Analiza: Hrvatski turizam ove će se godine vratiti 15 godina unazad
Državni zavod za statistiku jučer je objavio službene podatke za prvih šest mjeseci
Ova će se turistička sezona sasvim sigurno dugo pamtiti. Doduše, ne po dobrome, nego po nevjerojatnim minusima. Već u veljači bilo je jasno da će, zbog pandemije koronavirusa, turizam biti ozbiljno ugrožen, a takva situacija posebno pogađa zemlje poput Hrvatske, kojima dobar dio ekonomije ovisi upravo o međunarodnim putovanjima.
Turizam u Hrvatskoj generira preko 11 posto BDP-a i preko 16 posto bruto dodane vrijednosti, zapošljava veliki broj ljudi, bilo stalno ili kao sezonske radnike a imamo i stotine tisuća privatnih iznajmljivača kojima je turizam značajan izvor prihoda.
Državni zavod za statistiku jučer je objavio službene podatke za prvih šest mjeseci, koji pokazuju oštar pad u dolascima i noćenjima turista. U prvom polugodištu ostvareno je 1,5 milijuna dolazaka i 5,2 milijuna noćenja, što je 77,5 posto dolazaka manje nego u istom razdoblju prošle godine, dok su noćenja pala za 77,1 posto.
Kolovoz popravlja sliku
No, hrvatski turizam je visoko sezonalan, što mu u ovoj situaciji, na neki način ide u prilog, pa se najviše turista i tako očekuje u kolovozu koji, barem za sada, ima vrlo dobre rezultate.
Prema podacima koje je jučer objavila Hrvatska udruga turizma, u prvih 11 dana kolovoza ostvareno je preko 1,2 milijuna turističkih dolazaka, što je 63,13 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kao i gotovo 9 milijuna turističkih noćenja, što je 70,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U tim brojkama dominiraju strani turisti koji su ostvarili 82,5 posto dolazaka i 80,46 posto noćenja.
Također, hrvatskom turizmu u situaciji pandemije u prilog ide i to što s najvažnijih tržišta, poput njemačkog, turisti mogu stići automobilom. To pokazuju i brojke te je više od polovice turista ove sezone, do sada, stiglo iz Njemačke i Slovenije.
Može li popraviti ukupne brojke?
Nijemaca je od početka ove godine došlo više od milijun, Slovenaca preko 800 tisuća, Poljaka preko 400 tisuća te Čeha i Austrijanaca preko 300 tisuća. Iz Hrvatske udruge turizma ističu da je broj gostiju iz Njemačke, Slovenije i Poljske na početku kolovoza čak premašio prošlogodišnje brojke.
Vidjet ćemo koliko će kolovoz, pa možda i rujan uspjeti popraviti ukupne turističke brojke na razini godine. No ako uzmemo u obzir da smo prošle godine imali 19,6 milijuna dolazaka i 91 milijun noćenja i ako godinu na kraju završimo na 50 posto te brojke, odnosno 9,8 milijuna dolazaka, to znači da se hrvatski turizam vratio petnaestak godina unazad, na razinu 2005. godine.
Najpogođenije avio destinacije
Najpogođenije su destinacije u koje glavnina turista dolazi avionom – Dubrovnik i Zagreb, koje dobrim dijelom posjećuju turisti iz udaljenih zemalja poput Južne Koreje i SAD-a. Državni zavod za statistiku jučer je objavio i podatke o prometu u zračnim lukama za lipanj koji pokazuju snažan pad. Kroz hrvatske zračne luke u lipnju je prošlo tek nešto više od 80 tisuća putnika, a u istom mjesecu prošle godine bilo ih je preko milijun i pol, tako da pad iznosi oko 95 posto.
Sve će to ostaviti dubok trag na ovogodišnjim poslovnim rezultatima turističkih kompanija, koje, osim što imaju znatno slabiju popunjenost kapaciteta, dio uobičajene sezone nisu uopće radili.
Utjecaj na hotelske kuće
Najveće hotelske kuće objavile su na Zagrebačkoj burzi izvješća za prvih šest mjeseci ove godine, a rezultati su očekivani – sve trpe prilično velike financijske gubitke. No, ono što je pozitivno jest da nijednoj od njih poslovanje nije ozbiljno ugroženo s obzirom na to da imaju prilično snažne bilance, te usprkos gubicima prilično optimistično gledaju na budućnost.
Hotelijeri uglavnom računaju na dobar geografski položaj, odnosno blizinu glavnih emitivnih tržišta, poput Njemačke te visoku razinu sigurnosti koju turisti ovdje osjećaju, pa smatraju da bi već sljedeće godine mogli ostvariti snažan rast i istaknuti se kao najpoželjnija destinacija na Mediteranu.