Analiza vladajuće koalicije HDZ-a i Mosta: Hrvatska nikad nije imala dvije konzervativne stranke na vlasti

Milanovićeva greška bila je ideja da se može dogovoriti s Mostom

23.12.2015., Zagreb - Tomislav Karamarko i Bozo Petrov dali izjave nakon sastanka u hotelu Sheraton.
Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Zoran Milanović naposljetku je izgubio.

Predsjednik SDP-a i dojučerašnji premijer vjerojatno ima vrlo mnogo opravdanih razloga prigovarati HDZ-ovu paraobavještajnom sustavu, koji je – u određenoj formi suradnje s pojedinim dijelovima Crkve – u samom fotofinišu uspio izbaciti iz igre lijevo-liberalnu koaliciju.

Milanović je, međutim, počinio jednu veliku stratešku pogrešku.

Poslije svih Mostovih obrata i nedosljednosti, Zoran Milanović trebao je prošlog tjedna pokušati isprovocirati ponovljene izbore, na kojima bi Hrvatska raste vrlo vjerojatno pobijedila.

Umjesto toga, Milanović je povjerovao da se može dogovoriti sa strankom, za koju se moralo znati da ne može koalirati sa SDP-om, pa je tako u utorak navečer ostao bez ijedne rezervne opcije.

Vidljive nestabilnosti

Zoran Milanović u središnjici SDP-a u
Zoran Milanović u središnjici SDP-a PIXSELL/PIXSELL

Uskoro ćemo vidjeti hoće li gospodin Milanović otići iz politike, kao što je katkad znao spominjati u postizbornom razdoblju (što bi bilo pogrešno) ili će pokušati iskoristiti strukturalne, prirodno ugrađene elemente nestabilnosti desne koalicijske vlade kako bi se ona što kraće održala na vlasti.

A te su nestabilnosti vrlo vidljive. Riječ je, zapravo, o nizu problema s kojima bi se susretao i SDP da je s Mostom formirao vladu i parlamentarnu većinu.

Dovoljno je podsjetiti se primjera od prije šest godina, kada je Ivo Sanader mislio da može kontrolirati Jadranku Kosor, a znamo što se vrlo brzo dogodilo

Prvo, sama činjenica da Tomislav Karamarko neće biti premijer, bitno limitira dosege HDZ-ove i njegove vlasti.

Koliko se god može tvrditi da će gospodin Karamarko kontrolirati novog premijera, sama činjenica da netko posjeduje veliku izvršnu (premijersku) vlast čini ga bitno manje podatnim za nadzor i upravljanje.

Dovoljno je podsjetiti se primjera od prije šest godina, kada je Ivo Sanader mislio da može kontrolirati Jadranku Kosor, a znamo što se vrlo brzo dogodilo.

Kako će nadzirati premijera

Drugo, pitanje je kojim će kanalima HDZ i Karamarko nadzirati novog premijera. Neformalni su kanali nesigurni, a upravljanje putem parlamentarne većine može dovesti do gubitka te iste većine sukobe li se HDZ i Most oko bilo kojeg značajnijeg političkog pitanja.

Treće, ako je HDZ tijekom sastanka u srijedu pristao na sve one Mostove uvjete koje je Božo Petrov tražio od SDP-a, a koji su podrazumijevali Mostove ljude na čelu sedam ili osam ministarstava, uključujući i Ministarstvo unutarnjih poslova, kao i na čelu nekih od najvažnijih državnih agencija, Hrvatskoj demokratskoj zajednici, formalno gledajući, ne ostaje osobito velik dio vlasti.

Ovdje, prije svega, valja naglasiti da je mantra o reformama, koju zastupnici Mosta neprekidno ponavljaju, ispražnjena od bilo kakvog stvarnog sadržaja

Ovo su samo neki od problema koji će se nametnuti desnoj vladajućoj koaliciji, koji bi se, ponovimo, nužno dogodili i da se SDP dogovorio s Mostom, i zbog kojih je, u vrijeme dok se suradnja Mosta i SDP-a činila izvjesnom, Telegram napisao kako su novi izbori najbolje rješenje za Hrvatsku.

Uz niz realnih teškoća u modelu upravljanja Hrvatskom, ni ideološko-politički profil desne koalicije nije osobito jasan.

Ovdje, prije svega, valja naglasiti da je mantra o reformama, koju zastupnici Mosta neprekidno ponavljaju, ispražnjena od bilo kakvog stvarnog sadržaja.

Kada je riječ o teritorijalnom ustrojstvu Hrvatske, Most je već tijekom pregovora odustao od podjele zemlje u pet regija, dakle od svog glavnog reformskog prijedloga.

Izborna retorika

Kada se pak radi o ekonomskim i socijalnim pitanjima, kao i o javnoj upravi, ni ovdje ne treba očekivati osobite reforme, budući da niti jedna HDZ-ova vlada od 1996. do danas nije dirala u socijalna prava nego ih je samo povećavala, u čemu su se osobito isticali Ivo Sanader i Jadranka Kosor.

Zato, uostalom, država mora povisiti plaće u dijelu javnog sektora, nakon što je BDP porastao za dva posto: tu je državnu obvezu sindikatima potpisala vlada Hrvatske demokratske zajednice.

Vrijednosno gledajući, ključno je pitanje za sljedeće četiri godine hoće li se HDZ držati ultrakonzervativne i represivne retorike koju je najavljivao u predizbornoj kampanji

Vrijednosno gledajući, ključno je pitanje za sljedeće četiri godine hoće li se HDZ držati ultrakonzervativne i represivne retorike koju je najavljivao u predizbornoj kampanji, a koja je, među ostalim, uključivala državni nadzor nad medijima, nad agencijama za istraživanje javnog mišljenja, pa čak i nad kazalištima.

Nadalje, vidjet ćemo kako će se HDZ postaviti prema srpskom pitanju, nakon što je u posljednjih nekoliko godina prilično sustavno demonizirao hrvatske Srbe, pokušavajući na očigledno protusrpskoj platformi okupiti što više desnih birača.

Kao nova (su)vladajuća stranka, Hrvatska demokratska zajednica morat će poštovati obveze naše zemlje prema Europskoj uniji koje podrazumijevaju maksimalnu moguću zaštitu manjina.

S druge strane, zasad je teško povjerovati da će čelnici Stožera za obranu hrvatskog Vukovara – i razni drugi radikalni nacionalisti okupljeni oko HDZ-a – posve dobrovoljno pristati na postavljanje istih onih ćiriličnih ploča koje su donedavno strastveno razbijali.

Nacionalisti oko Karamarka

Tomislav Karamarko
Tomislav Karamarko PIXSELL/PIXSELL

Govoreći o vrijednosnom profilu nove vlasti, svakako je dobro još jednom napomenuti kako sam Karamarko, bivši suradnik Stjepana Mesića, nije radikalni nacionalist: on je preuzeo takvu ulogu smatrajući da ga ona vodi do vlasti, što se samo djelomično ostvarilo.

No, mnogi ljudi oko njega jesu radikalni nacionalisti, što je, nažalost, dovelo i do ulaska jedne otvoreno profašističke stranke u novi saziv Hrvatskog sabora.

Pojedini politički promatrači smatraju kako je uvjetna pobjeda HDZ-a značajno razrijedila gotovo revolucionarni zanos i snagu njihova pohoda na vlast kada su prije nekoliko mjeseci na Trgu žrtava fašizma mislili da sami mogu osvojiti saborsku većinu.

Pojedini politički promatrači smatraju kako je uvjetna pobjeda HDZ-a značajno razrijedila gotovo revolucionarni zanos i snagu njihova pohoda na vlast kada su prije nekoliko mjeseci na Trgu žrtava fašizma mislili da sami mogu osvojiti saborsku većinu

Slijedeći takvu logiku, koja se može pokazati točnom, moglo bi se pretpostaviti kako se u hrvatskom političkom i javnom životu neće mnogo toga promijeniti, jer nova vlada nipošto neće biti samo HDZ-ova vlada i jer HDZ trenutačno zaista ne može nastupati s osobito velikim javnim autoritetom, pa čak ni među svojim biračima (koji su do preokreta u utorak najgorim mogućim riječima vrijeđali Božu Petrova na baš svim portalima i društvenim mrežama, te hvalili Karamarka što je odbio koaliciju s tim i takvim Petrovom).

Takav je stav načelno logičan.

Smrtonosno za Most

Međutim, valja uzeti u obzir da je Most znatnim svojim dijelom izrazito konzervativna politička grupacija, čija jedna zastupnica i dalje veliča pravomoćno osuđenog ratnog zločinca i čiji su važni članovi sudjelovali u organizaciji referenduma protiv homoseksualnih brakova.

Božo Petrov i Most trenutačno se doimaju jedinim pravim pobjednikom parlamentarnih izbora 2015. godine. Uspjeli su izbaciti SDP s vlasti, spriječiti HDZ da dobije premijersko mjesto, i sve to sa samo 15 parlamentarnih zastupnika

Most bi se, dakle, u pojedinim pitanjima mogao pokazati konzervativnijim od HDZ-a, a suradnja Mostovih i HDZ-ovih političara mogla bi dovesti do snažne konzervativne simbioze kakvu dosad nismo zabilježili u hrvatskom političkom životu. Činjenica je, naime, da još nikada dvije konzervativne stranke nisu formirale vladu i parlamentarnu većinu, budući da je Ivo Sanader, na izričit zahtjev Europske unije, 2004. godine odbio surađivati s onda vrlo snažnim HSP-om.

Božo Petrov i Most trenutačno se doimaju jedinim pravim pobjednikom parlamentarnih izbora 2015. godine. Uspjeli su izbaciti SDP s vlasti, uspjeli su spriječiti HDZ da dobije premijersko mjesto, i sve to sa samo 15 parlamentarnih zastupnika.

Međutim, dugoročna, četverogodišnja koalicija s HDZ-om mogla bi se pokazati smrtonosnom za Most, jer će se ta politička skupina prirodno utopiti u Hrvatskoj demokratskoj zajednici, kao jedna od njenih frakcija.

Bude li se, pak, Most sukobljavao s HDZ-om, nije nerazumno očekivati da nova hrvatska vlada neće dočekati zakonski svršetak svog mandata.