao bi postojati plan B kako bi se spriječilo državni kolaps, a to bi također zahtijevalo dodatne vojne resurse”, rekao je u razgovoru za Washington Post Andrew Wilder, stručnjak za Afganistan na američkom Institutu za mir.